Zemlji prijete potopi, vrućine i nestašica hrane

Naučnici upozoravaju da krajem ovoga vijeka temperatura u cijelom svijetu može da poraste za četiri stepena Celzijusa ako se ne donesu nove mjere za zaustavljanje klimatskih promjena. Osim toga, upozoravaju, svijet se može suočiti sa porastom nivoa mora, nestašicom hrane i ekstremnim promjenama vremena.

Na promjene klimatskog sistema na Zemlji utiču brojne interakcije između Sunca, okeana, kopna, atmosfere i živih organizama. Međutim, smatraju naučnici, iako nije sporno da je u prošlosti mnogo puta došlo do globalnih klimatskih promjena, ono što zabrinjava jest činjenica da se sadašnje globalno zagrijavanje događa mnogo brže nego bilo koja poznata globalna promjena klime.

Ta brza promjena je jedan od glavnih razloga što većina stručnjaka smatra da je sadašnje globalno zagrijavanje posljedica ljudske aktivnosti. Međuvladin panel o klimatskim promjenama koji čini grupa naučnika i stručnjaka za klimatske promjene tvrdi da se klima ubrzano mijenja i te klimatske promjene su uglavnom nastale zbog ljudskog djelovanja, jer čovjek svakodnevno mijenja sastav atmosfere sagorijevanjem fosilnih goriva, uništavanjem šuma, poljoprivrednom aktivnošću i drugim djelatnostima dok pokušava zadovoljiti svoje osnovne potrebe.

Zbog toga se sve više raspravlja o tome kako smanjiti ljudski uticaj na klimu i kako se prilagoditi promjenama koje se već javljaju.

Globalno zagrijavanje

Globalno zagrijavanje je naziv za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i okeana zabilježeno u 20. vijeku.  O uzrocima i krajnjim posljedicama globalnog zagrijavanja ne postoji naučni konsenzus. Najpopularnija je teorija prema kojoj je ono  posljedica emisije ugljen dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama.

Najveća zabrinutost zbog ljudskog djelovanja na klimu se upravo i odnosi na povećanu koncentraciju ugljen-dioksida (CO2) u atmosferi zbog potrošnje fosilnih goriva i sve većom količinom krutih čestica u zraku, ali i zbog ozonskih rupa, sve većeg iskrčivanja šuma i povećanja obradivih površina, što isto utiče na klimatske faktore.

Naime, rupa u ozonskom omotaču u aprilu 2011. godine dostigla rekordnu veličinu. Prosječni nivo CO2 u 2010. godini iznosio je je 389.78 ppm, što je više nego što je ikad zabilježeno.

U posljednjih stotinu godina došlo je do najvećeg zagrijavanja zemljine površine u posljednjih 1.300 godina. Tako je između 1906. i 2006. godine prosječna temperatura porasla za 0,6 - 0,9 stepeni Celzijusa, a brzina porasta temperature se gotovo udvostručila u posljednjih 50 godina.

Godina 2012. je prema rezultatima za prvih deset mjeseci jedna od deset najtoplijih u istoriji posmatranja, navodi se u godišnjem izvještaju Svjetske meteorološke organizacije.

Natprosječna temperatura je zabilježena na većoj teritoriji kopna. Za Sjevernu Ameriku je 2012. godina bila najtoplija u istoriji, kao i za  jug Evrope, sjeverozapad Azije i za veći dio Pacifika.

Prosječna temperatura u Evropi u posljednjih  deset godina bila je za 1,3 stepena Celzijusa viša od prosjeka iz doba prije industrijske revolucije, pa je to bio najtopliji period otkad se podaci prate, pokazalo je istraživanje Evropske agencije za životnu sredinu.

Jedno od najtoplijih ljeta zabilježeno je 2003. i odnijelo je oko 35.000 života u Evropi.

