Istorija komande CTRL + ALT + DELETE
U proljeće 1981. godine Dejvid Bredli je bio dio odabranog tima koji je radio u neobilježenoj zgradi u Boka Ratonu. Njegov zadatak bio je da pomogne IBM-u da napravi novi personalni kompjuter.
S obzirom na činjenicu da su Apple i RadioShach već prodavali male kompjutere, projekat Acron morao je da bude završen u izuzetno kratkom roku umjesto u standardnom vremenskom periodu od 3 do 5 godina.
Jedna od omiljenih začkoljica programera bila je činjenica da kada bi kompjuter naišao na problem sa kodiranjem, oni su morali da ručno restartuju cio sistem. Ponovno paljenje mašine automatski je započinjalo seriju testova memorije, što je oduzimalo dragoceno vrijeme.
„Bilo je dana kada smo svakih pet minuta morali da restartujemo sistem dok smo tragali za problemima”, izjavio je Bredli.
Ovi zamorni testovi izluđivali su programere.
Zbog toga je Bredli stvorio prečicu na tastaturi koja bi pokrenula restartovanje sistema bez memorijskih testova. Međutim, on nikada nije ni pomislio da će ga to prosto rješenje pretvoriti u programerskog heroja niti da će ova komanda postati integralni dio korisničkog iskustva.
Bredli se pridružio IBM-u kao programer 1975. godine a u septembru 1980. godine postao je jedan od 12 programera koji su radili na projektu Acron.
Bredli je radio na svemu, a pet mjeseci nakon početka programa stvorio je ctrl+alt+del. Taj zadatak bio je samo još jedna od mnogih stvari koje je trebalo precrtati sa liste obaveza.
“To je trajalo 5 minuta a onda sam se prebacio na narednu od 100 stvari koje je trebalo završiti”, izjavio je.
Bredli je namjerno izabrao ove dugmiće zbog njihove pozicije na tastaturi pošto su umanjivali šansu da neko sasvim slučajno pritisne sva tri tastera.
Nikada nije namjeravao da ova prečica postane dostupna kupcima. Ona je bila namjenjena njemu i ostalim programerima koji su očajnički gledali da uštede svaku sekundu.
U samom početku svega šačica korisnika bila je svjesna ove prečice. Tek ranih 90-ih godina prošlog vijeka, kada se pojavio Microsoftov Windows, ova komanda počela je da dobija na popularnosti.
Kako su personalni računari počeli da “blokiraju” uz čuveni “plavi ekran smrti”, korisnici su počeli da da dijele ovu komandu među sobom u znak solidarnosti.
Bredlijeva komanda vrlo brzo je postala izuzetno važna mnogima.
Prilikom obilježavanja dvije decenije IBM-ovog personalnog kompjutera bredli je izjavio: “Moram da podjelim zasluge, istina je da sam ja smislio prečicu, ali ju je Bil Gejts učinio slavnom”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
