Životinje dijelile ratne sudbine Beograđana
BIJELjINA - Poznati Beogradski zoološki vrt, u kojem su životinje doživjele tri bombardovanja i podijelile sudbinu ljudi, ovog ljeta puni 84. godine.
Svečano ga je otvorio gradonačelnik Vlada Ilić u ljeto 1936. godine, a prvi stanovnici vrta bile su velike mačke, medvjedi, vukovi, primati, ptice i egzotični biljožderi.
Više puta Vrt su posjetili članovi ondašnje srpske kraljevske porodice Karađorđević, a prvi upravnik bio je Aleksandar Krstić.
Zoo-vrt je sakupio 1.200 životinja, a tokom njemačkog bombardovanja Beograda u Drugom svjetskom ratu životinje su podijelile sudbinu ljudi - 6. aprila 1941. godine mnoge su raznesene avionskim bombama.
U Filmu "Andergraund", Emira Kustirice i Dušana Kovačevića, ovjenčanog "Zlatnom palmom" u Kanu, pokazano je, simbolički, zajedničko stradanje životinja i ljudi tokom bombardovanja Beograda.
Kada je formiran, Zoološki vrt u Beogradu obuhvatao je tri i po hektara da bi bio proširen na sedam i, na kraju, 14 hektara. U toj formi dočekao je Drugi svjetski rat.
ALIGATOR MUJA SVJEDOK SVIH BOMBARDOVANjA
Tokom dva bombardovanja - nacističkog 1941. i savezničkog 1944. godine - gotovo sve životinje su poginule, a preživjelo ih je nekoliko.
Zbog razaranja i smanjenja broja životinja, Zoološki vrt je nakon rata Drugog svjetskog rata smanjen na šest hektara.
U Beogradskom zoološkom vrtu sada živi više od 200 životinjskih vrsta i oko 2.000 jedinki. Od kojih 52 vrste čine ptice, 47 sisari i 12 gmizavci.
U Vrtu živi mnogo ugroženih vrsta. Poznate životinje u istoriji ovog vrta su pas Gabi i šimpanza Sami.
Takođe, u vrtu još od 12. septembra 1937. godine živi Muja, najstariji aligator na svijetu.
Američki aligator Muja u Beogradski zoološki vrt dopremljen je 1937. godine kao već odrasla životinja. Procjenjuje se da je tada imao najmanje dvije-tri godine. Bio je, sa još jednim aligatorom, dio velikog kontingenta životinja koje su u Beograd prebačene iz nekog njemačkog zoološkog vrta.
Podataka o Mujinom potomstvu nema. Jedan period svog života u Vrtu dijelio je prostor sa ženkom, ali je jedan od čuvara, šezdesetih godina prošlog vijeka, greškom pustio u bazen vrelu vodu i ona je uginula.
Muja je jedan od stanara Beogradskog zoološkog vrta koji je preživio Drugi svjetski rat, kada je Zoološki vrt tokom dva bombardovanja (1941. i 1944. godine) bio gotovo potpuno razoren.
Srećna okolnost bila je ta što su američki aligatori kao vrsta izuzetno tolerantni na nisku temeraturu. To je Muji pomoglo da preživi u uslovima u kojima je bilo izuzetno teško.
Muja je bio svjedok bombardovanja Srbije i 1999. godine, kada su NATO avioni rušili Beograd.
Otkako je 2007. godine uginuo aligator Čabulitis u zoo-vrtu u Rigi u Letoniji, u svojoj 75. godini, beogradski Muja postao je i zvanični rekorder u dužini života ove vrste.
STRADANjE ŽIVOTINjA TOKOM NATO BOMBARDOVANjA
Tokom NATO agresije na Srbiju životinje u Beogradskom zoološkom vrtu pretrpjele su strašne traume, a neke od njih ubijale su svoje mladunce u noći kada je centar srpske prijestonice doživio najžešće bombardovanje.
Bengalski tigar Princ je zbog straha počeo da grize svoje šape. Neke ptice koje su ležale na jajima napustile su svoja gnijezda, a kod nekih ženki sisara došlo je do pobačaja.
U noći najžešćeg bombardovanja dvije vučice, jedna bengalska tigrica, jedna velika bijela čaplja i jedna sova ušara ubile su svoje mladunce, svjedočili su zaposleni.
Sirene su djelovale uznemirujuće i razdražujuće, te su kod životinja izazivale divljanja po kavezima i međusobna povređivanja. Iznenadne eksplozije izazivale su neopisivi strah.
U tim trenucima su čak i jedinke koje se međusobno nisu podnosile trčale jedna drugoj i zbijale se ili bi uz jezive krike utrčavale u skloništa.
Najstrašnije za radnike bilo je to što su od tadašnje uprave dobili puške i naređenje da, ukoliko se dogodi da bombe sruše neke kaveze, nijedna opasna životinja ne smije da napusti vrt.
OD NjEMAČKIH I "SAVEZNIČKIH" BOMBI GINULI ZAJEDNO LjUDI I ŽIVOTINjE
Do njemačkog bombardovanja 1941. godine u Zoološkom vrtu je bilo oko 1.180 životinja (255 sisara, 142 glodara, 822 ptica i 31 gmizavac).
Već tom prilikom broj životinja je desetkovan. Nojevi su viđeni na Terazijama, a gladni majmuni su upadali u kuće u potrazi za hranom. Mnoge žitovinje su usljed hladnog vremena uginule", piše u Monografiji Zoološkog vrta.
Prema svjedočenju Dane Savković Gligorić, žene šahovskog velemajstora Svetozara Gligorića i kćerke tadašnjeg upravnika Vrta Miodraga Savkovića, Nijemci su gađali Fabriku vojne odjeće, ali nijedna bomba nije pala tu, već su sve završile u Zoološkom vrtu.
Stanari okolnih zgrada i kuća vjerovali su da Vrt neće biti meta, pa su listom pohrlili da tu nađu utočište. Ali, bombe su padale baš na Zoološki vrt. U pećini u kojoj se i danas nalaze zebre i antilope, izginulo je mnogo ljudi.
Ništa bolje, Beograd i njegov Zoološki vrt nisu prošli ni tri godine kasnije, kada su saveznički avioni pod izgovorom da gađaju Nijemce, zasipali grad bombama.
Tada, ne samo da su ubijene životinje i srušeni objekti preostali poslije njemačkih bombi, već i radnici Vrta, njih šestorica, poginuli su od "savezničkih" bombi.
Krajem rata, 1945. godine, Zoološki vrt je imao svega 70 životinja. Šteta je procijenjena na tadašnjih šest miliona dinara.
Ali, već za godinu dana, zahvaljujući Beograđanima i lovačkim društvima, broj životinja je porastao na više od 200...
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