Neki klimatski stručnjaci predviđaju da će do 2040. više od polovine ljeta na Starom kontinentu biti toplije nego ono 2003. Prema prognozama, prosječna temperatura u Evropi nastaviće da raste i pred kraj 21. vijeka mogla bi da bude za 2,5 do četiri stepena Celzijusa viša od prosjeka za period 1961 - 1990.

Glečeri i poplave

Dokazi za klimatske promjene se uzimaju iz različitih izvora, da bi se saznalo o klimi u prošlosti. Sređeno praćenje svjetskih površinskih temperatura započinje od polovine 19. vijeka.

Glečeri se smatraju među najosjetljivijim pokazateljima klimatskih promjena. Svjetska služba za praćenje glečera sakuplja godišnje podatke o ravnoteži masa i o povlačenju glečera. Iz tih podataka se vidi da se oni značajno povlače i smanjuju, sa jakim povlačenjem četrdesetih, stabilnim i rastućim periodom dvadesetih i sedamdesetim, i ponovnim povlačenjem koje počinje od sredine osamdesetih godina prošlog vijeka.  Zbog otapanja leda nivo mora polako raste. Površina glečera širom svijeta smanjuje se, baš kao i površina arktičkog ledenog pokrivača za 2,7 odsto godišnje, od 1978. godine.

U  posljednjih 20 godina nivo mora je na globalnom nivou rastao za tri milimetra godišnje, prema 1,7 milimetara tokom 20. vijeka i taj rast je izmijenio sliku priobalnih dijelova Evrope. Četvrtina evropske obale erodirala je dijelom i zbog pojačanih aktivnosti ljudi u priobalju.

- Nivo okeana se povećao za 11 milimetara tokom posljednjih 20 godina zbog ubrzanog topljenja polarnog leda - svjedoče podaci nekoliko istraživanja objavljeni u listu “Nauka”.

Porasla je i temperatura okeana, pa su se ribe iz suptropskih mora preselile sjevernije, dok je na kopnu od 1980. godine zabilježeno 325 velikih poplava, od kojih 200 poslije 2000. godine.

U 2007, 2011. i 2012. godini na Arktiku je zabilježen  rekordno mali led u moru, na nivou polovine minimuma iz osamdesetih godina. Topljenje leda na Grenlandu je udvostručeno od devedesetih godina prošlog vijeka, a glečeri na Alpima od 1850. godine izgubili su dvije trećine na obimu i očekuje se da se trend nestajanja glečera nastavi.

Naučnici upozoravaju da se stanovnici primorskih nizina u cijelom svijetu uskoro mogu da suoče sa prijetnjom potopa.

Vulkani i šume

I vulkani su dovoljno veliki da utiču na promjenu svjetske klime nekoliko puta u vijeku, a uzrokuju hlađenje koje traje i po nekoliko godina.

Erupcija vulkana na planini Pinatubo 1991. na Filipinima bila je druga erupcija po snazi u 20. vijeku  (poslije erupcije vulkana Novarupta na Aljaski 1912) i značajno je uticala na klimu. Erupcija vulkana Tambora 1815. u Indoneziji uzrokovala je “godinu bez ljeta”.

Sječom i krčenjem šuma u Amazoniji je, u razmaku od deset godina, uništena teritorija veličine Velike Britanije.

U studiji objavljenoj prije mjesec u Boliviji ističe se da je blizu 240.000 kvadratnih kilometara amazonske džungle nestalo u periodu od 2000. do 2010.

Amazonska šuma smatra se jednim od najvažnijih prirodnih odbrana planete od globalnog zagrijavanja zbog svoje sposobnosti da apsorbuje ogromne količine ugljen-dioksida.

Gradovi

Na konferenciji koja je održana u martu u Londonu poručeno je da su gradovi na glavnom udaru klimatskih promjena. Prema podacima UN, više od polovine svjetskog stanovništva, koje broji sedam milijardi ljudi, trenutno živi u gradovima, a očekuje se da će do 2050. taj broj porasti na 70 odsto, odnosno oko 6,4 milijarde. 

