Prednosti i mane benzinaca i dizelaša

Mnogi automehaničari zastupaju tezu da dizel motori imaju za 30 odsto višu ekonomičnost u odnosu "benzince". Međutim, vozila na benzinski pogon sa direktnim i turbo ubrizgavanjem imaju znatno manje, lakše i efikasnije motore koji pritom ne gube svoje karakteristike.

Tako su, recimo, istraživanja na automobilskom odjeljenju Inženjerskog instituta Srbije pokazala da su dobri "dizelaši" efikasni 35 odsto, a benzinski motori oko 27 odsto. Ukoliko se nastavi sa upotrebom novih tehnologija poput turbo i direktnog ubrizgavanja, na ovom instititu smatraju da će se razlika u ekonomičnosti ova dva klasična modela motora još upola smanjiti.

Treba, ipak, imati u vidu da cijena goriva nije jedini parametar prilikom testiranja isplativosti "dizelaša" i "benzinca", već i troškovi održavanja i stil vožnje. Recimo, vozila na dizel pogon imaju višu cijenu i njihovo servisiranje je skuplje, ali su osiguranje i registracija povoljniji. Zato je prilikom izvođenja finansijske računice prije kupovine bilo kojeg automobila potrebno staviti na papir sve troškove.

Primjera radi, dizel Fiat 500 pređe šest kilometara po litru više, nego benzinac od 1.200 kubika, ali je mnogo skuplji, što znači da treba da pređe 214.307 kilometara kako bi počeo da štedi na potrošnji. Dizelov jeftiniji servis smanjuje jaz, ali benzinca je i dalje povoljnije posjedovati više od tri godine ili 57.940 pređenih kilometara.

Slično tome, "pežo" 3008 i "folksvagen golf" dizeli su jeftiniji nakon tri godine nego njihove benzinske verzije, ali BMW serije 3 malo izneneđuje. Do tri godine prednost 320d dizela nad 320i benzincem još nije postignuta kroz uštedu na gorivu ili veću preprodajnu vrednost, dok su troškovi registracije isti, a osiguranje i servisiranje je skuplje za dizelaša. Zaključak je da 320i pobjeđuje 320d u periodu od tri godine.

Generalno, sa pređenim kilometrima raste vjerovatnoća da će se ušteda ostvariti prije na dizelašu nego na benzincu. Bez obzira na to, mnogi su spremni da izvade i više novca iz džepa ukoliko im se svidi rad motora.

Razlike u radu "dizelaša" i "benzinca"

Iako su dizel motori i dalje bučniji možda značajnija specifičnost jeste da se u vozilima na ovakav pogon brzine mogu mijenjati ranije, na manjem broju obrtaja za razliku od "benzinaca" koje je bolje pustiti na veće obrtaje prije promjene stepena prenosa. Dakle, "dizelaši" dozvoljavaju raniju promjenu brzine što vožnju čini prijatnijom jer motor radi pod manjim opterećenjem. S druge strane, većina "brzinaca" ima trkački karakter, naročito, oni koji su takozvano budženi za veće
perfomanse. To znači, da bi kod ovakvih motora vozači trebalo da potroše više vremena prilikom promjena brzine da bi ostvarili njihovu pravu snagu, a to ponekad može biti i dosadno.

Dizel motori ekološki čistiji

Emisija ugljendioksida u direktnoj je vezi sa potrošnjom goriva pa u zemljama Evropske unije veće simpatije imaju dizel motori. Međutim, dizel goriva proizvode više nitro oksida i hidrokarbonata koje povezuju sa kancerom, srčanim oboljenjima i povećanom stopom astme.
Veći dio ovih nus produkata se može prečistiti filterima i hemikalijama - i moraće da bude u skladu sa Euro VI emisionim regulativama do 2014. godine.

Gas umanjuje snagu od dva do 10 odsto

Kod standardnih gasnih uređaja gubitak snage je do 10 odsto. Neprofesionalnom instalacijom (ili ugradnjom nekvalitetnih komponenti) performanse automobila se značajno smanjuju. Sa pravilno ugrađenim kvalitetnim uređajem snaga je manja od 6 do 10% (ne osjeti se u normalnoj vožnji). Ako se ugradi kvalitetan uređaj najnovije generacije gubitak snage je od 2 do 4 %. Motor je tiši i pitomiji kad radi na autogas bez obzira na vrstu uređaja.
Potrošnja autogasa je nešto veća od potrošnje benzina i iznosi oko deset odsto više u odnosu na potrošnju benzina. Ako je motor (karburator, indžekšn sistem) neispravan, potrošnja bude ista ili manja u odnosu na benzin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.