Zlato ipak raste na drveću

Tanjug
Zlato ipak raste na drveću

Australijski istraživači tvrde da su pronašli krajnje neobičan pokazatelj prisustva zlata na velikim dubinama: sićušne tragove na lišću eukaliptusa čiji korijeni sežu do zlantih žila, duboko u utrobi zemlje.

Ovo otkriće moglo bi da pomogne istraživačima u doba kada su se nova nalazišta zlata prepolovila, a cijena ovog dragocijenog metala skočila u nebo, ističe se u studiji objavljenoj u časopisu "Nature Communicxations ".

"Veza između rasta vegetacije i zlatnih depozita mogla bi da pomogne u razvoju novih tehnika ekploatacije minerala", navode naučnici.

U potrazi za vodom, stabla eukaliptusa koja rastu u sušnim predelima mogu da pružaju svoje korjene jako duboko u zemlju, prodirući čak i u slojeve bogate zlatnim naslagama gdje crpeći vodu apsorbuju mikroskopske čestice metala.

Tim australijskih naučnika tvrdi da biljka može da apsorbuje zlato preko korjena, koje potom putuje kroz stablo sve do lišća.

Oni su proučavali stabla eukaliptusa koja rastu na dva nalazišta zlata u južnoj i zapadnoj Australiji, koristeće rendgenske snimke lišća, granja, kore i tla.

Stabla eukapliptusa, koja mogu da porastu i do 10 metara u visinu, imaju neobično razvijen sistem korjenja koji seže i do 40 metara dubine.

Naučnici su uspjeli da zabilježe jako male koncentracije zlata i to isključivo na lišću na najvišim dijelovima biljke.

"Zlato je vjerovatno toksično za biljku, zato ga ona šalje u svoje ekstremitete, poput lišća", navode stručnjaci, dodajući da bi njihovo otkriće moglo da dovede do novih, uspješnih tehnika vađenja zlata i pomogne da se održi kontinuitet zaliha.

Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato (WGC), od početka civilizacije iz zemlje je izvađeno više od 174.000 tona zlata.

Prije dvije godine Američki geološki zavod procijenio je rezerve zlata u svijetu na 51.000 tona. Cijena žutog metala porasla je za 482 procenata u periodu od decembra 2000. do marta ove godine.

Šezdeset posto zlata biva pretvoreno u nakit, ali dragoceni metal služi, takođe, i kao važna komponenta u elektronskoj industriji i medicinskoj tehnologiji, posebno u liječenju raka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana