Kakva je digitalna sudbina srpskog jezika?
Ukoliko se na vrijeme ne prilagodi digitalnoj budućnosti, srpski jezik bi lako mogao izumrijetu, zaključak je današnjeg skupa kojim je u beogradskom hotelu Hajat obilježen Međunarodni dan jezičkih tehnologija.
Najmanje 21 evropski jezik u opasnosti je od digitalnog izumiranja, a među njima je i srpski jezik, pokazuje istraživanje međunarodne mreže Meta-net.
"Stvar još nije tako dramatična, ali treba dugoročno gledati na problem. Mi imamo utisak da koristimo naš jezik, ali one velike primene kao što je pronalaženje informacija, automatsko rezimiranje dokumentacije nisu prisutni", rekao je profesor Matematičkog fakulteta Duško Vitas.
On dodaje da opasnost od izumiranja jezika postoji, ali da još uvijek nije dramatična i da se moraju razvijati informatički alati koji pomažu opstanku jezika u novom dobu.
Prema njegovim riječima, postoji mnogo oblasti gdje je urađen zavidan posao kao što je, recimo, prepoznavanje govora gdje je značajan doprinos dala grupa sa Tehničkog fakulteta u Novom Sadu.
"Kada su u pitanju pisani tekstovi grupa okupljena oko Matematičkog i Filološkog fakulteta u Beogradu je razvila razne alate, a to su elektronski rečnik srpskog, paralelni testovi srpskog sa drugim jezicima i razne aplikacije", istakao je profesor Vitas.
Matematički fakultet i Institut "Mihajlo Pupin" na skupu su predstavili projekat "Cezar" čija je uloga da se spriječi izumiranje srpskog jezika u digitalnom dobu i poboljša njegovu upotrebu.
Profesor i rektor Univerziteta u Beogradu Vladimir Bumbaširević izjavio je da ovaj univerzitet osim obrazovne uloge i naučnoistraživačkog rada ima ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta.
"Pred nama je veliki izazov da se iskoriste sve prednosti koje savremene tehnologije pružaju, ali da se očuva nacionalni identitet i da se mali jezici ne izgube", zaključio je Bumbaširević.
Sa skupa je poručeno da osim malog broja jezika kao što su engleski, njemački, španski i francuski većina drugih jezika ima problem, a da je Srbija u rangu sa Bugarskom, Slovenijom i Grčkom koje su nepripremljene za digitalnu budućnost.
Inače, Meta-net je mreža koju čini 60 istraživačkih centara iz 34 zemlje i posvećena je izgradnji tehnološke osnove za višejezično evropsko informaciono društvo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