To znači da će se gradovi susresti sa dosad nezabilježenim izazovima kada dođe do klimatskih promjena.

- Gradovi će biti prvi na udaru. Oni su na prvoj liniji fronta, po pitanju uzroka i posljedica klimatskih promjena - izjavila je predsednik grupacije za uticaj klime pri NASA Godar institutu za svemirske studije.

Opasnosti koje prijete gradovima su brojne. Do 2100. ili ranije, vreli talasi, suše, oluje i poplave postaće sve učestalije i dugotrajnije. Gradovi podignuti na deltama rijeka ili na obali suočiće se sa rastom nivoa mora, kao prijetnjom po domove i pijaću vodu. To dovodi do brojnih pitanja o zalihama vode, drenaži, odbrani od poplava i otpornosti domova, kancelarija, fabrika i puteva.

Rješavanje problema

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun izjavio je prije nekoliko dana na međunarodnom skupu o klimatskim promjenama u Dohi da su bogate zemlje odgovorne za klimatske promjene i treba da budu vodeće u donošenju globalnog klimatskog sporazuma do 2015. godine.

- Jedino pošteno i razumno da razvijeni svijet preuzme veći dio odgovornosti u borbi protiv postepenog globalnog zagrijavanja planete. Fenomen klimatske promjene je uzrokovan industrijalizacijom razvijenog sveta - dodao je.

Kina i još neke zemlje u razvoju smatraju da bogate zemlje imaju istorijsku odgovornost za globalno zagrijavanje, jer su njihove fabrike ispustile najviše ugljen-dioksida u atmosferu prije nego što su počele promjene klime.

- Rješavanje problema promjene klime mora da postane suštinski nacionalni interes svake države članice UN - poručio je u Dohi predsjednik Generalne skupštine UN Vuk Jeremić. Dodao je da bi problem klimatskih promjena trebalo da bude uzidan u poglede na svijet svih onih koji formulišu i sprovode spoljnu politiku, kako bi stekao centralno mjesto koje mu pripada u vođenju međunarodnih odnosa u XXI vijeku.  

Protokol iz Kjota obavezuje industrijalizovane zemlje da smanje svoje emisije gasova koji proizvode efekat staklene bašte, što ne prihvataju SAD, koje ga nisu ni ratifikovale.

Međunarodna zajednica planira da do 2015. postigne sporazum koji će obuhvatiti sve zemlje, uključujući i dva najveća zagađivača, Kinu i SAD, s ciljem da on stupi na snagu 2020. godine. Ipak, smatraju naučnici, porast temperature za tri stepena vjerovatno će se dogoditi čak i ako sve države svijeta ispune obaveze.

Uragani

Hibridni, spori uragani poput “Sendi”, koji je nedavno zahvatio SAD, još nisu dobro istražena pojava, ali bi ih, prema nekim istraživanjima, u idućem periodu, usljed globalnog zagrijavanja, moglo biti sve više.

“Sendi” je hibrid zimskih oluja sa zapada, arktičkog sistema sa sjevera i tropskih uragana sa istoka. Wegovi vjetrovi, koji dostižu postojane brzine od oko 150 kilometara na čas, prostiru se na oko 780 kilometara od centra, a najveća opasnost koju je izazvala “Sendi” su poplave.

Keri Emanuel sa Masačusets Tehnološkog instituta smatra da bi klimatske promjene u budućnosti mogle da stvore sve više ovakvih situacija.

- Očekujemo da će se uragani u budućnosti kretati sporije nego danas - rekao je on.

Srpska

Iz Globalnog fonda za zaštitu životne sredine za projekte adaptacije na klimatske promjene BiH bi mogla obezbijediti grant sredstva od pet miliona dolara, što podrazumijeva i finansiranje projekata koji bi bili realizovani u Republici Srpskoj.

Pitanja koja se odnose na adaptaciju od posebnog su značaja za Srpsku i BiH s obzirom na to da se nalaze u regionu u kojem su već evidentne posljedice klimatskih promjena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.