U Kini prodaju AI klonove preminulih rođaka (VIDEO)

G.S.
U Kini prodaju AI klonove preminulih rođaka (VIDEO)

U Kini je kloniranje mrtvih rođaka pomoću vještačke inteligencije postala uspješna industrija, snižavajući cijene i podstičući tehnološki napredak u periodu od kada se ovakve usluge nude.

U intervjuu za NPR, reporter MIT Tek Rivjua Zei Jang razgovarao je o fascinantnoj i sablasnoj industriji.

Prema njegovom izvještaju, ožalošćeni sada mogu da kupe AI replike svojih preminulih voljenih osoba od raznih kompanija za samo 140 ili 150 dolara, dok bi prije samo nekoliko godina to koštalo više od 1.000 dolara.

Jedan od pionira ove tehnologije je firma Silikon Intelidžens sa sjedištem u Nandžingu, čiji je suosnivač Sun Kai dao svojim inženjerima da kreiraju avatara njegove majke nakon što je ona neočekivano preminula 2019. U početku je klon njegove majke bio nezgrapan i repetitivan – ali ugodnost koju je klon donio ipak je bila stvarna, prenosi B92.

“Moja mama nije delovala baš prirodno, ali sam ipak čuo reči koje je često govorila: 'Jesi li već jeo?'“, rekao je Sun za Tek Rivju. “Uvijek bi ponavljala ta pitanja iznova i iznova, što je za mene bilo voma emotivno kada bih ih čuo”.

Davanje povjerenje mrtvima je, kako Jang primjećuje, sastavni dio tradicije obožavanja predaka u Kini.

Uraditi to sa likom voljenog člana porodice na ekranu nije isto što i pisati im pisma ili paliti tamjan za njih tokom praznika, ali usvajanje ovoga se očigledno ubrzalo kako se AI tehnologija poboljšavala.

Etički problemi, naravno ostaju bitni u ovoj sferi, ali kineske kompanije su kreirale ove avatare uz “eksplicitnu saglasnost članova uže porodice”, tvrdi Jang.

“Neki od njih kažu da to ne bi trebalo da bude samo jedan član porodice, već bi svi vaši preživjeli članovi porodice trebalo da se slože da vas repliciraju”, objasnio je on.

Uprkos jedinstvenoj kineskoj kulturi obožavanja predaka, Jang je rekao da bi mogao da vidi ovakvu vrstu “bota smrti” ili “bota-duhova”, kako ih neki mediji nazivaju, da se koriste i u drugim zemljama koje imaju različite, ali kompatibilne odnose sa zagrobnim životom.

“Definitivno mislim da to može da prođe u kulturama u kojima postoji tradicija da se ili poštuju mrtvi ili da se razgovara i komunicira sa njima na neki duhovni način”, rekao je on.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana