Život običnih ljudi u nekim od evropskih gradova: U Moskvi normalno, u Minhenu sve naglavačke

Prekinuti su i lanci snabdijevanja, a što je na kraju dovelo do toga da većina evropskih zemalja sve više počinje da radi na planovima kako uopšte ekonomski i finansijski preživjeti, te omogućiti običnim ljudima da sa svojim platama izguraju ovaj krizni period. Zbog toga mnoge zemlje razmatraju smanjenje stopa PDV na osnovne životne namirnice, ali i ukidanje određenih državnih akciza na gorivo.

Mnogi, međutim, upozoravaju kako je ovo samo početak jedne velike globalne krize koju će obični ljudi tek da osjete u narednom periodu, jer postaje očigledno da hrana postaje jedna vrsta luksuza, nepristupačna za jedan dobar dio običnih ljudi.      

Kako se trenutno živi u određenim evropskim gradovima, odnosno kako se sve ovo oko Ukrajine i sankcija odrazilo na svakodnevni život običnih ljudi od Moskve, preko Minhena i Ciriha, do Verone i Barselone, iz prve ruke su otkrili ljudi, gastarbajteri, koji godinama žive i rade u pomenutim mjestima.

Rusija

Mirko Miljević, koji u Moskvi živi od 2001. godine, kaže da se u tom gradu i pored velikih ekonomskih sankcija koje trpi Rusija trenutno manje-više živi normalno.

- Ljudi normalno obavljaju svoje poslove. Životni standard se nije puno promijenio. Jedino više prate televiziju, novine i portale oko situacije u Ukrajini - rekao je Miljević.

Prema njegovim riječima cijene goriva koje muče cijeli svijet u Rusiji nisu povećavane i litar benzina košta nešto malo manje od jednog dolara po litri.

- Cijene hrane, ali i ostalih proizvoda koji se proizvode u Rusiji gotovo su ostale iste i nisu povećavane nešto značajno. Hljeb i peciva uopšte nisu poskupjeli. Jedino je došlo do manjeg povećanja cijena šećera koji sada košta 60 rubalja, a bio je 45 rubalja. Poskupjelo je i ulje, ali neznatno. Posla ima i većina ljudi radi - rekao je Miljević.

Istakao je da su najviše “skočile” cijene stranih, pogotovo luksuznih proizvoda kao i dijelova za inostrane automobile te se za sada jedino po tome vidi da život postaje skuplji i teži.

- U prodavnicama ima svega i uopšte se ne osjeti nestašica, bar za sada. Sve djeluje normalno - rekao je Miljević. Istakao je da i pored sankcija i priča svjetskih medija, Rusi uglavnom podržavaju predsjednika Vladimira Putina.

- Dosta je priča o tome šta se dešava u Ukrajini i ljudi prate sve medije i većina ih opravdava potez Putina. Ljudi komentarišu da u Donbasu rat traje osam godina i da su Ukrajinci imali više prilika da se okonča nasilje, a nisu ništa uradili da se postigne trajni mir. Većina ih smatra da Rusija treba da štiti svoj narod i Ruse gdje god da su. Manje-više svi uglavnom krive zapadne zemlje i glavno mišljenje je da je za sve ovo što se dešava kriv Zapad – naveo je Miljević.

Naglasio je da do javnosti dolaze i vijesti o stradanju vojnika u Ukrajini,  ali da se za sada o tome ne priča puno. Miljević kaže da, prema pričama koje do njega dolaze, u Ukrajinu idu samo profesionalni vojnici koji imaju ugovore sa ruskom armijom.

- Rezervisti i regularna vojska se ne šalju u Ukrajinu i niko ih ne tjera niti zahtijeva da se odazovu i idu tamo. Tako se priča među narodom - rekao je Miljević.

Naglasio je i da je svima žao stradanja naroda, ali da Rusi uglavnom smatraju da su zapadne zemlje najodgovornije za sve što se dešava.

Njemačka

Goran Pejić, koji već šest godina živi u glavnom gradu Bavarske u Minhenu, pak kaže da se život u ovom gradu okrenuo gotovo naglavačke u posljednjih dvadesetak dana.

- Velika je pomama za uljem i brašnom, kao prije dvije godine za toalet papirom. Ovo je strašno. Ulja nedostaje na pojedinim rafama i prodaja je ograničena na jedan litar po osobi. Išao sam sa kolegom u nabavku i nakon obilaska velikog broja marketa jedva smo našli dvije litre ulja. Kada smo došli do kase rekli su nam da moramo vratiti jednu flašu. Dešava se i da ljudi kupuju pa preprodaju ulje - ispričao nam je Pejić.

Dodaje da je ista situacija i kada je riječ o brašnu jer je i tu kupovina ograničena po domaćinstvu.

