Tempirane bombe na dnu mora
Milioni tona bojnog otrova, zapaljivih bombi i municije trunu na dnu mora širom svijeta. U procesu razgradnje koji traje decenijama, polako, ali sigurno zagađuju prirodu.
Šetači na plažama njemačkog ostrva Uzedom na Baltičkom moru često skupljaju bijele kamenčiće vjerujući da se radi o jantaru. Onda ih stavljaju u džepove gdje se oni, u kontaktu sa kiseonikom, zapale. I to zato što se u stvari radi o grumenju fosfora. U posljednjih 40 godina više od 100 turista je na taj način zadobilo teške opekotine.
Veoma otrovna i zapaljiva materija potiče od starih bombi koje nisu eksplodirale, a koje su ispaljene iz nekadašnje raketne baze za vojne eksperimente u Penemindeu. One su svojevremeno završile u moru i od tada trunu pred obalom ispuštajući u more svoj otrovni sadržaj. Struje i oluje ga nanose na plažu. Danas natpisi na tablama upozoravaju šetače na tu opasnost. Problem municije u moru pojavi se u medijima obično kada se dogodi neka nesreća. Na njemačkoj obali se svake godine registruje 60 do 70 slučajeva pronalaženja municije. „Dva do četiri odsto tih slučajeva završava sa povredama ljudi", kaže Klaus Bether iz Ministarstva za zaštitu okoline nemačke savezne države Šlezvig-Holštajn u Kilu. Sa tendencijom rasta, dodaje.
U Sjevernom i Baltičkom moru potopljeno je više od dva miliona tona različite vrste municije – ili da ne bi palo u ruke pobjednika, ili po komandi okupacionih snaga u Njemačkoj nakon završetka Drugog svjetskog rata. Osim eksplozivne i zapaljive municije u moru se nalazi i velika količina otrovnog gasa. Za razliku od konvencionalne municije, područja na kojima je potopljena ta vrsta naoružanja relativno su dobro poznata.
Prema saznanjima kilskih stručnjaka, radi se o hemijskim bojnim otrovima plikavcu, tabunu i fosgenu iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Računa se da oko 220.000 tona leži na dnu Sjevernog mora i 42.000 do 65.000 tona na dnu Baltičkog mora.
Zagađenje – na rate
Nakon što su 70 do 100 godina bili izloženi uticaju morske vode, sanduci u kojima se nalate te otrovne materije su u vrlo različitom stanju. Mnogi su još neoštećeni, ali ima i onih koji su potpuno korodirali i na dnu su pronađeni samo kao prazne ljuske, kaže Jens Šternhajm iz Ministarstva okoline u Kilu. On ukazuje da se ne može dati nikakva generalna ocjena stanja u kojem se nalazi municija na dnu mora, ali stručnjaci ne računaju da bi moglo doći do iznenadnog, istovremenog oslobađanja njihovog sadržaja.
Oni pretpostavljaju da će se, umjesto toga, otrovne materije iz municije malo po malo oslobađati. A kada jednom dospiju u more, neke supstance reaguju brzo dolazeći u dodir sa vodom i u njoj se raspadaju. Druge materije su međutim stabilnije i sporije se razgrađuju. One bi mogle da uđu u prirodni lanac ishrane, na čijem kraju se nalazi – čovjek. Prema navodima stručnjaka za municiju Tobijasa Knobloha iz Njemačkog saveznog ureda za pomorstvo, ispitivanja do sada nisu pokazala da u lancu ishrane ima tragova tih otrova.
Prepreke za vjetrenjače
Municija na dnu mora postaje sve veći problem zbog planova za izgradnju vjetro-parkova. Područja na kojima se postavljaju podmorski kablovi i na kojima bi trebalo da budu postavljene vetrenjače pre toga moraju da budu očišćena od stare municije što enormno poskupljuje i usporava izgradnju vetro-parkova.
„Zbog stanja municije i nepovoljnih uslova pod vodom, stručnjacima često ne preostaje ništa drugo već da na licu mesta detoniraju bombe", objašnjava Jirgen Krol iz kilskog kriminalističkog ureda, nadležnog za bezbednost pomorskih puteva i plaža.
Kako bi se municija u moru uklonilo bez ugrožavanja okoline, na Institutu za hemijsku tehnologiju Fraunhofer izrađeni su planovi za izgradnju podvodnog vozila za „čišćenje" municije. Trenutno nedostaju i politička volja i finansijska sredstva za realizaciju tog programa, ali to bi uskoro moglo da se promeni jer zalihe municije u utrobi Baltičkog mora u međuvremenu su postale međunarodna tema. Komisija za zaštitu mora i priobalja na Baltiku (HELCOM), čije su članice sve države koje pripadaju tom prostoru, formirala je radnu grupu stručnjaka. Oni prikupljaju i analiziraju informacije o zalihama stare municije u moru, procjenjuju rizike po čovjeka i prirodu i daju preporuke za dalje djelovanje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
