CERN želi novi kolajder, 4 puta veći od postojećeg
Stručnjaci Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) planiraju da izgrade novi podzemni sudarač subatomskih čestica koji bi bio četiri puta veći od postojećeg Velikog hadronskog sudarača (LHC).
Oni predlažu da se probije podzemni tunel, dug 100 kilometara koji bi kružio oko Ženeve. Tunel bi se protezao od Alpa na istoku, do planine Jura na zapadu, a prolazio bi čak i ispod Ženevskog jezera.
Kako prenosi BBC, stručnjaci CERN-a održali su prošle nedjelje sastanak na kojem su razmotrili planove o izgradnji novog supersudarača, daleko većeg od LHC-a koji je sa svojih 27 kilometara trenutno najveće naučno postrojenje na svijetu.
Generalni direktor CERN-a, dr Rolf Hojer, rekao je da je došlo vrijeme da se razmisli o novom postrojenju, iako je LHC operativan tek nekoliko godina.
"Potrebno je planirati mnogo unaprijed jer su naši projekti ambiciozni i zahtjevaju puno istraživanja i razvoja", rekao je dr Hojer, navodeći primjer LHC-a o kojem je počelo da se razgovara još 1983, a u funkciji je tek tri godine.
CERN-ov tunel od 100 kilometara samo je jedan od prijedloga koji će biti razmatrani u budućnosti. Japan i Kina izrazili su interesovanje da se na njihovoj teritoriji izgradi džinovski međunarodni kolajder.
Osim o veličini i lokaciji novog projekta, čiji je cilj da se postignu energije osam puta veće od energija u LHC-u, stručnjaci će raspravljati i o tipu čestica koje će se sudarati u njemu.
Cijena izgradnje novoga supersudarača nije poznata. Dr Hojer je samo u polu šali rekao da će biti mnogo jeftiniji od železničkog tunela ispod prevoja San Gotard na kojem se radovi upravo privode kraju i koji će biti najduži tunel tog tipa u svijetu.
On je svim učesnicima projekta savjetovao da ne iznose nikakve brojke u javnosti. "Bilo koja procjena koju biste spomenuli bila bi pogrešna, a što je najgore, bila bi zauvijek zapamćena", istakao je dr Hojer koji se nada da će projekat privući partnere iz cijelog svijeta.
Prva faza projekta, u kojoj bi se razmatrala izvodljivost ponuđenih predloga, trebalo bi da traje oko pet godina. Za to vrijeme stručnjaci će raspolagati i novim podacima iz LHC-a, na osnovu kojih bi u slijedećih pet godina, trebalo donijeti odluku o lokaciji, konceptualnom dizajnu i tehnologiji novog sudarača, kao i obezbjediti međunarodnu podršku i finansiranje.
Uz još 10 godina za izgradnju i instaliranje opreme, nova mašina bi mogla da bude operativna 2035, kada LHC bude odlazio u penziju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
