Život najbolji u Melburnu, a najgori u meksičkim gradovima

Dragana Keleč
Život najbolji u Melburnu, a najgori u meksičkim gradovima

Da život na pojedinim egzotičnim lokacijama ponekad ne samo da nije prednost, već može biti izuzetno opasan, zahvaljujući kombinaciji droge, organizovanog kriminala i nesposobnih vlasti, dokazala su razna istraživanja koja su obavljana prošlih godina.

Istraživanja su pokazala i da se dobro može živjeti u gradovima koji su nam izgledali potpuno neprivlačno, kao i da život u velikim metropolama ne mora uvijek biti prijatan.

Liste najboljih i najgorih gradova obavljaju razne institucije nekoliko puta godišnje, a u istraživanja se ne uključuju gradovi u Libiji i Iraku, Siriji i ostalim zaraćenim zonama.

U svakom slučaju, liste najboljih i najgorih gradova znaju da budu veoma zanimljive.

Najbolji gradovi

Posljednja studija o gradovima najboljim za život Jedinice za informacije pri “The Economist Group” napravila je novu rang-listu najprijatnijih mjesta na planeti, a gradovi Australije i Kanade zauzeli su šest od prvih deset mjesta.

U proučavanje je uvršteno 140 gradova, a posmatrani su faktori poput stabilnosti, zdravstvenog osiguranja, kulture, okruženja, obrazovanja i infrastrukture. Najveći uticaj na nečiji rang imao je nivo konflikta, odnosno bezbjednosna situacija.

Na prvom mjestu najboljih gradova za život tako se našao Melburn, a slijede Beč, Vankuver, Toronto, Kalgari, Kanada, Adelejd, Sidnej, Helsinki, Pert i Okland.

S druge strane, prema rang-listi, koju je napravila švedska firma “Erikson konsjumer lab”, najbolji grad prema pogodnostima za život je Stokholm. Mumbaj, glavni grad indijske savezne države Maharaštra, je drugi, a rangiran je ispred velikih gradova poput Njujorka, Londona i Los Anđelesa.

Istraživanje sa 1.500 učesnika po gradu urađeno je u Kairu, Johanesburgu, Mumbaju, Stokholmu, Pekingu, Moskvi, Sao Paulu, Tokiju, Seulu, Londonu, Los Anđelesu, Njujorku i Hongkongu.

Istraživanje je pokazalo da je prosječno vrijeme dnevnog putovanja u navedenim gradovima oko dva časa i 20 minuta. Ljudi su mnogo opušteniji kad tačno znaju koliko im vremena treba da stignu do svog odredišta, samim tim mogu svoje vrijeme mnogo efikasnije da iskoriste.

Stanovnici ovih gradova najviše cijene veliku ponudu restorana, kafića, tržnih centara, supermarketa i drugih zabavnih usluga. Pored toga, na cijeni su i kvalitetna mreža za mobilnu telefoniju, kao i efikasan sistem snabdijevanja vodom. Prema istraživanju, građani su se najviše žalili na gužve u saobraćaju, parkiranje, kvalitet vazduha, opštu čistoću i način komunikacije sa gradskim službama.

Evropska agencija za statistiku “Evrostat” objavila je listu najbezbjednijih gradova u Evropi, a ponosno prvo mjesto zauzeo je grad Valeta, u kojem u tri godine, koliko je trajalo istraživanje, nije zabilježeno nijedno ubistvo.

Bezbjedni gradovi su i Budimpešta, Helsinki, Madrid, Rim i Beč.

Hongkong je “najbolji grad” na svijetu, prema rezultatima rangiranja koje su obavili Obavještajna jedinica britanskog lista “Ekonomist” (EIU) i informaciona agencija “Baz dejta”.

U okviru rangiranja kombinovani su podaci sa rang-liste EIU o kvalitetu i uslovima života sa podacima iz drugih izvora, da bi se formirala nova rang-lista. U istraživanje nisu bili uključeni Melburn, Vankuver i Beč, koji zauzimaju prva tri mjesta na osnovnoj listi EIU.

Ocjenjivane su zelene površine u gradovima, širenje gradova, prirodni resursi, kulturna bogatstva, povezanost, izolacija i zagađenje, na skali od jedan do pet, a ukupna ocjena datih kategorija činila je 25 odsto novog indeksa.

