Facebook danas slavi deseti rođendan
Društvena mreža Facebook osnovana je prije deset godina, 4. februara 2004. godine, a za to vrijeme je prikupila fascinantan broj od 1,23 milijarde korisnika, što je jednako broju stanovnika druge najnaseljenije zemlje svijeta - Indije.
Facebook je, pored interneta, Wikipedie i Skypea, jedan od najboljih primjera za to kako internet omogućava "disruptivne inovacije", odnosno one inovacije koje uvode značajne promjene u sistemu, piše britanski list "Gardijan".
Poput interneta, Facebook je kreacija jednog jedinog darovitog vizionara, Marka Zakerberga. Međutim, to nije bila prva društvena mreža, pa je zato zanimljivo da se istraži zašto je baš Facebook isplivao kao dominantan igrač na tom tržištu.
Kad se prije deset godina Facebook tek pojavio, mnogi su ga poredili prvenstveno sa sajtom MySpace, ali ono što ga je izdvajalo među drugim sličnim sajtovima bio je, osim tehničke virtuoznosti njegovog osnivača, i njegov početni ekskluzivitet.
Naime, da biste postali njegov član, morali ste da budete student jednog od najelitnih američkih univerziteta - Harvarda. Nešto kasnije se to proširilo na druge univerzitete u Americi, a na kraju i na čitav svijet, ali ta početna ekskluzivnost je mnogo doprinijela privlačnosti sajta u očima novih korisnika, koji su željeli da se pridruže tom "ekskluzivnom klubu".
Nakon što se otvorio prema korisnicima iz čitavog svijeta, za Facebook je počeo da važi Metkalfov zakon, prema kojem će društvena mreža, što ima više korisnika, postati privlačnija za ljude koji razmišljaju o tome da joj se pridruže.
Otkad je počeo nezaustavljivo da raste, Facebook je postao objekat grozničavih spekulacija u finansijskom i medijskom smislu. Prije nego što je kompanija izašla na berzu, spekulisalo se uglavnom o vrijednosti njenih akcija, a poslije toga se spekulacije vrte oko toga da li će kompanija nastaviti da raste.
Medijske spekulacije su čitavo to vrijeme bile prvenstveno fokusirane na misteriozna bića poznata kao "tinejdžeri". Od kada je usvojena teza da na rast Facebooka najviše utiču mladi ljudi, za koje je poznato da su hiroviti i često mijenjaju interese, vrijednost akcija Facebooka raste ili pada u zavisnosti od toga da li tinejžeri pokazuju da im je on više ili manje dosadio.
Najnovija teza govori o tome da tinejdžere odbija činjenica da njihovi roditelji, pa čak i babe i dede, sve češće otvaraju naloge na Facebooku.
Najvažnije pitanje, međutim, nije da li će tinejžeri okrenuti leđa ovoj društvenoj, nego da li će to što sve više odraslih postaju njegovi korisnici rezultovati ostvarenjem Zakerbergove vizije posjedovanja "socijalnog grafikona svijeta", odnosno mreže onlajn društvenih konekcija čovječanstva. Ukoliko se to ostvari, naše društvo će se naći na potpuno nepoznatoj teritoriji, upozorava "Gardijan".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
