Najizolovanije kulture na planeti

Pobjeda.me
Najizolovanije kulture na planeti

LONDON - BBC je napravio izbor pet najizolovanijih kultura na planeti. Njihove tradicije nam mogu djelovati nerazumljivo, ali vjerovatno postoje duže od naše.

Misteriozno amazonsko pleme

Najmisterioznije na listi je pleme iz prašuma Amazona u Brazilu. Nedavno je otkriveno i o njemu se zna (ni)malo, pa još nemamo čak ni naziv za njega. Otkriveno je isključivo zahvaljujući činjenici da su se krijumčari droge i drvosječe približili njihovom selu. Mada pleme ima ograničene kontakte čak i sa drugim plemenima u regionu, sa njima im je zajednički jezik pano. Pored toga, zna se da pripadnici plemena žive u velikim kolibama i da su glavne namirnice kojima se hrane banane, kukuruz i kikiriki.

Kanadski Inuiti

Kanadski Inuiti spadaju u najstarije narode na planeti, čiji se tragovi mogu pratiti do 20.000 godina u prošlost. Sve te milenijume su preživjeli u jednom od najsurovijih okruženja: na krajnjem sjeveru današnje Kanade, gdje su ljeti dani dugi, a temperature umjerene, ali zato zimi vlada gotovo neprekidna noć i temperatura se ne penje iznad nule. Većinu života Inuiti provedu u lovu na morske sisare, kitove i foke, i u ribarenju, u čemu su izuzetno vješti.

Samiji sa sjevera Evrope

Domorodačko stanovništvo Samija obuhvata krajnji sjever Švedske, Norveške, Finske i Rusije. Oni su jedini zvanično priznat autohtoni narod Skandinavije. Njihova glavna zanimanja su lov uz pomoć zamki, ovčarstvo i ribarenje, ali najpoznatiji su po stadima irvasa. Irvasi im ne služe samo za hranu, već od njihove kože izrađuju i skloništa i odjeću. Većina govori maternjim jezikom sami.

Sentinelzi

Kao i novootkriveno amazonsko pleme, i Sentinelezi se energično protive kontaktima sa spoljnim svijetom. Na sreću po njih, žive na sjevernom Sentinelskom ostrvu, koje pripada Andamanskom arhipelagu, usred Indijskog okeana. Procjenjuje se da ih u ovom trenutku ima manje od 250, dijelom i zato što je u pitanju narod lovaca-skupljača, koji se ne bavi poljoprivredom. Veoma vješto gađaju lakim kopljem i lukom. O njihovom društvenom životu se malo zna.

Indijanski narod iz sjevernog Brazila i južne Gvajane je sa Evropljanima prvi put došao u kontakt 1428. godine, tokom Kolumbovog trećeg putovanja. Prvobitno su praktikovali poligamiju, ali se pod uticajem misionara danas većina brakova sklapa uz blagoslov katoličkog sveštenstva.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana