Otkrivene misteriozne piramide u Sudanu
Arheolozi su otkrili 35 podzemnih grobnica u sudanskoj pustinji, koje predstavljaju vezu između drevnog Nubijskog carstva i starog Egipta. Piramide, koje datiraju od prije oko 2.000 godina, manje su od većine egipatskih, pri čemu je najveća širine 6,6 metara, a najmanja, najvjerovatnije određena za dječiji grob, širine je samo 75 centimetara.
Arheološko nalazište u Sedeingi, na sjeveru Sudana, predstavlja dio drevnog kraljevstva Kuša (Nubijsko carstvo), koje se graničilo sa Egiptom, a kasnije sa Rimskim carstvom.
Ono što je iznenadilo tim arheologa jeste kako su gusto piramide bile koncentrisane. Na prostoru od 500 kvadratnih metara (što je otprilike jednako košarkaškom terenu), pronađeno je čak 13 piramida.
Nažalost, piramide su u lošem stanju, zato što se nalaze na mjestu gdje su prolazili karavani s kamilama, kao i zbog starosti, tako da nijedna nije ostala čitava. Na ugaonim kamenovima bile su naslikane ptice, lotosov cvijet ili sunčev točak.
U grobnicama se obično nalazilo više od jednog tijela. Nažalost, grobovi su pokradeni, vrlo vjerovatno prije nekoliko stotina godina, ali su arheolozi ipak uspjeli da pronađu ostatke nekoliko skeleta i nekolicinu predmete.
Naučnici smatraju da je izgradnja piramida u Sedeingi trajala vjekovima i da je trpila jak uticaj egipatske zagrobne arhitekture.
Vinsent Fransinji, istraživač-saradnik američkog Prirodnjačkog muzeja u Njujorku, izjavio je: “Međusobna blizina piramida je veličanstvena. Zato što piramide traju stotinama godina, oni su gradili sve više, i nakon nekoliko vijekova počeli su da ispunjavaju svaki slobodan prostor u nekropolama.”
Neke piramide su građene tako što se u kvadratu nalazi krug koji je gredama bio povezan sa tjemenima kvadrata. Interesanto je da samo jedna piramida van Sedeinge podignuta po ovom modelu.
Fransinji vjeuje da je, kada je izgradnja piramida ušla u modu u Sedeingi, počela da se kombinuje sa lokalnom tradicijom gradnje kružnih humki.
Među predmetima pronađenim u Sedeingi jesu i skulpture egipatskog božanstva Besa, koji je zaštitnik djece i trudnica. Jedan od najinteresantnijih pronalazaka jeste kameni poslužavnik sa likovima boga Anubisa, sa glavom šakala, i boginje za koju se vjeruje da je riječ o Izidi.
Posveta ženi koja se zvala Aba-la, za koju istraživači vjeruju da predstavlja tepanje za riječ “baba”, uklesana je meroitskim pismom, koje je proisteklo iz egipatskih hijeroglifa. Na tabli piše: “O, Izida! O, Ozirise! To je Aba-la. Neka pije dosta vode, neka jede dosta hljeba, neka je dobro posluže.”
Ko su bili Kušiti?
Kuš (Gornja Nubija) je drevna civilizacija koja se razvila na obalama Plavog Nila, Bijelog Nila i rijeke Atbare na teritoriji današnjeg Sudana.
Između 2.000 i 1.000 pre n.e. Kušitskim kraljevstvom vladao je egipatski zamjenik faraona, prije nego što je postalo nezavisno kraljevstvo.
Kušitski plemići putovali su u Egipat i odatle donosili egipatske običaje i odjeću, i bili su pod jakim uticajem egipatske umjetnosti, arhitekture i religije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
