VW Golf - prvih 40 godina

Htjeli to da priznaju ili ne, današnjim proizvođačima automobila niže srednje klase oči su uprte u jedan model – Volkswagen Golf.

Naravno, bave se i ostalom konkurencijom, ali prilikom konstruisanja novih modela obavezno se nabavlja jedan Golf koji se rastavlja do najsitnijih detalja i proučava.

Ovdje ne mislimo na kopiranje dizajna, već na ukupan inženjering.

To možemo da tvrdimo nakon višedecenijskog iskustva u testiranju automobila koji su vremenom zaista postali sve bolji.

Istovremeno, čini nam se da je Golf uvijek za korak ispred drugih u pogledu kompleksnosti projektovanja i izrade.

Ne brinite, i Nijemci su radili isto što i danas rade ostali. Učili su od – Italijana i FIAT-a.

Čuveni dizajner Đorđeto Đuđaro je još 1970. godine, dakle četiri godine prije zvanične svjetske premijere, izjavio da je prilikom donošenja skica Golfa u fabrici u Volsfburgu slučajno vidio rastavljeni FIAT128.

Da podsjetimo, "stodvadesetosmica" se pojavila 1969. godine i smatra se prvim automobilom sa modernim konceptom koji je objedinio prednji pogon, poprečno postavljen motor sa zupčastim kaišem i ventilima bez klackalica, "mekferson" ogibljenje i disk kočnice.

Volkswagen je ovu ideju dodatno usavršio i odlučio se za Đuđarov dizajn, s obzirom da su ostali prototipovi bili katastrofalnog i zastarelog koncepta.

U to vrijeme (1969. godina), po Torinu se uveliko vozio prototip Zastave 101. S obzirom da je odmah donijeta odluka da hečbek verzija FIAT-a 128 bude prepuštena Zastavi, Đuđaro je Nijemcima ponudio suludo prepuštenu ideju i Golf nacrtao kao hečbek sa troja vrata, koja su nagovještavala sportski i mladalački karakter preko potreban u ambicioznim i poletnim sedamdesetim godinama.

Tako je nastao oblik karoserije koji je odredio sudbinu automobila do današnjih dana.

Za pojavu Golfa zaslužan je i, između ostalog, tadašnji novi direktor Volkswagena, Rudolf Liding, koji je zaustavio razvoj prototipa sa zadnjim pogonom i uzdužno postavljenim motorom sa vodenim hlađenjem smještenim ispod zadnjeg sedišta.

Nakon četiri godine razvoja, maja 1974, Golf (fabrički kod "tip 17") je ugledao sjvetlost dana.

U prvom momentu su se proizvodile verzije sa 3 a zatim i sa 5 vrata.

Odmah je preuzeo motore od Audija 50 i Audija 80, zapremine 1.1 litar sa 50 KS, 1.3 sa 60 KS i 1.5 sa 70 KS.

Prodaja je odlično započela, već od prvog dana. Kupci su smatrali da ima sportski karakter, čak i sa najmanjim motorom.

S obzirom da je tada vladala naftna kriza, potrošnja je bila veoma važna. Iz tog razloga se pojavila "formula E" verzija sa petostepenim mjenjačem koji je pri 90 km/h spustio potrošnju sa 6,4 na 5,2 l/100 km.

Značajan istorijski trenutak je pojava GTI modela 1976. godine.

Dobio je 1.6 motor iz Audija 80 GTE sa 110 KS (pri 6100 o/min), ventilirajuće diskove i hladnjak ulja.

Estetski detalji su bili prava atrakcija – ručica mjenjača sa kuglom u obliku golf loptice, prednji spojler, šire gume dimenzija 175/70 HR 13, crveni okvir na prednjoj maski i crna folija na vratima prtljažnika su GTI izdvajali od svih drugih automobila.

Motor je imao mehaničko "K-džetronik" ubrizgavanje goriva, a sa masom od 810 kg imao je zaista atraktivne performanse za to vrijeme – maksimalna brzina je bila 182 km/h a do "stotke" je ubrzavao za 9,2 sekunde.

Još jedan veoma važan trenutak u razvoju Golfa dogodio se septembra 1976. Predstavljena je dizel verzija, što je bilo prilično neobično za to vrijeme. Do tada su dizeli smatrani za veoma prljave i bučne.

Kao osnova za razvoj dizela poslužio je 1.5 benzinac. Tako su dizeli u početku imali zapreminu 1.5 litara i 50 KS, a ubrzo su povećani na 1.6 i 54 KS.

Uprkos buci i vibracijama, bio je tražen zbog veoma male potrošnje koja se kretala oko 5 l/100 km.

Prva restilizacija uslijedila je 1978. godine. Dobio je plastične branike sa funkcijom apsorpcije energije prilikom udarca a drastično je poboljšana i zaštita od korozije.

Golfovi su prije toga masovno trulili zbog loše legure recikliranog metala koji je korišćen u to vrijeme, a sadržao je i veliku količinu bakra u sebi.

Avgusta 1979. je predstavljena sedan verzija Golfa, odnosno Jetta. Namijenjena je konzervativnijim kupcima i imala je verzije sa 2 i 4 vrata. U Sjevernoj Americi je postigla veliki uspjeh, ali je u Evropi prodaja bila daleko ispod očekivanja.

Godinu dana kasnije Golf dobija još izmjena – široka zadnja svjetla i novu komandnu i instrument tablu.

Ovakav auto je po dizajnu bio najbliži Đuđarovim originalnim skicama. Uvedeni su i nivoi opreme "C", "CL" i "GL", a instrument tabla je dobila moderne četvrtaste instrumente i LED indikatore.

GTI je postao dostupan i sa 5 vrata.

Kako se proizvodnja bližila kraju, uvedene su i luksuznije verzije "LDž" i "GDž", kao i specijalni Golf Pireli.

Tako je 1982. dobio 1.8 motor sa 112 "konja".

Njegova cijena je bila znatno veća u odnosu na baznu verziju iz 1976. – 22.800 njemačkih maraka spram 13.850 DEM, a ideja je bila da se predstavi niskobudžetna verzija GTI modela za svakodnevnu upotrebu.

Još važniji trenutak za istoriju Golfa pa i cijele kompakt klase je uvođenje prvog turbo-dizel motora. Marta 1982. na sajmu u Ženevi predstavljen je Golf GTD.

U to vrijeme je bio najekonomičniji serijski auto na sijvetu. Bio je baziran na šasiji GTI modela, sa dosta pozajmljenih dizajnerskih elemenata, uključujući i sportska Rekaro sjedišta.

Uz pomoć "garetovog" turbo-punjača imao je 70 umjesto 54 konja i 133 umjesto 104 Nm obrtnog momenta. Ukupno je napravljeno 30 izmjena na motoru kako bi se povećala snaga i smanjila potrošnja.

Sa svim dodacima masa je povećana za 18 kilograma, a prosječna potrošnja je iznosila manje od 6 l/100.

Proizvodnja Golfa prve generacije u Njemačkoj prestaje 1983. godine.

Napravljeno ih je preko šest miliona, od čega milion dizelaša. Osim u Njemačkoj i Jugoslaviji, Golf se sklapao još u Australiji, Belgiji, SAD, Južnoafričkoj Republici, Nigeriji i Meksiku.

Rad na Golfu 2 ("tip 19E") počeo je još 1979. Tada je utvrđeno kako će izgledati, a ručno napravljeni prototipovi testirali su se od 1980.

Zvanična premijera uslijedila je avgusta 1983. godine. U poređenju sa prethodnikom duži je za 17 cm, a povećano je i međuosovinsko rastojanje kao i masa za 95 kg. Nastavilo se sa kvalitetnom zaštitom protiv korozije a uvedeno je i sastavljanje automobila pomoću robota.

Kabina je postala komfornija, više nije bilo vidljivih metalnih površina, čak i u najslabije opremljenom Golfu C.

Čak i uz njega su mogli da se poruče gotovo svi motori – benzinci 1.3 sa 55 KS, 1.6 sa 70 KS, 1.8 sa 90 KS, kao i 1.6 dizelaši sa i bez turba od 54, odnosno 70 "konja".

U startu je ponuđeno nekoliko paketa opreme – "C", "CL", "GL" i "GLDž".

Već 1984. stiže nekoliko noviteta – februara mjeseca počinje proizvodnja modela Jetta druge generacije, Golfa sa katalizatorom ali i GTI varijante.

U početku je imao 112 KS kao u prethodniku, a od marta 1986. se isporučuje sa 16V motorom od 139 KS.

Bilo je kasnije i slabijih varijanti tog motora od 129 i 107 KS, što zbog katalizatora što zbog ugradnje u ostale verzije.

Istovremeno je uveden Golf Syncro, sa pogonom na sva četiri točka, a po prvi put kupci su mogli da doplate za ABS sistem u GT i GTI modelima.

Golf GT je praktično imao izgled GTI-ja. Spušten je za 20 mm, a pod haubom je bio 1.8 benzinac od 90 KS.

Pojačan motor za osam "konja" nalazio se u GT verziji Golfa Syncro, a kasnije i u ostalim modelima. Od 1987. dobija i točkove prečnika 14 inča.

Turbo-dizel u GTD-u je takođe preuzet iz Golfa 1, s tim što je 1989. godine sa 70 unapređen na 80 KS.

Slijedeći važan datum u istoriji Golfa "dvojke" je avgust 1987, kada stiže i prva restilizacija.

Tom prilikom su ukinuta leptir stakla na prednjim vratima, retrovizori su pomjereni unapred, a promijenjena je i prednja maska koja je sadržala samo pet lajsni i veći VW znak.

Pozadi je čuveni logo pomjeren u sredinu, a oznaka modela je dobila drugačiji font. U unutrašnjosti su se našli novi volan i sjedišta a poboljšana je i oprema.

Od 1989. petostepeni mijenjač postaje standard u jačim verzijama, od 70 KS pa na gore. Po prvi put kupci mogu da doplate za servo volana, ABS (od februara 1987.), elektropodizače prozora, centralnu bravu i filter polena.

Iste godine slijedi još jedna restilizacija kada Golf dobija "duboke" branike u boji karoserije (za "GL" i "GTI"), novu elektriku, volan na čijem stubu je postavljen prekidač za sva četiri žmigavca.

Posljednjih par godina proizvodnje pojavljuju se mnogobrojne specijalne edicije i verzije.

Zanimljivo je da GTI sam po sebi uopšte nije bio zanimljiv kupcima u Njemačkoj i činio je svega dva posto prodaje, za razliku od Velike Britanije gdje je čak 16 posto Golfova "dvojki" bilo GTI.

Jedan od atraktivnijih svakako je bio i GTI G60 koji je uz pomoć "G" punjača iz 1.8 litara radne zapremine razvijao 160 "konja".

I taj auto je imao nekoliko verzija, među kojima je G60 Rally sa 4x4 pogonom, četvrtastim farovima i prednjom maskom sa Volkswagena Corrado.

Ukupno ih je napravljeno oko pet hiljada u fabrici u Briselu za reli takmičenja ali i civilne potrebe. Svega 50 ih je izrađeno sa enterijerom potpuno obloženim kožom i svi su bili namjenjeni tržištu Švajcarske. Za to i Austrijsko tržište, svaki G60 je imao i klimu.

Ništa manje atraktivan nije ni G60 Limited pojačan na 210 KS od strane odjeljenja VW Motosport. Taj auto je proizveden u svega 71 primerak i koštao je 68.500 DEM.

Kraj proizvodnje Golfa druge generacije definitivno stupa na snagu decembra 1992.

Zahvaljujući dobrim motorima i antikorozivnoj zaštiti, prema podacima iz 2012. u Njemačkoj je bilo registrovano skoro 450.000 "dvojki", uprkos tome što su u najboljem slučaju ti automobili stari 20 godina.

Ne baš sjajno poglavlje za Golf započinje 1992. kada startuje proizvodnja treće generacije. U suštini, mehanički je bio gotovo identičan "dvojci", sa praktično nepromjenjenim dimenzijama.

Već godinu dana kasnije počinju masovna povlačenja automobila na servis zbog raznih problema, a korozija počinje da zadaje glavobolju vlasnicima serija napravljenih do 1995, kada se prilikom restilizacije konačno popravlja kvalitet.

Među novim motorima koji će obilježiti i naredne generacije Golfa su 1.9 dizel sa i bez turba i direktnim ubrizgavanjem goriva, kao i čuveni VR6 šestocilindrični motor sa uglom među cilindrima od 15 stepeni i to u dvije verzije – zapremine 2.8 i 2.9 litara sa 174 i 190 KS.

Još jedna velika novina nastaje uvođenjem karavan verzije u gamu, koji će nastaviti da se prodaje nakon pojavljivanja četvrte generacije 1997.

Kabriolet preskače drugu generaciju i nastavlja da živi sve do pojave "trojke kabrio" koja, na sličan način, zalazi u četvrtu generaciju do pojave aktuelne "šestice kabrio".

Četvrta generacija počinje da silazi sa proizvodnih traka oktobra 1997. godine.

Tada počinje novo poglavlje koje se bez većih iznenađenja i uzbuđenja nastavlja do danas, uz konstantan i odmjeren napredak pod budnim okom konkurencije.

Za Golf se vezuju i brojni derivati, kao što su Scorpico, Corrado, Golf Plus, Touran, nova "buba", Eos, a po nekima i Tiguan, sa kojim, zapravo, ima malo toga zajedičkog.

Golf je duži niz godina najprodavaniji automobil u Evropi, dok je u Njemačkoj broj 1 još od 1975. a samo jedne godine (1980.) njegovu dominaciju prekinuo je Mercedes serije 123.

U junu 2014. proizveden je 30 milioniti primjerak – bio je to Golf 7 TDI BlueMotion.

