Srbija: 100 € za naručeni tvit ili status

Sto četrdeset slovnih mjesta za tvit djeluje ograničavajuće, ali Kim Kardašijan je i sa manje uspjela da pošalje poruku i zaradi 20.000 dolara. Toliko je navodno dobila da tvitne o jednom balzamu za usne koji se narednih nedjelja očekivano prodavao kao alva.

Njena sestra Kloi za reklamu na "Tviteru" dobija 13.000 dolara, isto kao glumac Džared Leto, a Majk Tajson "samo" 3.250, piše "Hafington post".

Poznati su uvijek bili zgodni ambasadori brenda. Međutim, društvene mreže dale su mogućnost i ljudima koji nisu poznati široj javnosti, ali jesu zvijezde na internetu, da ovu popularnost unovče. Jedna Amerikanka sa pola miliona pratilaca na "Instagramu", dobila je prošle godine nov "mercedes" od 25.000 evra na trogodišnje korišćenje. Srbija je kao malo tržište daleko od sličnih aranžmana i navedenih nadoknada, ali prati trendove u digitalnom oglašavanju, pa i ovom "zakupljivanju" privatnih profila.

Bojan Rendulić, direktor digitalne marketinške agencije "Fastbrix", kaže da nikada ne uslovljavaju takozvane endorsere da prenesu isključivo pozitivnu poruku. Korisnici dobiju proizvod ili uslugu i imaju slobodu da prenesu iskustvo iz prve ruke.

"Mi izbegavamo javne ličnosti. To jeste efektno, ali moć društvenih medija je u tome da realni ljudi iznose realno mišljenje", kaže Rendulić.

Sagovornik lista Politika dodaje da blogeri koji su eksperti za kozmetiku, modu ili tehniku, mogu da zarade i nekoliko prosječnih plata.

"Ali ako tek pokrećete projekat ne zanosite se da ćete moći da živite od toga. Devojke koje su u fokusu kao modne blogerke zaista žive taj život i opsednute su modom. Njihov uticaj je rezultat velikog rada", ocenjuje Rendulić.

Modna novinarka i blogerka Jelena Karakaš kaže da su blogovi postali približni magazinima, pa kao i oni imaju oglasne djelove. Proizvode koje dobija ne bi nazvala poklonima, već uzorcima.

"To nije konkretna reklama, to je moj utisak o nečemu, nikad ne bih radila nešto što se meni ne sviđa", ističe Jelena Karakaš.

Dragan Varagić, stručnjak za poslovnu primenu interneta, naručeni blog naplaćuje 200 evra, a dijeljenje linkova na društvenim mrežama još 100. Sto evra je, tvrdi on, i najveći iznos koji u Srbiji može da se dobije za tvit ili status:

Efekti takvih stvari nisu toliki da biste u Srbiji mogli da naplatite više. Priča ima smisla ako ljudi povjeruju u ono što je neko tvitnuo. Dešavalo da takođe da je neko iz čiste iskrenosti izreklamirao firmu, pa mu je ona poslije poklonila nešto.

U nedostatku transparentnosti da li je nešto iskrena pohvala ili naručen pi-ar (a može da bude i jedno i drugo), javljaju se sumnja i nepovjerenje. Neki zato kod svakog pominjanja brenda napišu da nije plaćeno pominjanje, što je čest slučaj na kulinarskim blogovima. Mnogi negoduju što im se na "Tviteru" prečesto nude čajne kobasice, a ima i onih koji se otvoreno nude da reklamiraju nešto, pitajući se kako su samo njih zaobišli.

Marko Marjanović, koji na "Tviteru" ima popriličan broj pratilaca, priznaje da mu je novac nuđen, ali ne često, "između ostalog zbog toga što je njegov stav prema ovoj temi poznat na mrežama". On smatra da je potpuno legitimno da brendovi na ličnim profilima "zakupe prostor", kao što mogu na TV.

"Stvar je u tome na koji način se to radi. "World of Mouth " marketing se oslanja na to da ćete više verovati prijateljima na društvenim mrežama nego plaćenim oglasima. Da li ljudi koji daju prostor na svojim profilima narušavaju to poverenje? Moje mišljenje je da gube na kredibilitetu svojih reči koje slede nekom drugom prilikom posle plaćenog tvita. Naravno da niste u obavezi da ispred tvita napišete da je plaćen tvit. Poenta je da to neće niko uraditi, a jedina je ispravna stvar", kaže Marjanović i napominje da ni kompanije ne mogu da budu sigurne kako će poruka biti plasirana, jer neko može danas da reklamira jedan proizvod, a već sutra konkurentski.

I Marko Cvetković, marketing menadžer i bloger, kaže da bi bilo fer navesti da su tvitovi sponzorisani.

"Kad možemo mi blogeri, zašto ne bi i tviteraši. Tako prvenstveno poštujemo čitaoce, pratioce, ali i štitimo svoj integritet, jer nije sramota raditi i zaraditi. Ukoliko to ne napišemo, a svaki takav tekst je providan, možemo da izazovemo kontraefekte", smatra Cvetković, koji procjenjuje da se cijene za objave na blogu kreću od 50 do 500 evra.

Andrijana Vešović, grafička dizajnerka koja se proslavila ilustracijama na "Tviteru", smatra naprotiv da nije potrebno naglašavati da je sadržaj sponzorisan, jer je "očigledno i niko to više ne krije".

"Uvek će biti toga da neki brend nekome pošalje paketić proizvoda da ga slika i reklamira. Pametni ljudi traže pare za to. Što ne tražiti kad si u toj poziciji. Ja nemam plaćene tvitove u kojima šerujem linkove patika ili čajne kobasice, vegetarijanac sam, ali to neki vegetarijanci rade. Naravno, imam projekte za koje sam plaćena, koje volim da podelim, jer sam uložila neki trud", kaže djevojka na "Tviteru" poznata kao Zombijana.

U organizaciji IAB Srbija, koja se bavi promocijom digitalnog oglašavanja, kažu da se naš zakon još ne bavi temama promocije na privatnim profilima na društvenim mrežama i da je na korisnicima mreža da razdvoje marketing od objektivne poruke.

Britansko regulatorno tijelo za zaštitu potrošača OFT pokrenulo je prošle godine postupak protiv agencije koja je plaćala blogere da pišu lijepo o klijentima, ne otkrivajući da su sponzorisani, jer se to smatra obmanom

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.