Živimo u doba novih i ratobornih feuda
Kuda ide ovaj svijet, pitanje je koje sve muči, kako zbog aktuelne situacije u bezi sa Ukrajinom, tako i zbog sve napetijih odnosa između Kine i Amerike.
Pandemija virusa korona, uz “malu pomoć” sa strane, gurnula je svijet iz dosadašnje ravnoteže, a geopolitičke igre velikih, koje nisu samo ratne, već i ekonomske i finansijske, prijete da gotovo u potpunosti unište dosadašnji način života i naprave duboke podjele u svijetu, koje bi, ako ga fizički ne unište, mogle gurnuti u neki novi srednji vijek - u doba feuda i kmetova.
Pokazalo se da ti novokomponovani feudi imaju stalnu želju da nešto osvajaju, praveći moćne vojske koje bi trebalo da idu u ratne pohode. Ne žale novca za to, a obezbjeđuju ga od potlačenih i obespravljenih kmetova. Ukoliko bi se kmetovi kojim slučajem pobunili zbog iskorišćavanja, feudalci bi to krvavo ugušili.
Duboka kriza, s kojom se sve više manipuliše da bi se došlo do ekstra zarade, gura svijet upravo u tom pravcu. Najmoćniji dobijaju što žele, a ostali trpe posljedice. Finansijski zakoni idu u susret interesima banaka, a zdravstvena politika na ruku farmaceutskih kompanije. Naftne kompanije ostvaruju rekordne zarade, zavlačeći sve dublje ruke u džepove običnih ljudi. Strah je postao moćno oružje za vladanje i sticanje bogatstva. Novac pobjeđuje te pohlepa postaje norma ponašanja, što onda dovodi do svojevrsnog domino efekta materijalizma.
Najbolje se to može ilustrovati kroz sumorne brojeve. Prva - jedan odsto najbogatijih na svijetu je prigrabilo gotovo dvije trećine od 42.000 milijardi novog bogatstva stvorenog od 2020. do danas. Njihovo bogatstvo se povećavalo za nevjerovatnih 2,7 milijardi dolara dnevno. Oni u svojim rukama drže više od 50 odsto svjetskog bogatstva. U isto vrijeme “otkriveno” je i kako najmanje 1,7 milijardi radnika živi u zemljama u kojima inflacija nadmašuje plate. Ovo ide u prilog prvoj tezi da su socijalne podjele svakim danom sve veće te da se kapital sve više gomila u rukama sve manjeg broja ljudi, feuda, koji pokazuju sve više ambicija da postanu faraoni s moćnim i nepobjedivim vojskama, koje će iza sebe ostavljati pustoš i sirotinju.
Da sve ide u tom pravcu može se vidjeti i iz podataka da godišnje u svijetu za vojsku i naoružanje bude izdvojeno više od 3.000 milijardi dolara. Ovaj broj je sigurno još veći od izbijanja sveopšteg ludila zbog rata u Ukrajini.
Njemačka je nedavno odlučila da obezbijedi čak 100 milijardi evra za modernizaciju svoje vojske. Poljska, takođe, izdvaja na milijarde evra za ove namjene, uz poruku, kako želi imati “najmoćniju vojsku u Evropi”.
I Amerika je odlučila da poveća svoj odbrambeni budžet za ovu godinu i dostigao je rekordnih 858 milijardi dolara. Skrštenih ruku nisu bili ni NATO saveznici koji su se usaglasili da povećaju civilni i vojni budžet ove vojne alijanse za 2023. godinu, na 2,3 milijarde dolara, što predstavlja povećanje od 26 odsto u odnosu na 2022.
Nije se štedjelo ni u pomoći Ukrajini ili bolje rečeno na novom rasplamsavanju rata u ovoj zemlji. Iz Vašingtona na adresu Kijeva je do sada “zvaničnim kanalima” poslato više od 100 milijardi dolara, a iz Brisela duplo manje. Kada se tome dodaju i ostale evropske zemlje dolazi se do iznosa od oko 200 milijardi evra.
Da je kojim slučajem ovolika “briga” i solidarnost pokazana na pitanjima očuvanja planete i klimatskih promjena, ali i suzbijanja ekstremnog siromaštva, današnji svijet bi bio daleko bolji, bezbrižniji i drugačiji na oko.
Prema zvaničnim podacima čak oko 830 miliona ljudi gladuje širom svijeta, odnosno svaki deseti stanovnik planete. I to nije samo problem koji pogađa samo Afriku, već sve više i pojedine evropske zemlje u kojima se 95 miliona ljudi, dakle gotovo 22 odsto stanovništva, posljednjih nekoliko godina nalazi u opasnosti od siromaštva.
Da bi bilo pomognuto gladnima Svjetski program za hranu UN objavio je plan za borbu protiv gladi u svijetu “težak” 6,6 milijardi dolara. Svjetska banka je saopštila da će na raspolaganje staviti 30 milijardi američkih dolara dabi pomogla u zaustavljanju krize prehrambene bezbjednosti.
Ni briselski službenici nisu se pretrgli nešto kada je u pitanju pomoć zemljotresom pogođenoj Siriji kojoj su uputili oko 1,1 miliona evra. Iako se kunu i u očuvanje planete i borbu protiv klimatskih promjena ista ta EU je tokom prošle godine izdvojila oko 23 milijarde evra, duplo manje nego što je to uradila na primjeru Ukrajine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
