Ne biste vjerovali šta blokira mozak
Iako je naš mozak sasvim dobar u 'razvrstavanju' i obradi podataka iz svijeta koji nas okružuje, postoje potpuno banalne stvari koje ga 'blokiraju', tvrde stručnjaci.
U vremenu kada smo svi prisiljeni raditi nekoliko stvari istovremeno, kada je vrijeme ono što nam najviše nedostaje, mozak se neočekivano lako 'zablokira' u nekim naizgled nebitnim stvarima, pa tada zaboravljamo što moramo učiniti, što smo započeli, pa čak i ono što smo čuli samo minutu ranije.
Najviše nas, tvrde stručnjaci, zbunjuju vrata, jer kad s nekom namjerom uđemo u prostoriju, često se događa da izgubimo pamćenje i ne znamo zašto smo uopšte tamo krenuli. Ovo se događa zbog toga što se u trenutku prolaska kroz vrata prekida jedan niz misli i započinje drugi, nešto nalik sceni u filmu.
Nadalje, veoma nas zbunjuje Mjesec koji nam se, kada ga gledamo, uvijek čini veći što je niže na nebu, usprkos tome što realno nema razlike u veličini. Ova se pojava naziva 'Mjesečeva iluzija', a naučnici smatraju da, kada gledamo u Mjesec, potpuno izgubimo tok misli jer nam se objekti bliže horizontu čine većim nego što oni zaista jesu.
Zvuk alarma, škripa kočnica i zvonjava mobilnog telefona takođe nam mogu skrenuti pažnju s onoga što radimo jer je naš mozak evolucijski potpuno neprilagođen takvim zvukovima. Prirodni zvukovi s vremenom nestaju pa ih ne čujemo, dok su oni nagli potpuni šok za sistem. Tako, ako vas u mislima naglo prekine iznenadan zvuk, vrlo je vjerojatno da će vam to 'pobrkati' misli.
A kao što nismo predodređeni da slušamo jake i iritirajuće zvukove, nismo predodređeni ni da gledamo u fotografije! Unatoč tome što velika većina 'shvata' princip fotografija, naši mozgovi još ne uspjevaju u separacije stvarnih ljudi od predmeta, što se najbolje vidjelo tokom jednog eksperimenta.
Ispitanici su igrali pikado i bili znatno neprecizniji kada su kao pozadine, umjesto klasičnih podloga za pikado, korištene fotografije osoba ili djece. To dokazuje da je ljudskom mozgu potreban napor kako bi razlikovao stvarno i imaginarno, pa je velika vjerovatnost da ćemo nakon gledanja fotografija zaboraviti što smo prije toga radili.
Još je jedna zanimljiva činjenica, koja dokazuje da mozak funkciše po principu filmske kamere (odnosno da snima određen broj slika u sekundi umjesto neprekidnog 'filma'), je i to što nam se čini da se automobilska kola u pokretu uvijek okreću u suprotnom smjeru.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
