Izumi koji su promjenili svijet

Politika.rs
Izumi koji su promjenili svijet

Vijest o smrti tvorca kompjuterskog miša i prvih verzija elektronske pošte (e-mail), kao i programa za obradu teksta i interneta, inženjera Daga Engelbarta, podstakla je brojne redakcije specijalizovanih sajtova da podsjete na izume bez kojih naš svijet ne bi ovako izgledao.

Za mnoge izume se ne zna kada su i kako nastali, na primjer sijalica na čijem pronalasku se radilo decenijama.

Prenosimo listu od 10 najznačajnijih izuma prema oceni sajta „Kliktop 10".

1. Proučavanje bakterija

Disciplina biologije koja se bavi proučavanjem bakterija, organizama koji se ne mogu vidjeti golim okom, počela je da se razvija tokom 20. vijeka, a objedinjuje biologiju i inženjerske nauke. Vrše se eksperimenti kako bi se stvorile bakterije koje će eksplodiranjem u sudaru sa virusima uništavati patogena tijela.

2. Svjetska globalna mreža

Imenica koja se češće koristi za ovaj izum je – veb (web). Izumitelji su Englez ser Tim Berners Li i Belgijanac Robert Kaj, naučnici Cerna. Mnogi veb pogrešno doživljavaju kao sinonim za internet. Veb je, u stvari, samo jedna od usluga virtuelnog svijeta interneta.

3. Avion

Vilbur Rajt i njegov četiri godine mlađi brat Orvit zaslužni su što se tmurnog decembarskog dana 1903. ostvario vjekovni, ikarovski san čovjeka – da se poput ptice vine nebu pod oblake. Braća su priznata kao prvi konstruktori modernih aviona i piloti prvog ljeta na motornoj leteljci.

4. Tranzistor

U laboratoriji Aleksandra Bela – trojac: Vilijam Šokli, Džon Bardin i Valter Bretejn, u godinama poslije Drugog svjetskog rata, intenzivno su radili na poluprovodnicima i tranzistorskom efektu. Za pronalazak bipolarnog tranzistora i poluprovodnika 1956. nagrađeni su Nobelovom nagradom.

5. Sijalica

Prije Tomasa Edisona na desetine naučnika je radilo na pronalasku predmeta koji će emitovati svjetlost. Početkom 19. vijeka Hamfri Dejv je proizveo prvo svijetlo od usijanog tijela tako što je zagrevao komad platine. Pronalazak sijalice pripisuje se Edisonu koji je otkupio i posjpešio patent istraživača Henrija Vudvorda i Metjua Evansa.

6. Antibiotik

Tek u 20. vijeku čovječanstvo je dobilo priliku da bolje zaštiti svoje zdravlje. Zahvaljujući istraživanjima Francuza Ernesta Dišena, doktora sa Kostarike Pikada Tvajta, Škota Aleksandra Fleminga koji je 1928. pronašao penicilin, i naposlijetku Australijanca Hauarda Florija, čovječanstvo je počelo da se liječi – antibioticima.

7. Morzeova azbuka

Iako je studirao hemiju i filozofiju, Semjuel Finli Briz Morze mjesto u svijetu veličanstvenih naučnika izborio je pronalaskom telegrafske metode prenosa poruka na daljinu. Njom je svako slovo zamijenjeno kratkim, dugim ili kombinovanim zvučnim signalom.

8. Papir

Izumitelji papira su živeli kao podanici na dvoru dinastije Vu u periodu od 140. do 80. godine prije naše ere. Prva receptura se bazirala na bambusu i tkaninama rastopljenim u vodi. Tajna pravljenja papira je dugo čuvana. Preko Bliskog istoka papir je prvo stigao do Turske, a kasnije, tokom 13. vijeka, i do centra Evrope.

9. Kompas

Ovo je izum čiji su koreni takođe sa Dalekog istoka. Procijenjuje se da je nastao tokom vladavine dinastije Han koja je četiri vijeka vladala tim prostorom, i po moći i, što je važnije, istorijskoj zaostavštini, bila jedna od najuticajnijih.

10. Točak

Izum najbliži rješenju za zadovoljenje večne ljudske želje da kreira perpetuum mobile. Prema tvrdnjama naučnika, točak (p)okreće civilizaciju još od petog milenijuma prije naše ere i smatra se da mu je prvi zadatak bio da pokrene grnčarska kola.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana