Otkriven dio hobotnice duge 30 metara i star 250 miliona godina
Prema legendi, drevno čudovište Kraken bilo je morski glavonožac ogromnih razmjera, koji je jeo kitove i gutao čitave brodove.
Istraživači su 2011. pronašli ostatke morskog dinosaurusa čudnog izgleda, sa šarom nalik na trag oktopodovih pipaka, za koje tvrde da su nastali tako što se džinovski oktopod igrao svojom hranom.
Ove tvrdnje su bile predmet velikih kritika, sve dok isti istraživači nisu otkrili i nove fosile koji dodatno potkrepljuju teoriju da Kraken ne samo da je postojao, već i da je kosti svog plijena koristio za pravljenje svojevrsnih "umjetničkih dijela".
Obije ove tvrdnje potiču od profesora Marka Mekmenamina, paleontologa sa koledža Maunt Hojlok u Masačusetsu.
Profesor Mekmenamin je prvobitno pronašao čudno raspoređene kičmene pršljenove ihtiosaurusa tipa Shonisaurus popularis, vodenog gmizavca koji je živio prije 200 do 250 miliona godina, u nacionalnom parku Berlin-ihtiosaurus u Nevadi. Njegovo najnovije otkriće predstavlja kljun drevnog glavonošca, nalik onome kakav imaju i današnje hobotnice, i još kostiju krajnje neobičnog oblika i rasporeda.
U novoj kombinaciji fosila ihtiosaurusa iz Muzeja nacionalne istorije u Nevadi kosti su ostavljene tačno onako kako su pronađene u nacionalnom parku, a odmah kraj ovih ostataka nalazi se "gomila otpadaka", odnosno rasutih i neobično iskrivljenih kostiju, čiji je poredak mnogo drugačiji od normalnog u skeletu.
Jedno od "umjetničkih dijela" s gomile smeća drevne džinovske hobotnice
- Kada sam vidio tu forotografiju, oči su mi ispale - kaže profesor.
Po njegovom mišljenju jedino objašenjenje za ovakav izgled fosila može da predstavlja napad mnogo većeg grabljivca na ihtiosaurusa, dok su šanse da je do njega došlo uslijed morskih struja "praktično ravne nuli".
Po njemu, to predstavlja dokaz postojanja Krakena, odnosno u svakom slučaju nekog grabljivog glavonošca, dugog oko 30m, koji je ihtiosauruse ubijao tako što ih je davio, ili im lomio vrat.
Zatim ih je odvlačio do svog "legla", u čijoj blizini je pravio gomile otpadaka, što otprilike odgovara i ponašanju savremenih hobotica.
Skeptici ovoj teoriji zamjeraju što počiva isključivo na posrednim dokazima, ali profesor Mekmenamin odgovara da drugačije ne može ni da bude, odnosno da fosilni ostaci samog drevnog čudovišta ne mogu da budu pronađeni, jer je u pitanju biće bez čvrstog skeleta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
