“Glasov” vodič kroz evropska fudbalska prvenstva - Evropa 2020/1: Druga kruna Italije

Milan Zubović
“Glasov” vodič kroz evropska fudbalska prvenstva - Evropa 2020/1: Druga kruna Italije

Pandemija virusa korona odgodila je održavanje Evropskog prvenstva koje je umjesto 2020. održano godinu kasnije.

P Ideja nekadašnjeg predsjednika UEFA Mišela Platinija da utakmice budu igrane širom Evrope bila je prihvaćena krajem 2012. godine i za većinu ljubitelja fudbala pokazala se kao potpuni promašaj, jer su ekipe putovale nekoliko hiljada kilometara od grada do grada, a nijedna država nije imala osjećaj da je domaćin takmičenja.

Tako su domaćini bili Azerbejdžan (Baku, “Olimpijski stadion”, 68.700), Danska (Kopenhagen, “Parken”, 38.065), Engleska (London, “Vembli”, 90.000), Njemačka (Minhen, “Alijanc arena”, 70.000), Mađarska (Budimpešta, “Ferenc Puškaš”, 56.000), Italija (Rim, “Olimpiko”, 70.634), Holandija (Amsterdam, “Johan Krojf arena”, 54.990), Rumunija (Bukurešt, “Nacionalna arena”, 55.600), Rusija (Sankt Peterburg, “Krestovski”, 68.134), Škotska (Glazgov, “Hempden park”, 51.866), Španija (Sevilja, “La Kartuha”, 57.600). Shodno ograničenjima putovanja nisu svi stadioni bili ispunjeni do posljednjeg mjesta.

Debitanti su bili Finska i Sjeverna Makedonija, dok se Škotska vratila nakon 1996. godine. Sa devet bodova Italija je zauzela prvo mjesto u grupi A, drugi je bio Vels (4), treća Švajcarska (4), a Turska bez boda. Belgija je bila bez premca u grupi B sa devet bodova, a po tri su osvojili Danska, Finska i Rusija. Holanđani su dominirali u grupi C sa tri pobjede, druga je bila Austrija (6), treća Ukrajina (3) i Sjeverna Makedonija (0). Englezi su bili prvi u grupi D sa sedam bodova, po četiri su imali Hrvatska i Češka, a samo bod Škotska. Šveđani su bili prvi u grupi E sa sedam bodova, ispred Španije (5), Slovačke (3) i Poljske (1). Aktuelni šampion Evrope Portugalija ponovo se provukao u osminu finala sa četiri boda na trećem mjestu, koliko je imala i druga Njemačka. Prvo mjesto u grupi F, koja je nazvana grupom smrti, zauzela je Francuska sa pet bodova. Mađarska je bila posljednja sa dva.

Ubjedljivom pobjedom protiv Velsa 4:0 (Dolberg 27, 48, Male 88, Braitvajt 90+4) Danci su otvorili osminu finala. Italija je bila bolja od Austrije 2:1 (Kjeza 95, Pesina 105 - Kalajdžić 114). Portugalci su ispali u osmini finala od Belgije 0:1 (T. Azar 42), dok su Hrvati poraženi od Španaca 3:5 (Pedri 20ag, Oršić 85, Pašalić 90+2 - Sarabija 38, Azpilikueta 57, Tores 77, Morata 100, Ojarzabal 103). Francuska je nakon penala izbacila Švajcarsku 4:5, a nakon 120 minuta bilo je 3:3 (Benzema 57, 59, Pogba 75 - Seferović 15,81, Gavranović 90). Veliki evropski derbi na “Vembliju” odigrali su Engleska i Njemačka, a domaćin je bio bolji golovima Rahima Sterlinga u 75. i Harija Kejna u 86. minutu. Ukrajina je slavila protiv Švedske 2:1 (Zinčenko 27, Dovbik 120+1 - Forsberg 43).

Četvrtfinale je počelo pobjedom Španije nad Švajcarskom nakon penala 3:1, a bilo je 1:1 (Šaćiri 68 - Zakarija 8ag). Italija je pobijedila Belgiju 2:1 (Barela 31, Insinje 44 - Lukaku 45+2p). Danci su bili bolji od Čeha 2:1 (Dilejni 5, Dolberg 42 - Šik 49), a Englezi nisu imali većih problema da nadigraju Ukrajince 4:0 (Kejn 4, 50, Megvajer 46, Dž. Henderson 63). Polufinala i finale odigrani su na “Vembliju”. U oba polufinala igrani su produžeci. Italija je pobijedila Španiju 1:1 (Kjeza 60 - Morata 80) poslije penala 4:2, a Engleska Dansku 2:1 (Kjer 39ag, Kejn 104 - Damsgard 30).

Šampioni

Roberto Manćini bio je selektor Italije, koja dvije godine ranije pod vođstvom Đan Pjera Venture nije nastupila na SP u Rusiji. Manćini je kao igrač sa Italijom bio treći na SP 1990. godine, a imao je 26 igrača na raspolaganju. To su Salvatore Sirigu, Đovani di Lorenco, Đorđo Kjelini (kapiten), Leonardno Spinacola, Manuel Lokateli, Marko Verati, Gaetano Kastrovali, Žorginjo, Andrea Beloti, Lorenco Insinje, Domeniko Berardi, Mateo Pesina, Emerson Palmieri, Federiko Kjeza, Frančesko Aćerbi, Brajan Kristante, Ćiro Imobile, Nikolo Barela, Leonardno Bonući, Federiko Bernardeski, Đanluiđi Donaruma, Đakomo Raspadori, Alesandro Bastoni, Alesandro Florenci, Rafael Toloi i Aleks Meret.

 

Domaćin ponovo nije imao sreće sa penala. Nakon 120 minuta bilo je 1:1 (Bonući 67 - Šo 2) i tako su “azuri” stigli do svoje druge titule šampiona Starog kontinenta, nakon što su 1968. u finalu pobijedili Jugoslaviju. Uz to “azuri” su dva puta bili drugi 2000. i 2012. godine. Za ovu titulu pripala im je nagrada od 34 miliona evra, što je bio maksimalan iznos koji je mogao da bude zarađen.

Poljak Vojčeh Ščešnji prvi je golman koji je dao autogol na EP i to na meču sa Slovačkom. Viđeno je čak 11 autogolova, dok je do tada dato samo devet. Svoje mreže tresli su Merih Demiral (Turska), Mats Humels (Njemačka), Ruben Diaz, Rafael Gereiro (Portugalija), Lukas Hradecki (Finska), Martin Dubravka, Juraj Kucka (Slovačka), Pedri (Španija), Denis Zakarija (Švajcarska) i Simon Kjer (Danska).

Po pet izmjena

UEFA je dozvolila svakom timu da ima po pet izmjena igrača na svakoj utakmici, s tim što one moraju biti izvršene u samo tri termina. Šesta izmjena bila je dozvoljena u produžetku.

Ronaldo najbolji ikada

Sa po pet golova Portugalac Kristijano Ronaldo i Čeh Patrik Šik bili su najbolji strijelci šampionata. Sa ovim učinkom Ronaldo je stigao do broja od 14 golova na evropskim prvenstvima. Portugalac je postizao golove protiv Mađarske 3:0 (87p, 90+2), Njemačke 2:4 (15), Francuske 2:2 (31p, 60p). Tog ljeta se iz Juventusa vratio u Mančester junajted. I dalje je aktivan član reprezentacije, za koju je odigrao 206 utakmica i dao 128 golova. Čeh je bio strijelac na utakmici protiv Škotske 0:2 (42, 52), Hrvatske 1:1 (37p), Holandije 2:0 (80) i Danske 1:2 (49). Rođen je u Pragu 24. januara 1996. godine, gdje je igrao za Spartu i Bohemijans, da bi 2016. stigao u Sampdoriju, iz koje je nakon jedne sezone prešao u Romu. Sezonu 2019-20. bio je pozajmljen Lajpcigu, dok je od 2020. član Bajer Leverkuzena. Član je Češke od 2016. i do sada je odigrao 37 utakmice te dao 18 golova. Najboljim igračma EP proglašen je golman Italije Đanluiđi Donaruma.

Eriksen kolabirao

Danac Kristijan Eriksen doživio je srčani udar tokom meča grupne faze sa Finskom. Meč je prekinut pa nastavljen. Eriksen se nakon toga oporavio i osam mjeseci kasnije zaigrao za Brentford.

Autogolovi

Na 51 utakmici pokazano je šest crvenih kartona. Isključenja su zaradili Gržegorž Krihovijak (Poljska, koji je dobio dva žuta kartona), Itan Ampadu, Hari Vilson (Vels), Matajs de Liht (Holandija), Markus Danielson (Švedska) i Remo Frojler (Švajcarska).

Srbija ponovo bez nastupa

Iako su po drugi put na EP nastupile 24 ekipe među njima ponovo nije bilo Srbije pa je post produžen na 20 godina. “Orlove” je u kvalifikacije poveo Mladen Krstajić gostujućim remijem 1:1 (Danilo 42 - Tadić 7p) kod aktuelnog prvaka Evrope Portugalije, da bi potom uslijedio 7. juna 2019. kod Ukrajine 0:5 (Cihankov 26, 27, Konopljanka 46, 75, Jaremčuk 58), što je koštalo posla Krstajića, koji je ekipu vodio i tri dana kasnije, kada je pobijeđena Litvanija 4:1 (A. Mitrović 20, 34, Jović 35, Ljajić 90+2 - Novikovas 71p). Ljubiša Tumbaković zamijenio je svog nekadašnjeg igrača i debitovao porazom od Portugalije na “Marakani” 2:4 (Milanković 68, A. Mitrović 85 - Karvaljo 42, Gedes 58, Ronaldo 80, B. Silva 86), koji je označio da Srbija ima samo teoretske šanse da se domogne EP. Zatim je u gostima pobijeđen Luksemburg 3:1 (A. Mitrović 36, 78, Radonjić 55 - Turpel 66), kao i Litvanija 2:1 (A. Mitrović 49, 53 - Kazlauskas 79), dok je Luksemburg ponovo nadigran u Beogradu 3:2 (A. Mitrović 11, 43, Radonjić - Rodrigez 54, Turpel 75), a kvalifikacije zaključene remijem 2:2 (Tadić 9p, A. Mitorvić 56 - Jaremčuk 32, Besjedin 90+3) sa Ukrajincima. Prva u grupi bila je Ukrajina sa 20 bodova, zatim Portugalija (17), Srbija (14), Luksemburg (4) i Litvanija (1). Uslijedio je baraž u kojem je pobijeđena Norveška 2:1 (S. Milinković-Savić 82, 102 - Norman 88), dok su “orlovi” poraženi od Škotske nakon penala 4:5, a poslije 120 minuta bilo je 1:1 (Jović 90 - Kristi 52).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana