Koliko ukupno zlata ima na svijetu?

Kada bismo istopili svo zlato na svijetu i od njega napravili jednu veliku kocku, kolika bi ona bila?

Kada bi neko uspio da se dokopa sveg zlata na svijetu i istopi ga u jednu zlatnu kocku, koje bi veličine ona bila? Sotitne kubnih metara, možda čak i hiljade?

Zapravo, vjerovatno ne bi bila ni blizu toga.

Voren Bafet, jedan od najbogatijih investitora na svijetu, kaže kako bi ukupna količina zlata na svijetu – zlata iznad površine zemlje – stala u kocku strana dužine samo 20 metara.

Ali da li je to zaista sve zlato koje postoji? I ako da, kako to znamo?

Cifra koju koriste investitori širom svijeta dolazi iz kompanije Tomson Rojters GFMS koja sprovodi godišnje istraživanje zaliha zlata širom svijeta.

Prema njihovim najskorijim istraživanjima, na svijetu postoji 171.300 tona zlata – što se gotovo idealno uklapa u proporcije kocke koju je Bafet zamislio: kocka napravljena od 171.300 tona zlata bi bila strana dužine oko 20,7 metara.

Ali ne slažu se svi sa procjenama kompanije Tomson Rojters. Druge procjene variraju od 155.244 tone, tek nešto manje od njihove cifre, do skoro 16 puta više: 2,5 miliona tona.

Ako je ova veća cifra tačna, od sveg zlata na svijetu mogla bi se napraviti kocka strana dužine 50 metara, ili na primjer jedan veliki zlatni stub visine 159 metara.

Postavlja se pitanje zašto se ove cifre tako drastično razlikuju.

Jedan od odgovora leži u činjenici da se zlato iskopava već jako dugo – prema mišljenju istoričara Timotija Grina, već preko 6.000 godina.

Prvi zlatni novčići skovani su oko 550. godine p.n.e. za vrijeme vladavine Kreza, posljednjeg kralja antičke Lidije, provincije u današnjoj Turskoj. Zbog njegovog izuzetnog bogatstva i dan danas u velikom broju jezika postoji izreka „bogat kao Krez". Ovi zlatni novčići velikom su brzinom postali prihvaćeni kao način plaćanja trgovcima i unajmljenim vojnicima u Mediteranu.

Procjenjuje se da je do 1492. godine, kada je Kolumbo zaplovio ka Americi, ekstrahovano oko 12.780 tona zlata.

Ali Džejms Turk, osnivač kompanije Gold Money i investitor koji je proučavao istraživanja iz ove oblasti, ove cifre smatra nizom precjenjenih procena.

On vjeruje da su primitivne tehnike iskopavanja zlata, u upotrebi sve do Srednjeg vijeka, omogućavale mnogo manje količine finalnog proizvoda te i da je shodno tome realna cifra iznosila samo 297 tona.

Turkova procjena ukupne količine zlata na svijetu iznosi 155.244 tone, što je oko deset odsto manje of procjene kompanije Tomson Rojters.

Ipak, veliki broj stručnjaka smatra kako je ova cifra previše mala. Na primjer, samo Tutankamonov kovčeg sadrži 1,5 tone zlata, a veliki broj grobnica je otvoren i pokraden prije nego što su istoričari stigli da o njihovim bogatstvima naprave bilo kakav spisak.

Stručanjaci takođe ukazuju i na činjenicu da Kina ne otkriva tačne cifre o tome koliko zlata posjeduje i koliko iskopa svake godine. Štaviše, u nekim zemljama poput Kolumbije postoji i dosta ilegalnog iskopavanja.

Prema procjenama organizacije Gold Standard Institute, kada bi ispraznili sve banke i sve kutije za nakit, našli bi ne manje od 2,5 miliona tona zlata, iako je ovu brojku teško podupreti dokazima.

Ko je onda u pravu?

Zapravo nemamo načina da odredimo.

Na kraju krajeva, svi ovi brojevi su sačinjeni od procjena, dodatih procjenama koje se oslanjaju na još više procjena. Možda su sve cifre zapravo veoma daleko od istine.

Dobre novosti su da svijet svakako neće ostati bez zlata u skorije vrijeme. Prema procjenama američkog geološkog društva, na već poznatim nalazištima preostalo je još oko 52.000 tona zlata koje tek treba da se iskopa, a moguće je da će se otkrivati još nalazišta.

Interesantan podatak je da se zlato zapravo reciklira. Sve zlato koje je ikada iskopano i dalje se nalazi u upotrebi u današnje vrijeme. To znači da, ako imate zlatan sat, moguće je da su neke njegove djelove iskopali još stari Rimljani prije 2.000 godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.