Top 10 kontroverznih dijagnoza
Predstojeća revizija Priručnika o mentalnim poremećajima u Americi raspirila je brojne rasprave o tome šta se može smatrati duševnim oboljenjem. U postojećem priručniku postoji nekoliko dijagnoza koje su naročito diskutabilne.
Predstavljamo vam deset najkontroverznijih dijagnoza mentalnih poremećaja.
Poremećaj rodnog identiteta
Rodni identitet ljudi koji pate od ovog poremećaja ne poklapa se s njihovim polom, zbog čega se veliki broj njih odlučuje da se podvrgne operaciji promjene pola. Izmjenama pomenutog pravilnika u Americi, ovaj poremećaj trebalo bi da dobije drugačiji naziv, koji neće stavljati toliku stigmu na ljude koji ga imaju.
Ipak, neki stručnjaci smatraju da to nije dovoljno i da je potrebno utvrditi preporuke u liječenju.
Da li osobe sa poremećajem rodnog identiteta treba naučiti da prihvate sebe onakvim kakvi su, ili ih podsticati na operacije?
Odgovor nećemo saznati u skorije vreme.
Zavisnost od seksa
Društvo za unapređenje seksualnog zdravlja zavisnost od seksa tretira kao nedostatak kontrole pojedinca nad njegovim seksualnim ponašanjem.
Zavisnice od seksa ne haju za negativne posljedice njihovih postupaka i nisu u stanju da sebi postave granice na tom polju.
Oni pritom obično osjećaju stid, a ne zadovoljstvo, kako većina ljudi misli.
Ovaj poremećaj neće ni biti uključen u novi vodič, nego će njegovo mjesto zauzeti takozvani hiperseksualni poremećaj koji seks ne opisuje kao zavisnost, ali ga imaju mnogi ljudi koji se liječe od sličnih stanja.
Homoseksualnost
Možda i najveća i najpoznatija kontroverza u psihijatriji je vezana za homoseksualnost i njegovo brisanje sa liste mentalnih poremećaja 1973. u Americi.
Tada je napravljen kompromis sa psihijatrima koji su bili protiv uklanjanja homoseksualnosti tvrdeći da neki gejevi i lezbejke ne žele da imaju takvu orijentaciju.
Ipak, sa liste je uklonjen i taj „poremećaj" 1986.
Aspergerov sindrom
Aspergerov sindrom dospio je na listu mentalnih poremećaja 1994. kada je opisan kao stanje ljudi normalne inteligencije i jezičkih sposobnosti, ali slabih društvenih vještina.
Međutim, novi priručnik mogao bi ostati bez njega.
Razlog? Istraživanja Aspergera nisu pronašla razliku između te i drugih dijagnoza autizma.
Ukoliko se stručnjaci slože, Aspreger će biti kategorizovan kao visoko funkcionalni autizam.
Dječji bipolarni poremećaj
Bipolarni poremećaj manifestuje se promjenama raspoloženja od depresije do manije i obično se javlja kod odraslih. Međutim, psihijatri su između 1994. i 2003. primjetili porast broja takvih slučajeva kod djece.
Problem je, međutim, što ne postoje kriterijumi u procijenjivanju bipolarnog poremećaja kod djece.
Zato će novi priručnik vjerovatno uključiti još nekoliko dijagnoza poput disforije, koje će uticati na smanjenje broja pogrešnih dijagnoza kod najmlađih.
ADHA kod odraslih
Hiperkinetički poremećaj (Attention deficit hyperactivuty dicoder – ADHA) je česta dijagnoza u djetinjstvu.
Djeca sa takvim sindromom ne mogu da jsede mirno, održe koncentraciju ili kontrolišu impulse.
Ipak, od nedavno psihijatri primećuju sličan sindrom i kod odraslih.
Iako neki stručnjaci smatraju da je ovaj poremećaj „izmišljen" kako bi se prodavalo više farmaceutskih poremećaja, ADHA ostaje u priručniku.
Poremećaj podvojene ličnosti
Mnogi kritičari smatraju da je poremećaj podvojene ličnosti „vještački" i da su ga kreirali terapeuti. Ipak, ovaj poremećaj će se vjerovatno zadržati na novoj listi.
Narcistički poremećaj ličnosti
Osobe koje nemaju empatiju i imaju stalnu potrebu za samopotvrđivanjem, danas se smatraju klasičnim kandidatima za posjetu psihologu. Međutim, 1980. izazvao je brojne kontroverze, budući da stručnjaci nisu mogli da se slože ko ispunjava kriterijume za ovaj poremećaj, budući da ga imaju i mnogi oboljeli od drugih stanja.
U novom priručniku će biti analizirana sva preklapanja dijagnoza i vjerovatno stvoreni novi podtipovi tog poremećaja.
Zavist prema penisu
Zigmund Frojd koji je napravio pravu revoluciju u psihijatriji početkom 20. veka, smatrao je da mlade djevojke zavide muškarcima na penisu, koji kod njih podstiče seksualni razvoj.
Iako takav stav djeluje prevaziđeno, i dalje ga zagovara Američka asocijacija psihoanalitičara, kao i Međunarodno društvo za neuropsihoanalizu.
Histerija
U Viktorijanskoj eri, histerija je bila dijagnoza za sve nervozne žene. Smatralo se da ima niz simptoma – od slabosti, nervoze, izliva emocija i svakog nezadovoljstva.
Liječenje histerije? Takozvani, histerikalni paroksizam, poznat i kao – orgazam.
Fizijatri su masirali organe njihovih pacijentkinja, manuelno ili vibratorima. Nešto gore prolazile su dame čiji su ljekari vjerovali da one ne mogu funkcionisati normalno i propisivali im trajni boravak u zatvorenoj sobi.
Histerija je potpuno nestala iz udžbenika 1980.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