Do danas, Golf je uz model Toyota Corolla auto sa najdužim kontinuitetom u proizvodnji, bez promjene imidža i karaktera.

Mnogi se slažu u jednom – ako bi ga promjenili, to više ne bi bio Golf.

Sedam veličanstvenih

Đuđarov dizajnerski studio - Italdizajn, zaslužan je za kreaciju Golfa. Volkswagen AG otkupio je ovaj studio maja 2010. godine.

Osnovna ideja je da auto bude prepoznatljiv, bez previše izmjena kroz generacije, slično kao Porsche 911. Dakle, evolucija a ne revolucija.

Da ovakav koncept ima dovoljan broj pristalica govore i podaci o prodaji Golfa koji je i dalje najpopularniji model C segmenta u Zapadnoj Evropi i ujedno najbolje prodavan model Volkswagena.

Tri kabrioleta

Bitan trenutak u istoriji Golfa je i mart 1979. Tada je dobio kabriolet verziju sa zadatkom da zamjeni "bubu" kabrio.

Sa ukupno proizvedenih 388.522 primjerka za 14 godina, smatra se najtiražnijim kabrioletom na svijetu.

Nije ni čudo, sa proizvodnih traka je silazio sve do avgusta 1993.

Sklapao se u Karman fabrici u Osnabruku, gdje je i razvijen. Pokretao ga je 1.5 benzinac sa 70 ali i 1.6 sa 110 KS. U posljednjoj godini je prodavan samo sa 1.8 motorom od 98 KS i katalizatorom.

Tokom restilizacije 1987. dobio je "duboke" branike i nešto drugačija zadnja svjetla, a od 1992. se prodaje sa vazdušnim jastukom za vozača.

Poslije Golfa 1, slijedaća je "trojka kabrio", koja 1998. preuzima prednji kraj od "četvorke".

Od 2002. do 2012. godine nastaje zatišje sa kabrioletima, kada počinje proizvodnja "šestice" kabrio. Ona će vjerovatno trajati sve do "osmice".

Domaći auto

Sklapanje Golfa u Tvornici automobila Sarajevo (TAS) počinje 1976. godine. Kako je vrijeme prolazilo, sve više komponenti je dolazilo iz jugoslovenskih fabrika, a prema internim kontrolama Volkswagena, Golf iz Vogošće se po kvalitetu nije razlikovao od njemačkog.

Proizvodnja Golfa 1 se nastavlja još dvije godine nakon prestanka u Njemačkoj, a sa istim zakašnjenjem, 1985. počinje i sklapanje Golfa 2. TAS je jedina fabrika u kojoj se proizvodila teretna varijanta Golfa za evropsko tržište.

Prvi Caddy je sišao sa proizvodnih traka 1982. godine i do rata 1992. godine ih je proizvedeno ukupno oko 200.000 primeraka. Osim u Sarajevu, Caddy se proizvodio još u američkoj fabrici u Pensilvaniji i neznatno se razlikovao od evropskog modela.

Rekordna godina za fabriku u Vogošći je bila 1989. godine kada je 3500 zaposlenih radnika proizvelo ukupno 37.000 vozila. Osim Golfa, u TAS-u se sklapala i Jetta prve i druge generacije.

Polovina ukupne proizvodnje je odlazila na slovenačko tržište, po 20 posto u Bosnu i Hrvatsku, a deset posto proizvedenih Golfova prodavalo se u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.

Za vrijeme rata je ukraden veliki broj novih automobila iz fabričkog kruga. Dio tih automobila je već bio plaćen od strane kupaca koji ih nikada nisu dobili.

Volkswagen ih je obeštetio tek nakon 2000. godine kada su dobili Golf 4.

Začetnik krosover segmenta

Golf Country i njegov 4x4 pogon je razvijen u saradnji sa Štajer-Dajmler-Puhom iz Graca u Austriji. Karoserija mu je povišena tako da je klirens bio 180 mm, imao je "bulbarove" kao i rezervni točak na vratima prtljažnika u stilu terenaca.

Na žalost, nije imao blokadu diferencijala pa njegove terenske vozne karakteristike nisu bile naročito dobre.

Proizvodnja je počela sredinom 1990. godine a obustavljena već decembra 1991. Uglavnom su svi modeli imali 1.8 benzinski motor sa 98 "konja" kao u Golfu Syncro, a mala serija od pedesetak komada je napravljena za VW radnike sa motorom iz Golfa GTI od 107 KS.

Imao je nekoliko verzija u pogledu opreme i luksuza a proizvedeno je ukupno 7735 komada od planiranih 15.000.

Uprkos svemu, može se smatrati jednim od začetnika današnjeg krosover, pa i SUV segmenta.

"Auto magazin" je nova edicija najstarijeg automobilskog časopisa u Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.