Stižu nam ekstremno hladne zime
Klimatski stručnjaci upozoravaju da se arktički led topi zapanjujućom brzinom, a debljina mu je trenutno najmanja do sada zabilježena u posljednjih tridesetak godina - otkad se mjeri satelitskim putem.
Stručnjaci napominju da je ovogodišnje rekordno topljenje Arktika dio trenda koji se sve više ubrzava, a mogao bi da ima ozbiljne posljedice po vremenske prilike u Evropi i SAD-u. Rekordno topljenje arktičkog leda vjerovatno će uzrokovati i ekstremne zime.
Velika smanjenja ledenih površina sigurno će snažno uticati na visinske vjetrove koji upravljaju vremenskim prilikama u Evropi. Godinama klimatski stručnjaci istražuju uticaj topljenja arktičkog leda na vremenske prilike. Svjesni su da je to pitanje vrlo složeno i napominju da je tek u novije vrijeme predmet ozbiljnih istraživanja. Neuobičajene hladnoće već su zabeležene 2010. i 2011. godine kada su velike snježne oluje pogodile deo Evrope i istočnu obalu SAD-a.
Prema nekim prognozama Arktik bi mogao da ostane bez leda do 2080. godine, one najcrnje govore da bi se to moglo dogoditi i puno ranije.
"Promjena je veća nego što smo mogli da zamislimo prije 20 ili čak 10 godina. Iznenadila nas je pa moramo prilagoditi i svoje razumjevanje sastava leda i svo svoje znanje koje imamo o ovoj materiji," rekao je direktor Norveškog polarnog instituta Kim Holmen. Njegov kolega Edmond Hansen smatra da je ovogodišnje otapanje čak najveće u posljednjih 1.500 godina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