Preostalih 75 odsto dobija se iz pet kategorija: stabilnost, zdravstvena zaštita, kultura i životna okolina, obrazovanje i infrastruktura. Na drugoj poziciji našao se Amsterdam, a slijede Osaka, Pariz, Sidnej, Stokholm, Berlin…

Najopasniji gradovi

Nedavno je meksički Savjet za bezbjednost objavio listu 50 najopasnijih gradova na svijetu, a ono što je mnoge šokiralo jeste činjenica da se prvih deset najopasnijih gradova na svijetu nalaze u Latinskoj Americi.

S obzirom na broj ubistava podijeljen sa brojem stanovnika, najopasniji gradovi svijeta nalaze se u Latinskoj Americi, a čak 45 od 50 najopasnijih nalazi se u obje Amerike.

Lista je sastavljena prema stopi ubistava u protekloj godini, a prema toj listi, najopasniji grad na svijetu je Sijudad Huarez u Meksiku. Ovaj pograničan grad, polazna tačka trgovine drogom ka Americi, nalazi se praktično na svakoj listi najopasnijih gradova na svijetu.

Huarez je svoju reputaciju zaradio konstantnim obračunima suprotstavljenih narko-kartela tokom kojih je život od 2008. do 2010. izgubilo više od 6.000 ljudi.

Slijedi Marsio u Brazilu, koji su brazilske vlasti željele da pretvore u meku za turiste, ali statistika od 135 ubistava na 100.000 stanovnika nikako nije išla u prilog ovoj ideji.

Treće je nekada mondensko ljetovalište Akapulko u Meksiku. Ovaj grad, nekada poznat po svojim plažama i klubovima koji su privlačili poznate osobe poput Frenka Sinatre i Elizabet Tejlor, nije uspio da izbjegne nasilje koje prati droga i koje je zahvatilo ostale dijelove države, pa statistika pokazuje 128 ubistava na 100.000 stanovnika.

Slijede Distrikt Central, Karakas, Toreon, Nju Orleans,

Kingston, Kejp Taun. Samo još jedan grad van obje Amerike spada među 50 najopasnijih gradova svijeta - irački Mosul koji je 44. na listi.

Evropska agencija za statistiku “Evrostat” objavila je rezultate istraživanja prema kojima je Viljnus najopasniji grad u Evropskoj uniji, a do rezultata su došli upoređujući broj ubijenih osoba sa brojem stanovnika.

U Viljnusu se, naime, godišnje u prosjeku bilježi 7,9 ubistava na 100.000 ljudi. Drugo mjesto zauzeo je Talin sa 6,03 ubistva, a slijede Luksemburg, Amsterdam, pa Brisel.

Harare je najgori grad na svijetu za život.

Prema istraživanju, koje je lani sprovela britanska kompanija “Economist Inteligence Unit”, prestonica Zimbabvea Harare je najgore mjesto na svijetu za život.

Harare je prvi na listi 140 gradova u kojima su uslovi za život izuzetno teški. Prema izvještaju, u gradu svakodnevno dolazi do prekida u napajanju strujom, kao i do prekida u snabdijevanju vodom. Zdravstvena zaštita je veoma loša, a usluge gradskog prevoza ispod svakog nivoa, a uz to postoji stalna prijetnja od građanskih nemira.

Drugi grad koji je najneuslovniji za život je Daka u Bangladešu, a slijedi Port Moresbi u Papua Novoj Gvineji. Na četvrtom mjestu je Lagos u Nigeriji, a peti na listi je Alžir, glavni grad Alžira.

Cijene

Podaci do kojih je, na osnovu istraživanja troškova života od juna do avgusta ove godine, došao “EuroCost Interantional” pokazuju da glavni grad Japana Tokio i dalje drži čelnu poziciju na listi najskupljih gradova u svijetu.

Slijedi glavni grad Angole Luanda, dok je na trećoj poziciji ruska prestonica Moskva.

Slijede Singapur, London, Hongkong i Sidnej.

Prema istraživanju švajcarske banke UBS, pod nazivom “Cijene i plate - kupovna moć u svijetu” Oslo, Cirih i Tokio najskuplji su gradovi na svijetu, a švajcarska ekonomska prestonica ima najveću kupovnu moć.

