Lov na vještice i u 21. vijeku?
Mnogima je neshvatljivo da neko još danas proganja vještice. U dijelovima Afrike proteklih godina sve više je ljudi koji se progone zbog svojih navodnih magičnih moći. I u pojedini dijelovima Azije primjetan je sličan trend.
Istovremeno, jedan evengelistički sveštenik i penzionisani učitelj vjeronauke u Kelnu pokušava da vrati čast ženama koje su prije 400 godine ubijene zbog sumnje da su vještice.
U Evropi je do 1782. godine ubijeno oko 60.000 ljudi zbog sumnje da su sklopili pakt sa đavolom: među njima je bilo 75 odsto žena i 25 odsto muškaraca i djece.
Progona je bilo i u Skandinaviji i Švajcarskoj, a najviše žrtava zabilježeno je u Njemačkoj, čak 25.000, kaže Hartmut Hegeler. U više od deset njemačkih gradova je od 1993. godine podnesen zahtjev za rehabilitacijom žena koju stradale zbog optužbi da su vještice.
Hartmut Hegeler, iz grada Una, ima veliki cilj. Gradskom vjeću Kelna on je uputio zahtjev u kojem traži moralnu rehabilitaciju za žene, koje su prije 400 godina bile osuđene na smrtnu kaznu zbog sumnje da su bile vještice. 65-godišnji Hegeler se već deset godina bavi ovim problemom. On smatra da problemi iz prošlosti postoje i danas, ljudi pričaju ružne stvari jedni o drugima, a još uvek ima i mučenja i nasilja.
U kojoj mjeri su Hegelerovi napori aktuelni, pokazuju slučajevi iz Afrike – Konga, Nigerije, Kameruna, Benina i Tanzanije. Samo u Tanzaniji je u periodu od 1994.-1998. godine ubijeno 5.000 žena zbog sumnje da su vještice, kaže profesorka etnologije Iris Garajs iz Frankfurta, koja godinama proučava fenomen progona vještica:
"Danas se vještice naveliko proganjaju, a tako je bilo i u 19. vijeku. To možete vidjeti i u zakonima koje su donijele kolonijalne sile. Zakoni protiv nekontrolisanog progona vještica. Ti zakoni imali su za cilj da ublaže progon i da sporne slučajeve dovedu pred sud. Prema tim zakonima vidi se da su ljudi često bili linčovani."
Kako dolazi do optužbi?
Ubistva "vještica" zabilježena su krajem 90-ih godina prošlog vijeka u Indoneziji i početkom 21. veka u Indiji. Više stotina ljudi je ubijeno. Bez obzira na to da li je riječ o progonu "vještica" u 16. i 17. veku u Evropi, ili o današnjem progonu u Africi, dijelovima Azije i Južnoj Americi, mehanizmi progona veoma su slični, naglašava Garejs.
Žene ili muškarci optužuju se zbog posjedovanja moći kojom mogu da naštete drugim ljudima, da šire bolesti, da ubiju stoku i unište žetvu. Optuženici najčešće nemaju priliku da dokažu svoju nevinost. Ali kako uopšte dolazi do toga da neko bude optužen za mađijanje? Iris Garejs objašnjava.
"Politička moć i veliko bogatstvo bude sumnju. To može da bude razlog da se neko optuži za vračanje. Sumnja se da je do bogatstva ili političke moći došao isključivo pomoću mađija."
Garejs objašnjava da progonu vještica posebno pogoduju velike krize, klimatske katastrofe, epidemije i glad.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
