Žene u društvu kao kod svoje kuće

Ali iako su žene izborile pravo glasa, njihovo učešće u javnom životu, naročito političkom, daleko je od ravnopravnog.

Mnogi ističu da je ostvaren znatan napredak u emancipaciji žena u svim područjima života i prostorima globusa, međutim realnost kaže da je ostalo mnogo prostora gdje se žena nalazi u podređenom, ugroženom, pa i u potpuno nehumanom položaju. Mnoštvo tradicionalnih i patrijarhalnih društva i društvenih grupa i dalje ostvaruje vječitu težnju da žena ostane zarobljena u privatnoj sferi, vezana za kuću i djecu, da "služi" mužu i porodici, žrtvuje se, da bude neprimjetna, daleko od javne sfere društva i slobodnog građanskog života.

Postavlja se pitanje ko, kako i kada može pomoći savremenoj ženi da poboljša svoj položaj u društvu? Ako se podrazumijevaju uslovi napretka savremenog svijeta i aktivnosti pojedinaca onda je i poboljšanje položaja žena moguće kroz stalne aktivnosti neofeminističkih pokreta i građanskih inicijativa u kojim će one stalno ukazivati na svoj položaj, puteve i načine njegovog poboljšanja. U vrijeme globalizacije to pitanje postaje sve značajnije. Borba za primjenu i poštovanje ljudskih prava stvara prostor za emancipaciju žene u savremenom društvu.

Zamjenik ministra inostranih poslova BiH Ana Trišić-Babić kazala je da žena na rukovodećim pozicijama nikada nije bilo manje.

- Generalno u BiH ravnopravnost polova je samo mit, o čemu govore i činjenice i brojevi, a jedina koja u tome prednjači je stranka SNSD-a - rekla je Trišić-Babić. Ona je naglasila da je ženama koje nisu obrazovane dosta teže od onih koje imaju visok stepen obrazovanja.

- Žene sa niskim stepenom obrazovanja, odnosno neobrazovane žene na selu, prisiljene su fizički da rade muške poslove, a to je već diskriminacija jer ih društvo pušta da to rade i posmatra ih na jedan ponižavajući način - kazala je Trišić-Babić.

Ona naglašava da su te žene prisiljene da se na taj način bore za svoje porodice. Za one žene koje su na neki način obrazovanije, koje imaju fakultet i koje žele da napreduju opet postoje predrasude da li će stići da sve dobro obave, s obzirom na to da imaju porodicu, muža, djecu o kojima moraju brinuti.

Prema njenim riječima, postoji još jedan trend u našem društvu, a to je da su mnoge žene koje su nastojale da se dobro obrazuju, zbog učenja i potrošenog vremena na obrazovanju, nisu uspjele da steknu porodicu i vrlo je poražavajuće da ima puno žena koje su same.

Stručnjaci kažu da je to izvor stalnog sukoba između muškaraca i žena, koji se iz dana u dan stalno širi. Postoje brojni oblici i načini kojima se žena u savremenim uslovima potiskuje na marginu društva. To počinje od samog rođenja (želja da se rodi sin), nastavlja se u detinjstvu kroz vaspitanje i pripremu za "ženske" poslove, odabiranje "ženskih" škola. Hrabri se usuđuju da kažu da i brak često postaje oblik degradacije, umjesto afirmacije i potvrđivanja žene, jer je ona često zarobljenik porodice i porodičnih odnosa, a nekada trpi i direktno nasilje u porodici. Potiskivanje žene "u stranu" nastavlja se u ekonomskoj sferi, političkoj i kulturnoj oblasti. Rat, kriminal, korupcija i trgovina ženama kao "bijelim robljem" predstavljaju potpunu degradaciju žene.

Žene nekad i danas

U antičkim gradovima žena je bila ograničena na kućne poslove i tako počinje proces udaljavanja žena iz oblasti javnog života, od centara ekonomske i političke moći. Sama biblijska predanja govore mnogo o odnosu prema ženi i njenom podređenom položaju. Bez obzira na značajan napredak u emancipaciji žena do koga je došlo, ipak se može konstatovati da i dalje ostaje dosta prostora gdje ženama predstoji naporan i dug put da se izbore za ravnopravan status sa muškarcima. One su i dalje potisnute iz glavnih društvenih tokova, a uzrok tome je neravnomjerna raspodjela moći te tradicionalna kultura, patrijarhalna svijest i ekonomska nerazvijenost društva.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić kazala je da ukoliko je društvo siromašnije to je položaj žena gori, jer porodicu od siromaštva čuvaju žene.

- Žena čini bolji život za porodicu, zahvaljujući tome što ona jako mnogo radi - rekla je Majkićeva.

Da bi se žena, kaže ona, bavila politikom to može uraditi tek onog trenutka kada podigne djecu, završi sve obaveze u kući, zbog čega ima jako malo žena u politici.

