Ovako će se ratovati u bliskoj budućnosti
Novi vid ratovanja uzima maha: Rakete i tenkove zamijenila je tastatura, a znanje se zloupotrebljava za nelegalne poslove koji ucenama donose dobru zaradu.
Jednom rečju – hakeri.
I dok su prije nekoliko godina napadali na nekoliko mjeseci, hakeri su se osilili, pa napadaju nedeljno. Meta su sve češće državne ustanove. Nedavni primjer je napad na splitski aerodrom.
Sve državne institucije koje potencijalno mogu biti meta hakerskog napada se brane određenim antivirus programima, imaju zaštite koje su na višem nivou od onog koji hakeri mogu da postignu u svom napadu.
„To su prije svega, kada govorimo o administarivnim merama donošenje pravilnika o bezbjednosti IKT Sistema, a kada govorimo o tehničkim mjerama to su sveobuhvatne mjere na različitim nivoima primjenom odgovarajućih sistema, aplikacija, jakih lozinki, formiranje odsjeka koji se bave zaštitom institucija“, ističe Nikola Čučilović – zamijenik načelnika uprave za tehniku Srbije.
Hakeri hoće protiv pravno imovinsku korist. I oni je dobijaju tako što zahtjevaju određene novčane naknade za to da taj sajt ponovo bude ponovo dostupan. Traženi iznos je od par hiljada do nekoliko desetina hiljada evra.
„Ozbiljne države uglavnom i ne prihvataju takve vrste ucjena već ili podignu novi sajt ili nađu mehanizam kako da oslobode taj sajt od hakreskih uticaja“, kaže Antonović.
Najčešće se suočavamo sa ransomvere napadima kada su kriptovani podaci preduzeća i kada kriminalci traže otkup kako pi dostavili ključeve za otključavanje kako bi podaci opet bili dostupni preduzeću, navodi Čučilović.
Uglavnom kontaktiraju organizaciju koja je napadnuta, a organizacija potom obaveštava nadležno tužilaštvo za visokotehnološki kriminal.
Srbija je na meti hakerskih napada bila krajem prije nekoliko mjeseci, kada su napadnuti geodestki zavod I EPS. Na sreću, sve je završeno bez većih posljedica, prenosi B92.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