Podaci se zasnivaju na potrošačkoj korpi od 122 proizvoda i usluga, bez stanarine, a odnose se na 72 grada u svijetu. Poslije tri najskuplja, slijede Ženeva, Kopenhagen, Njujork, Luksemburg, Stokholm, Karakas i London.

Troškovi života najniži su u indijskim gradovima Nju Delhi i Mumbaj.

Najviše plate isplaćuju se u Sjevernoj Americi i zapadnoj Evropi, dok najviše bruto plate zarađuju radnici u Cirihu, Ženevi i Kopenhagenu.

Kada je o Evropi riječ, listu najjeftinijih gradova predvode Sofija, Krakov i Budimpešta, dok su Cirih, Oslo i Stokholm najskuplji, navedeno je na sajtu “Prince of Travel”.

Gledajući ovu listu, baziranu na prošlogodišnjim cijenama, posjetioci mogu biti pet puta duže u Sofiji nego u Cirihu.

Dnevni troškovi za bugarsku prestonicu iznose 18 evra, a za Cirih više od 92 evra. Lista je bazirana na prosječnim troškovima smještaja, javnog prevoza, turističkih atrakcija kao i cijena hrane i pića.

Prirodne katastrofe

Kada je riječ o listama koje su napravljene na osnovu opasnosti od prirodnih katastrofa i osjetljivost društva, najrizičnija država na svijetu je Vanatu, a najbezbjedniji je Katar.

Indeks svjetskog rizika uzima u obzir opasnosti od prirodnih katastrofa, ali i osjetljivost društva prema prirodnim katastrofama, koja je prema mišljenju stručnjaka, višestruko značajnija nego sama prirodna katastrofa.

Prema indeksu svjetskog rizika, poseban stepen rizičnosti za život imaju male države na ostrvima u Tihom okeanu, a Vanuatu čak 36,31 odsto. Iza nje slijede Tonga da 28,62 odsto i Filipini da 27,98 odsto. U regije sa najvećim rizikom spadaju Karibi, Srednja Amerika i južni predjeli afričkih zemalja. Katar, sa rizikom manjim od jedan odsto je na začelju liste.

Prema ovom mjerilu, države su posebno osjetljive poslije jakih oštećenja prouzrokovanih ekstremnim prirodnim katastrofama, kada je infrastruktura slabo razvijena, a situacija sa hranom i smještajem - loša.

Pozitivan primjer je Holandija, u kojoj su dijelovi zemlje ispod nivoa mora, što vodi do velike ugroženosti od prirodne katastrofe, jer bi bez zaštitnih nasipa cijela regija bila potopljena. Ipak, zbog dobrih društvenih, ekonomskih i institucionalnih uslova, ona ne pripada ekstremnim zemljama rizika, nego je na 51. mjestu.

Trgovačke četvrti

Ulica Kozvej bej (Causenway Bay) u Hongkongu je, prema podacima jedne od najvećih svjetskih firmi za promet nekretnina “Kušman i Vejkfild”, postala najskuplja trgovačka četvrt u svijetu, prestigavši njujoršku Petu aveniju. Metar kvadratni prodajnog prostora u Kozvej beju zakupci plaćaju 22.307 evra godišnje.

Na drugom mjestu po skupoći je Peta avenija u Njujorku, sa godišnjom najamninom od 21.204 evra po kvadratu.

Slijede Jelisejska polja sa više nego dvostruko nižom cijenom godišnjeg zakupa od 9.573 evra po kvadratu.

Na četvrtom i petom mjestu su tokijska Ginza i sidnejski Pit strit mal, sa cijenom od 8.962, odnosno 8.077 evra.

Od istočnoevropskih gradova najbolje je pozicioniran Prag, na 27. mjestu sa ulicama Na Pršikopje i Vaclavske namnjesti i najamninom od 2.100 evra.

Alergije

Američka fondacija za astmu i alergije objavila je listu glavnih gradova proljećnih alergija. Rangiranje je zasnovano na količini polena, upotrebi lijekova protiv alergije i broju alergologa po pacijentu. Prema toj listi, najgori grad za one koji pate od proljećnih alergija je Knoksvil, koji je prepun polena, a većina njegovih stanovnika koristi lijekove protiv alergije. Drugi je Mekalen, a treći Luizvil.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana