Život u miru zamijenili za ekstremizam
Neki Amerikanci su u posljednjih 20 godina bili simpatizeri ili u nekim slučajevima uključili se u redove talibana i "Al-Kaide". Postali su aktivni članovi ovih terorističkih organizacija, i organizovali su napade na vlastitu zemlju.
Mnoštvo nedavnih hapšenja jasan je znak da je trend priključenja Bin Ladenovim sljedbenicima u porastu.
Jedan od prvih američkih izdajnika bio je Benedikt Arnold, general kod Džordža Vašingtona, koji je kovao zavjeru kojom bi čuveni Vest Point predao Englezima, a kasnije je i sam prebjegao pod skute engleskog kralja.
Današnji izdajnici vlastite zemlje su uglavnom ološ i nemoćni autsajderi. Neki od njih su već osuđeni, neki još uvijek tek optuženi. Međutim, čudni su putevi terorizma, koji je sada opasniji nego ikada ranije.
Adam Jahja Gadan (31) nije jedan od onih zaluđenika koji su se preobratili u islam poslije 11. septembra. Nije išao u školu kao svi nego se obrazovao kod kuće, jedno vrijeme se "furao" i na hevi-metal, da bi devedesetih godina odlučio da ode u Pakistan i prođe obuku za džihad-ratnika i teroristu.
Osjećao se duhovno praznim, pa je u kasnim tinejdžerskim godinama prešao u islam. Njegova posvećenost novootkrivenoj vjeri odvela ga je u radikalna shvatanja, tako da su ga ubrzo, dok je još boravio u SAD, zavrbovali islamski ekstremisti.
Rođen je kao Adam Perlstin, od oca Jevreja i majke protestantkinje, na bojnom polju je poznat je kao "Amerikanac Adam", i postao je jedan od najomiljenijih "Al-Kaidinih" portparola.
Njegove izjave su na granici hrabrosti i ludila: nedavno je pozvao sunarodnike Amerikance da se povedu za primjerom Nidala Malika Hasana, vojnog psihijatra koji je počinio masakr u Fort Hudu.
"Njegov put u ekstremizam 'Al-Kaide' može djelovati čudan, uzrokovan mladalačkom usamljenošću, zbunjenošću i pogrešnim shvatanjem potrage za pravim vjerovanjem, ali takvo ponašanje, uz nevjerovatnu težnju za ponavljanjem, u stvari predstavlja obrazac", objavio je "Njujorker" još 2007. godine.
Suprotno ustaljenim shvatanjima, regruti "Al-Kaide" u najvećem broju slučajeva ne potiču iz siromašnih porodica, nisu bili zlostavljani, i ne traže očajnički priliku da se dokažu.
S druge strane, Hoze Padilja bio je klasičan primjer Amerikanca s one strane zakona. Policijski izvještaji kažu da je pripadao bandi "Latino kraljevi", međutim poslije nekog vremena "prevazišao" je ulični kriminal. Devedesetih godina je prešao na islam (prema nekim izvještajima, to se dogodilo za vrijeme njegovih zatvorskih dana), a zatim je otišao u Egipat da studira arapski jezik.
Ubrzo, zaputio se u Avganistan da bi prošao obuku u jednom od "Al-Kaidinih" kampova. Nakon što je uhapšen na čikaškom međunarodnom aerodromu "O'Her", jer je bio osumnjičen da namjerava da postavi "prljavu" bombu, Padilja je je bio jedan od prvih koji je bio u rukama američke vojske sa statusom "neprijateljskog borca". Naposljetku je, po odluci administracije predsjednika Džordža Buša, njegov slučaj sa vojnog prebačen na civilni sud, gdje je u roku od 48 časova porota Padilju proglasila krivim.
I dok je Sjeverna alijansa, potpomognuta obavještajnim podacima CIA, po avganistanskim gudurama uništavala uporišta talibana, niko nije mogao ni slutiti da će njen najveći trofej biti zarobljavanje Džona Vokera Linda.
Do danas nije jasno zašto se Lind, sin advokata irsko-katoličkog porijekla, odlučio da pređe na drugu stranu. Usred brakorazvodne parnice njegovih roditelja (majka je otkrila da je otac "gej"), Lind je otišao u Jemen da studira arapski jezik. U vrijeme kada je Bin Laden 2000. godine organizovao napad na američki ratni brod "Kol", i Lind je, kao i najpoznatiji svjetski terorista, smatrao da je američko prisustvo u Persijskom zalivu uvreda za muslimanski svijet.
Iduće godine je pobjegao u Avganistan, ali je ubrzo uhvaćen. Zbog pridruživanja talibanima osuđen je na 20 godina zatvora.
"Džihad Džejn" više zvuči kao ime lika iz nekog od brojnih romana koji se bave tom tematikom, ali to je ime koje je sebi dala Kolin Larouz. Agenti FBI uhapsili su je u oktobru prošle godine zbog sumnje da je namjeravala da izvede terorističke napade širom Evrope, te da između ostalog ubije švedskog karikaturistu čije su karikature Muhameda izazvale proteste muslimana.
Prema optužnici, svoju posvećenost ekstremnom islamu iskazivala je na "Jutjubu" i islamističkim veb stranicama. U martu se izjasnila da nije kriva.
I opet, razlozi za njen iznenadni islamski radikalizam nisu do kraja jasni, međutim Džihad Džejn je nova vrsta teroriste - takozvani "džihobist", odnosno islamista koji ne postavlja bombe i eksplozivne naprave, nego širi propagandu putem Interneta.
Prije nego što su u ljeto 2009. četiri antiterorističkog tima uhapsili Patrika Danijela Bojda u njegovom domu zbog sumnji da je bio vođa sedmočlane družine džihad-boraca, malo ko je mogao povjerovati da se ovaj 39-godišnji stručnjak za unutrašnji dekor, i mlada nada američkog fudbala, preobratio u međunarodnog islamskog teroristu. Dvojica njegovih sinova (starih 20 i 22 godine) takođe su uhapšeni.
FBI je utvrdio da je Bojd još 1989. proveo neko vrijeme u terorističkim kampovima za obuku u Pakistanu i Avganistanu, a da je od 2006. počeo organizovati otmice u inostranstvu. U optužnici se navodi da su se Bojd i članovi njegove terorističke ekipe pripremali da postanu mudžahedini, i da poginu kao "šehidi" odnosno mučenici u svetom ratu.
Bojd je saslušan pred američkim sudom, ali se još nije izjasnio o krivici. Predviđeno je da suđenje počne 27. septembra 2010. godine.
Lind
Džon Voker Lind (20) nekada se oduševljavao hip-hopom i bio odličan đak u jednoj od elitnih srednjih škola, ali kasnije je pustio dugu bradu, pridružio se talibanima (neki kažu da je nekoliko puta drugovao i sa Bin Ladenom), a sebe je nazvao Abdulom Hamidom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