 - Politika nije posao koji se može raditi ad hoc, nego traži kontinuitet, zbog čega nema dovoljno žena u politici. Na koji način bi se moglo pomoći ženama u Srpskoj i FBiH i uopšte na prostoru zapadnog Balkana da ih bude više u političkom i javnom životu? To je prvenstveno vezano za stepen demokratizacije društva - objašnjava Majkićeva.

Ona ističe da se, na osnovu toga koliko žena ima u Parlamentu, odnosno u zakonodavnoj-izvršnoj vlasti, može tačno izračunati kakvo je stanje demokratizacije jednog društva.

- Žena se u društvu i javnom mjestu ponaša kao u svojoj kući. Širi pozitivnu energiju i svojim radom doprinosi, da se stanje u društvu sređuje na isti način kao što se brine o svojoj porodici. Ona tako brine i o firmi u kojoj se nalazi i instituciji u kojoj radi - rekla je Majkićeva.

Ona naglašava da povećanje broja žena u političkom i javnom životu, znači mnogo više onih dobrih stvari, koje su vezane za svaku zemlju.

- Da bi neka žena zaista došla na poziciju moći odlučivanja, potrebno joj je mnogo snage, energije i znanja da bi to uradila, odnosno da je ne bi spriječili na tom putu - rekla je Majkićeva.

Ona je dodala da nema razlike u plati i zaradi za poslove iste težine koje obavljaju muškarci i žene.

- U našoj zemlji to nije slučaj, jer za iste poslove mi imamo iste plate tako da ta vrsta diskriminacije ne postoji. Međutim, postoji taj tzv. "stakleni plafon" koji onemogućava da žene dođu na mjesto moći i odlučivanja - dodala je Majkićeva.

Od davnina nada u bolje sutra

Žene koje se odlučuju za karijeru često su negativno doživljavane u  društvu, a kroz istoriju opisivane su kao hladne i proračunate, jer u većini slučajeva ne mogu raditi na visokim položajima jer su za to "nesposobnije" od muškaraca. Dominacija bogova nad besmrtnim boginjama i smrtnim ženama kao mitološka projekcija čovjekove želje i svijesti predstavljala je pokazatelj muškarcima da vječito sumnjiče žene, da nemaju povjerenja u njih, da očekuju prevaru i podvalu, da ih drže dalje od značajnih mjesta i uloga, te da mogu da ih koriste kao objekat za nesmetanu upotrebu i zadovoljstvo, kao "pomoćno sredstvo" za svoje ciljeve i namjere bez bilo kakve bojazni i moralne osude.

Ministar za ekonomske odnose i koordinaciju RS Jasna Brkić kazala je da se položaj žena u društvu kroz istoriju mijenjao na bolje, te da su ženama u Srpskoj dostupne rukovodeće pozicije.

- Iako stvarnost kaže da nema dovoljno žena na rukovodećim pozicijama, u Srpskoj ima žena i u Parlamentu, Vladi RS gdje je od 16 ministara, dvije žene ministri. Imamo potpredsjednicu Narodne skupštine RS, ali iako su žene prisutne u politici to nije još uvijek u dovoljnoj mjeri - rekla je Brkićeva.

Ona ističe da tradicionalne uloge i zadaci žene i majke, domaćice i supruge, u mnogo osvježavaju veći angažman žena.

- Mislim da cijelo društvo treba da stvori uslove da žena može uspješnije da odgovori svim zadacima i zahtjevima koji se pred nju postavljaju. Žene su odgovorne, organizovane, savjesne i sasvim uspješno mogu obavljati sve poslove koje rade i muškarci - rekla je Brkićeva i dodala da žene, ni u kom slučaju, ako imaju iste kvalifikacije kao i muškarci, ne bi trebalo da primaju manje plate.

"Igrači na pozornici života"

Podređenost žene muškarcu i njen neravnopravan položaj kroz istoriju tumače se kao posljedica biološke razlike između muškarca i žene. Muškarci su zbog svoje hormonske strukture skloniji agresivnosti i dominaciji što su pokazivali još od vremena lovačke privrede pa do savremenih sofistikovanih oružja. Žene su svojom biološkom konstitucijom pogodne za rađanje i odgoj djece zbog toga treba da ostanu vezane za kuću. To je jedna od pretpostavki o ulogama koja ima za cilj da ženu smjesti u privatnu sferu i da je izoluje od javnog života. Muškarac sebe predstavlja kao "igrača" u više životnih uloga, dok ženu svodi na jednu ulogu - majke i domaćice.

Dramski umjetnik i stručni saradnik Narodnog pozorišta RS Ljiljana Čekić kazala je da je u oblasti kulture drugačija struktura ljudi, tako da je i položaj žena drugačiji nego u ostalim oblastima, napominjući da u Srpskoj ima dosta žena koje su lideri u institucijama kulture. Ona je dodala da je na ovim prostorima mali broj žena menadžera, što oslikava neveselo stanje u društvu.

 - Ubijeđena sam da se žene u poslu daleko više brinu o svojim radnicima i njihovim potrebama. Socijalna dimenzija u  firmama koje vode žene više je zadovoljena - kazala je Čekićeva.

Ona je naglasila da žena, ako nije jaka ličnost, neće doći na rukovodeću poziciju, dok je kod muškaraca nešto drugačija pozicija.

- Samo jake žene dolaze na rukovodeće pozicije i te kuće, mogu da očekuju daleko bolji napredak nego one koje vode prosječni muškarci - istakla je Čekićeva.

Ona je naglasila da, kada je u pitanju zarada koja se odnosi za iste poslove koje obavljaju muškarci i žene, u kulturi, nema diskriminacije i da žene, najčešće, isto zarađuju.

- U svijetu pozorišta ima jedna druga vrsta diskriminacije. Većina pisaca su muškarci koji bolje poznaju mušku psihologiju, pa je i više likova u komadima koji su pisani za muškarce - kazala je Čekićeva, dodajući da je napisan manji broj uloga za žene, nego za muškarce, koji su zbog toga u jednoj vrsti profesionalne prednosti.

Istorijat 8. marta

Dan žena ustanovljen je na Drugoj međunarodnoj konferencija žena socijalista 8. marta 1910. u Kopenhagenu, na inicijativu Njemice Klare Cetkin, tadašnje liderke ženskog radničkog pokreta. Taj dan trebalo bi da se obilježava u znak sjećanja na demonstracije američkih radnica u Čikagu 1909. godine i njujorški marš više od 15.000 žena koje su tražile kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa. Slabe mjere bezbjednosti na radu tih godina izazvale su i požar u jednoj njujorškoj fabrici u kome je život izgubilo više od stotinu žena. Uprkos činjenici da je položaj žena u svijetu značajno unaprijeđen u odnosu na davnu 1911. godinu, kada je ustanovljen 8. mart, rodna ravnopravnost je tema kojoj treba dati veći značaj.

Nezaposlenost

Broj nezaposlenih žena bi se ove godine mogao podići za 22 miliona prema Međunarodnoj organizaciji radnika (ILO) piše BBC. Globalna finansijska kriza najviše je pogodila finansijski sektor, kojim dominiraju muškarci, no sada su na udaru našle žene, kako se kriza širi i u druge sektore.

Žene u Srbiji

Žene čine više od polovine stanovništva Srbije - 3.852.000, a manje ih je među ministrima, poslanicima i menadžerima
Svaka četvrta žena u Srbiji trpi neki vid nasilja
Manje su zadovoljne seksualnim životom od muškaraca i teže pronalaze posao. Dvije trećine strepi od gubitka posla,  veći broj nezaposlenih su žene - 55 procenata. Razlika između zarada žene i muškaraca je 3,7 odsto u korist muškaraca. Žene primaju manje penzije od muškaraca za 22 odsto. Od 2007. prvi put u istoriji više žena dobija diplomu fakulteta. Više od polovine žena misli da je fizički izgled bitan za dobijanje posla, a istraživanja pokazuju da žene u kući rade pet puta više od svog partnera, a na selu i do devet puta više.

Druga strana istorije

Iako nema pisanih tragova iz vremena lovačko-sakupljačke privrede, prema nekim ostacima iz tog perioda može se zaključiti da su žene tada bile veoma cijenjene i imale ravnopravan položaj sa muškarcima, a možda i povlašćen. Prva neolitska revolucija (oko deset hiljada godina prije nove ere) označava početak obrade zemlje motikom. Smatra se da je upravo žena pronašla motiku i da je obrada zemlje bio njen posao.

Žene na selu

Ekstremno siromaštvo, nepismenost, nezaposlenost, loša ili nikakva seoska infrastruktura su osnovni problemi sa kojima se susreću žene u selima širom Srpske. Većina njih u 21. vijeku nema pristup zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim i kulturnim ustanovama, a njihova uloga je potpuno zanemarena.

Ravnopravnost polova

U Yender centru - Centru za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske kažu da se zalažu za uvođenje principa ravnopravnosti polova u svim oblastima društvenog života i rada.

Službenik za odnose za javnošću ovog Centra Dijana Tepšić kazala je da su žene u našem društvu i dalje diskriminisane i da ima veliki broj žena koje su žrtve nasilja.

 - Žene često nailaze i na probleme sa poslodavcima, zbog osnivanja porodice i nepoštovanja prava koje im pripada, ali u Srpskoj ipak postoji veliki broj žena koje su uspješne na svim poljima - rekla je Tepšićeva. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.