U Srbiji niži tuneli, u Hrvatskoj most ispod nivo mora
Zagreb - U Srbiji već nedjeljama traju rasprave o greškama na tunelima na novoj dionici Koridora 11, a u Hrvatskoj su upravo otkrili ogroman infrastrukturni propust.
Dio novog mosta Čiovo, čija je gradnja u toku, skoro dva metra je niži u odnosu na morsku površinu, otkriva Jutarnji list.
Uvidjeli su to predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Evropske unije prilikom nedavne posjete gradilištu mosta.
Problematično je prvih 50-ak metara mosta s kopnene strane gdje je njegova najniža tačka u odnosu na morsku površinu. Ukupna dužina mosta je 546,34 metra.
Sagovornici lista tvrde da se na spornom dijelu mosta razmak od morske površine do trupa mosta kreće od 1,2 do 2,2 metra pa će, ako se ništa ne promjeni, more potopiti stubove na kopnenoj strani, ali i šetalište uz most čija je izgradnja planirana.
Građevinski stručnjaci tvrde da je problem u projektu koji su 2012. izradili Jure Radić i Zoran Šavor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Naime, prilikom izrade projekta mosta na moru projektanti uzimaju srednji nivo mora koja se uzima kao polazišna tačka za projektovanje visine mosta od nivoa mora.
Sagovornici tvrde kako je u projektu mosta Čiovo kao srednji nivo mora uzeta visina u Trstu. Taj srednji nivo za hrvatske vode utvrđen je još u vrijeme Austro-Ugarske, a od sedamdesetih godina prošlog vijeka visinsko mjerenje obavlja se na osnovu pet referentnih tačaka u Dubrovniku, Splitu, Rovinju, Kopru i Bakru.
Sagovornici tvrde kako ni korišćenje srednjeg nivoa mora u Trstu ne bi bio toliki problem da je prilikom izrade projekta u obzir uzeta razlika između srednjeg nivoa mora i maksimalne kote mora na području mosta. Prema njihovim tvrdnjama, razlika između te dvije tačke je oko 70 centimetara. U vrijeme plime ta se razlika penje na više od jednog metra.
Kada pak u vrijeme plime dođu talasi, čak oni manji zapljuskuju vrh najnižeg stuba mosta, a oni veći zapljuskuju vrhove slijedeća tri stuba koji nose gornju konstrukciju. U tom slučaju more će vlažiti i čelične ležajeve koji se nalaze na vrhu stubova, a služe da bi gornja konstrukcija mogla proklizavati. Zapljuskivanje mora vrlo brzo bi moglo dovesti do korozije ležajeva te most ne bi bio funkcionalan.
Da paradoks bude veći, most je projektovan da traje 100 godina pa je projektom utvrđeno ugrađivanje skupljih materijala. Pod uticajem morske vode ti bi ležajevi vrlo brzo propali.
Osim što bi moglo doći do oštećenja same konstrukcije mosta, u opasnosti je i šetalište čija se gradnja planira na prostoru oko mosta. Projektom je predviđen pješački prolaz ispod mosta na kopnenoj strani koji je i sagrađen. Ali, tvrde sagovornici, u vrijeme plime more bi zapljuskivalo šetalište, a talasi bi ga potopili, piše Jutarnji list.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
