Tajne svitaka iz biblioteke koju je progutao Vezuv
Dragocjeni papirusni svici iz tzv. Vile papirusa u Herkulaneumu, koji su ugljenisani u erupciji Vezuva 79. godine, uskoro će ponovo moći da se čitaju zahvaljujući najnovojoj tehnologiji.
Na stotine spisa, za koje se vjeruje da su djela grčkih filozofa, pronađeno je u Herkulaneumu, antičkom gradu u Napuljskom zalivu koji je kao i Pompeja stradao u erupciji vulkana.
Ali za razliku od Pompeje, koja je bila zatrpana pod debelim slojem pepela, obližnji Herkulaneum doživio je nešto drugačiju sudbinu - bio je izložen užarenim oblacima vulkanskog gasa koji su spržili sve pred sobom.
Ugljenisani rukopisi, dio jedine preživjele biblioteke antičkog doba, pronađeni su prije 260 godina u ruinama prostrane vile za koju se vjeruje da je pripadala bogatom rimskom zvaničniku Kalpurnijusu Pizonu Cezoninu.
Svici, koji se danas čuvaju u Nacionalnoj biblioteci u Napulju, su tako osjetljivi da i na najmanji dodir mogu da se raspadnu.
Dodatni problem je u tome što su slova ispisana mastilom na bazi čađi, te su golim okom skoro nevidljiva na tamnoj, ugljenisanoj pozadini.
Mnogi papirusi su oštećeni pa i uništeni u pokušajima da se pronikne u njihovu tajnu, te su frustrirani arheolozi davno digli ruke od njihovog proučavanja.
Međutim, u studiji objavljenoj u časopiosu "Nature Communications ", italijanski istraživači nude tračak nade da će enigmatski spisi ipak moći, nakon skoro 2.000 godina, da budu pročitani.
"Uvijek je teško dati precizno predviđanje, ali uz pomoć nove tehnologije, svici bi trebalo da budu dešifrovani tokom naredne decenije", izjavio je za AFP vođa studije Vito Močela sa Institua mikrolektronike i mikrosistema (IMM) u Napulju.
Močela predvodi tim naučnika koji proučava spise iz Herkulaneuma uz pomoć neinvazivne tehnologije, koristeći fazno kontrastnu rentgensku tomografiju, skener koji se koristi i u medicini radi snimanja mekih tkiva.
Istraživači su zasad uspjeli samo da razaznaju svih 24 slova grčke azbuke, ali ne i da pročitaju riječi. Takođe su se suočili sa nemogućnošću da dopru do dubljih slojeva svitaka.
Močelov tim, međutim, navodi da su dosadašnji rezultati dokaz da je nova tehnika efikasna, ali da zahtjeva dodatna poboljšanja.
Uz intenzivniji rendgenski snop i unapređeniji algoritam, istraživači vjeruju da će uspijeti da dobiju bolji kontrast i veću definiciju teksta.
"Otvara se nada da će u budućnosti mnogi filozofski radovi iz biblioteke Vile papirusa, čiji je sadržaj dosad bio nepoznat, moći da budu pročitani, a da se sam papirus ne ošteti na bilo koji način", ističe se u studiji.
Naučnici pretpostavljaju da se u vili nalazi još jedna biblioteka, u nižem, još neistraženom nivou.
Nažalost, dešifrovanje antičkih spisa više zavisi od finansija nego tehnologije.
"Mi smo ovo učinili na dobrovoljnoj bazi - radili smo to u svoje slobodno vrijeme", kazao je on, dodavši da postoji još jedna nova neinvazivna tehnika, tzv. tomo fluorescencija, ali da će njena primjena umnogome zavisiti od sredstava koja će im biti stavljena na raspolaganje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