- Voće i povrće je mnogo poskupjelo, kao i jaja. Velika je pomama i za konzervisanom hranom i tjesteninom i vidim da u pojedinim marketima nedostaje i te robe - ispričao nam je Pejić.

Objasnio nam je da benzinske pumpe uprkos padu nafte na svjetskim berzama nisu mijenjale cjenovnike, ali da institucija koja se bavi porezima u toj zemlji, finansirung, građanima nadoknađuje razliku između one cijene na pumpama i one koja bi trebalo da bude.

- Dakle, kada natočimo gorivo, račun odnesemo u tu instituciju i oni nam isplaćuju razliku računa. Na taj novac se duže čeka, ali bolje ikada nego nikada  - naveo je Pejić.

Danijela L. koja već godina živi i radi u Minhenu kao medicinska sestra u jednoj klinici kaže kako se ovim poskupljenjima jednostavno ne nazire kraj, jer se cijene većine artikala mijenjaju gotovo svakodnevno.

- Plašim se da će ljudi u paničnoj kupovini i gomilanju zaliha još više pogoršati nestašicu - rekla je Danijela.

Ona je naglasila i da je u javnom prostoru Njemačke prisutna i jedna velika rusofobija, ali i da je medijska oštrica usmjerena i protiv Srba.

- Prije nekoliko dana izašao je veliki tekst u “Zidojče cajtungu” sa naslovom da je Banjaluka “leglo nacionalizma”. Ta zapadnjačka propaganda nam je poznata i iz rata na prostoru bivše Jugoslavije i dobro smo je osjetili na svojoj koži – priča Danijela

Kazala je i da postoje grupe ljudi koje protestuju protiv ruske intervencije u Ukrajini, ali da to svakako nije većina u Njemačkoj, već da su ove grupe politički motivisane.

- Kamere snimaju njihove proteste i takva slika obilazi svijet, ali to nije stav svih građana Njemačke. To su obično grupe koje uvijek izlaze na razne proteste o bilo čemu da se radi - kazala je Danijela.

Slovenija i španija

Gordana Veljković, koja duže od decenije živi u Gorici u Sloveniji, priča da od kada je u ovoj zemlji ne pamti goru situaciju.

- Od kada je izbio rat u Ukrajini ukinute su sve mjere koje su bile vezane za pandemiju virusa korona. Škole više ne testiraju djecu, niko ne nosi maske. U prodavnicama i salonima ljepote i zdravstvenim ustanovama niko više ne traži potvrdu o vakcinaciji ili dokaz da je preležan virus korona. Sa druge strane sve je poskupjelo, a najviše hrana, gorivo i plin  - ispričala je Veljkovićeva.

Ističe da su cijene goriva skočile za 20 centi, odnosno 40 feninga po litri.

- Sada litar goriva košta 1,50 evra.  Prije neki dan na nekim benzinskim pumpama je nestalo goriva. Ljudi najviše strahuje od nestašice hrane pa u nekim trgovinama polako nestaje brašno, uljo i tjestenina - dodala je Vekovićeva.

Sandra Milikić iz Barselone smatra s obzirom na to da je Ukrajina jedna od najvećih proizvođača i izvoznika ulja, bilo i za očekivati da će doći do panike na evropskim tržištu.

- U prvih par dana došlo je do nestašice suncokretovog ulja i brašna u  supermarketima. Iako se situacija dosta smirila možemo još vidjeti poluprazne police, mada ima dovoljno zaliha. Supermarketi su u međuvremenu uveli ograničenu prodaju i kupovinu određenih namirnica, da ne bi došlo do nestašice. Cijena ulja po litru je znala biti i četiri evra u nekim prodavnicama. Danas ona iznosi oko 3,2 evra po jednom litru, odnosno 16 evra za pakovanje od pet litara. Mislim da je veća zabrinutost prisutna kod vlasnika restorana i pekara, nego kod domaćinstava, jer u Španiji više koriste maslinovo ulje u ishrani - navodi Milikićeva.

Što se tiče cijena benzina, kako navodi, došlo je do rasta od 30 odsto i ona je danas različita od pumpe do pumpe.

- Kao neko ko se bavi tržištem i ulaganjem, moram reći i smatram da je na porast cijena osnovnih životnih namirnica najviše uticala inflacija, a ne samo rat u Ukrajini. To je recimo, ako mogu tako da kažem, samo šlag na torti koji je korišten kao isprika zbog čega državni organi i monetarni organi EU nisu u stanju da kontroliše ovu krizu – istakla je ona.

Jadranka Kovačević de Laprovitera, koja zadnjih nekoliko godina sa porodicom živi u Malagi, kaže da stanovnici ovog grada na jugu Španije još  nisu primijetili drastično poskupljenje osnovnih namirnica, za razliku od režija koje su skočile za dvadesetak odsto.

