Tajna džinovskih lignji, najvećih beskičmenjaka na svijetu
Vjerovatno je riječ o opasnom predatoru, koji lovi ribu, ali i druge, manje lignje, uključujući i pripadnike svoje vrste
Uprkos fascinaciji koju izaziva, još uvijek se veoma malo zna o džinovskoj lignji, najvećem beskičmenjaku na Zemlji. Njen životni vijek kao i način života predstavljaju nepoznanicu za naučnike.
„Mada se može čuti da pojedini primjerci dostižu dužinu i do pedeset metara, realističnije procjene ukazuju da su ženke duge oko osamnaest metara, a mužjaci nešto manji", navode naučnici koji se žale da fikcija često zamagljuje prave činjenice.
Jedna stvar je ipak sigurna: osim u polarnim predjelima, džinovske lignje (Architeuthis) mogu se naći u vodama širom svijeta, od Floride do Japana.
Vjerovatno je riječ o opasnom predatoru, koji lovi ribu, ali i druge, manje lignje, uključujući i pripadnike svoje vrste, procjenjuju stručnjaci. Najmlađi među njima su, pak, plijen delfina, velikih riba i morskih ptica, ali samo se kitovi mogu upustiti u lov na odrasle jedinke.
„Vjerovatno je (ali ne i dokazano) da je populacija džinovskih lignji poprilična s obzirom na brojnost njenih predatora", ističu istraživači. Pojedini naučnici ih opisuju kao apatične predatore koji napadaju plijen iznenada, dok drugi, naprotiv, smatraju da džinovske lignje praktikuju dinamičan lov.
Mjesto u "porodičnom stablu"
Međutim, pitanje o kojem naučnici najviše raspravljaju je pitanje klasifikacije ovih kolosa, jeste njihovo mjesto u okviru „porodičnog stabla".
Često imajući kao osnov mjesto njihovog pronalaska i nepotpune ostatke (kraci, sisaljke, itd.), naučnici su do sada opisali nešto više od dvadeset različitih architeuthisa.
Možda to više neće morati da rade jer su analizom genetskih otisaka 43 džinovske lignje iz Austarlije, Španije, Floride, Novog Zelanda i Japana, istraživači ustanovili da postoji samo jedna jedina vrsta džinovskih lignji na svijetu.
Kako objasniti ovo odsustvo genetske raznolikosti među uzorcima koji potiču iz tako udaljenih krajeva? Mitska džinovska lignja ostaje dakle i dalje velika misterija za čije će rasvjetljavanje biti potrebna nova istraživanja, navode autori studije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