- Struja je skuplja od januara, a stanarine od prošlog mjeseca. Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama za sada svega ima i ne primećujem neke veće gužve u marketima niti da ljudi gomilaju zalihe. Manja vekna hleba je 1,20 evra, a toliko je koštala i prije ukrajinske krize, dok je litar ulja dva evra - ispričala je Kovačevićeva.

Austrija i Italija

Kada je u pitanju život u Austriji, Dragomir Perić iz Beča objašnjava kako osnovnih životnih namirnica ima dovoljno i nema ograničenja na kupovinu.

- Najteža situacija je oko goriva, pa je tako dizel otišao sa jednog evra po litru na 1,98, a na nekim pumpama i do 2,40 evra. I te cijene se mijenjaju iz dana u dan. Najviše je poskupjelo ulje i to za 100 odsto. Na primjer, koliko se sjećam ono je prošle godine koštalo jedan, a danas je dva evra. Brašno je bez značajnijeg poskupljenja, dok je cijena kućne hemije skočila za nekih 15 do 20 odsto -  kaže Perić dodajući kako je Evropska unija tokom korona krize odštampala velike količine novca te da stoga većini evropskih zemalja ne gine velika inflacija.

Kada je u pitanju situacija u Italiji, Vera Despot iz Verone kaže da nestašica nema, ali velikih poskupljenja ima. 

- Pored toga, bar ovdje gdje ja živim, ograničena je kupovina ulja i brašna. Može se kupiti samo dva litra ulja, dok na policama gdje se nalazi brašno piše “kupujte odgovorno i razumno”. Gorivo je pak otišlo na 2,4 evra po jednom litru i na pumpama nema gužvi, jer je većini građana to skupo. Ljudi koji se bave transportom najavili su proteste - kaže Despotova.

Objašnjava kako je najteža situacija s grijanjem te da je njen zadnji mjesečni račun za utrošeni gas  iznosio čak 630 evra, a što je za čak 200 odsto više nego prethodnih mjeseci.   

- Ranije sam po ovom osnovu plaćala između 200 i 250 evra, a sada čak 630 evra, a što je veliki udar na kućni budžet - dodala je ona.

Miloš Vojinović, koji se posljednjih godina profesionalno skrasio u Firenci, kaže kako je među običnim ljudima ipak glavna tema i preokupacija rat u Ukrajini.

- Ljudi prate šta se dešava i sakupljaju pomoć. Panike nema, kao ni nekih većih nestašica. Bar ja nisam ništa primijetio. Jedna od tema je i kako da se italijanske firme izbore sa sankcijama, jer puno luksuzne robe i hrane izvoze u Rusiju - kaže Vojinović.

Švajcarska i Švedska

Grke talas poskupljenja zapljuskuje još od prošle godine. Računi za struju su im veći čak pet puta, a posljedice sukoba u Ukrajini odrazile su se na cijene osnovnih životnih namirnica i tradicionalnih specijaliteta. Giros je u nekim gradovima poskupio za više od 40 odsto, pa košta čak četiri evra.

- Prema izvještaju organizacije za kontrolu tržišta pri Ministarstvu finansija kupovna cijena jagnjetine na veliko poslednjih dana porasla je za 30, a junetine za 10 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, što samo znači da će se trend povećanja cijena nastaviti – naglasila je Ivana Apostol koja posljednjih godina izvještava za RTS iz ove mediteranske države.

Sa druge strane Milana Savić, koja sa porodicom živi u Cirihu u Švajcarskoj, ispričala nam je da u posljednje tri sedmice nije primijetila baš neke promjene po pitanju života u ovom gradu.

- Ovdje je jedino gorivo baš poskupjelo. Cijene su skočile kao i u ostalim zemljama. Posljednjih dana nema rasta cijena goriva, što je dobro, ali kažu da će ovakve cijene ostati bar još šest mjeseci – ispričala nam je Savićeva.

Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, kaže da nije primijetila da su cijene veće nego prije izbijanja sukoba u Ukrajini.

- Rafe sa brašnom i uljem su pune, ljudi uopšte ne kupuju zalihe. Moje komšije kada me vide govore kako misle da će i dolje kod nas izbiti rat kao i u Ukrajini. To me pomalo plaši, ali nadam se da je naš narod izvukao pouku jer rat nikome ništa dobro donio nije - ispričala nam je Savićeva i dodala da je primijetila da u Švajcarsku stiže sve više izbjeglica iz Ukrajine.

Normalno stanje je i u Švedskoj. Prema riječima Gorana Popovića, koji tamo godinama živi i radi, ukrajinska kriza i ekonomski rat istoka i zapada nisu mnogo toga promijenili u ovoj zemlji.

- Jedino se više priča da li bi Švedska trebalo da uđe u NATO ili ne. Istina, cijene određenih proizvoda nešto su povećane. Tu prije svega mislim na kafu, voće i povrće, ali i gorivo – naveo je Popović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.