Želimir Barić: Neopravdane kritike za korupciju u sudovima

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske Želimir Barić.

-U pogledu broja predmeta prispjelih u Vrhovni sud, zatim potvrđenih preinačenih i ukinutih odluka rad pet okružnih sudova možemo ocijeniti vrlo dobrim - naglasio je Barić.

On je rekao da o radu Osnovnih sudova ne može da se izjasni, jer ne dobija njihove izvještaje, s obzirom na to da se oni dostavljaju okružnim sudovima.

* GLAS: Često se od građana, ali i pojedinih političara čuju kritike da ima korupcije u sudovima. Da li su te kritike opravdane?

BARIĆ: Smatram da su te kritike neopravdane. Ako su građani ponekad opravdano revoltirani zbog sporog rješavanja predmeta za koje su zainteresovani, to se ne može smatrati korupcijom. Ni u jednoj instituciji rad nije toliko javan i dostupan strankama kroz javna suđenja, kao što je to upravo rad bilo kojeg suda.

Pojedinačni slučajevi, ako ih je bilo, ne mogu i ne smiju biti pravilo, kako to neki hoće da prikažu. Nemam ništa protiv da bilo koji građanin toliko spominjanu korupciju u sudovima prijavi na nadležno mjesto, prije svega Uredu disciplinskog tužioca pri Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH u Sarajevu, MUP-u, tužilaštvima.

Međutim, ne možemo dozvoliti da se o korupciji u sudovima govori paušalno bez argumenata i da o njoj govore "isti ljudi" i neki koji su u zakonom propisanom postupku izgubili spor, ili oni koji su osuđeni. Sudije su ovoga svjesne i spremne da se sa ovom vrstom omrznutosti nose. U posljednje vrijeme političari ne kritikuju rad sudova. Tvrdim da korupcije ima daleko više u drugim strukturama društva, što je svima nama dobro poznato.

* GLAS: Građani se žale na sporo rješavanje predmeta, posebno u parnicama. Šta je tome razlog i da li je u prošloj godini učinjeno nešto da se to promijeni?

BARIĆ: Nezadovoljstvo građana je ponekad opravdano. To su bili objektivni uzroci na koje sudovi nisu mogli uticati, tu se prije svega misli na loša rješenja ranijeg procesnog zakona, nezakonit, nestručan i nekompetentan rad drugih organa i organizacija, posljedice ratnih dešavanja koje su prouzrokovale sporove ratnih šteta, neplaćenih plata i naknada, prekid radnog odnosa, imovinska prava, povrat imovine i drugog.

Veći broj predmeta ove vrste već je okončan, a subjektivni uzroci su nedostatak dovoljnog broja sudija i stručnih saradnika, stručnog administrativnog osoblja, smještajni kapaciteti, nedozvoljena iskorišćenost radnog vremena. U prošloj godini svi sudovi su rješavali tekući priliv i stare predmete.

I sada, sjetimo se kraja prošle i početka ove godine, imamo ekonomsku krizu, recesiju, koliko će firmi ići u stečaj i likvidaciju, koliko će radnika ostati bez posla, eto opet novih parničnih predmeta i tako iz godine u godinu. Bitno je da se svake godine u sudovima riješi tekući priliv predmeta kao i veći broj starih predmeta, te da se predmeti rješavaju prema datumu prijema podneska kojim je pokrenut postupak pred sudom i da se rješavaju zakonski prioriteti (stambeni i radni sporovi itd.).

* GLAS: Postoje prijedlozi koji su došli iz Federacije BiH da se formira vrhovni sud Bosne i Hercegovine. Da li je to moguće?

BARIĆ: Nije moguće zbog toga što Dejtonski sporazum nije predvidio njegovo osnivanje, već Ustavni sud BiH, koji je uspostavljen da ima apelacionu nadležnost po pitanjima koja proizađu iz presuda entitetskih sudova u BiH i na određeni način preuzima ulogu vrhovnog suda BiH. Prema publikaciji koju je finansirala Evropska komisija u 2005. godini u pogledu organizacije sudova i tužilaštava postojeća struktura je čak savršena. Indeks sudske reforme za BiH koje je objavilo, američko udruženje pravnika "ABA/CEELI" u 2006. godini govori da je uspostavljeni sistem sudstva dobar.

Državna "Strategija za reformu sektora pravde" za period 2008 -2012. godina usvojena juna 2008. godine ne spominje i ne predviđa uspostavljanje vrhovnog suda BiH. Moje mišljenje je poznato, a iznio sam ga ranije u sredstvima informisanja, a to je da je postojeća struktura sudova, s obzirom na sadašnji Ustav BiH i ustave entiteta dobra, pogotovo što je prema Pravilniku o unutrašnjem sudskom poslovanju (član 9. stav 3.) predviđena obavezujuća forma da predsjednici vrhovnih sudova entiteta i Apelacionog suda Brčko distrikta BiH u cilju ujednačavanja sudske prakse organizuju sastanke najmanje dva puta godišnje, uz napomenu da pomenuti sudovi već imaju određene kontakte i saradnju.

* GLAS: Kakvi su bili rezultati Vrhovnog suda RS u prošloj godini?

BARIĆ: U prošloj godini smo riješili priliv od 2.325 predmeta i smanjili zaostatke od 2.315 predmeta na 1.852 predmeta. I u proteklom periodu, svake godine smo smanjivali zaostatke i prebacivali normu riješenih predmeta. Poređenja radi, krajem 2003. godine imali smo zaostatak od 4.763 predmeta. Meni je velika satisfakcija što je Visoki sudski i tužilački savjet BiH moj rad ocijenio naročito uspješnim, jer je takva metodologija rada da se ne ocjenjuje rad suda, već moj rad jer sam odgovoran za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudskom upravom. Normalno je da nema samo moga rada bez rada sudija i administrativno-tehničkog osoblja.

Drago mi je kada u ovim teškim vremenima u kojima ima puno negativnosti i lošeg naboja da se u nekim institucijama ne radi, mi u Vrhovnom sudu Republike Srpske imamo objektivne pokazatelje, a oni su da su u proteklih šest godina riješena 15.462 predmeta, a to su impresivni rezultati. Javnost i korisnici Vrhovnog suda Republike Srpske treba da znaju da je ovaj sud nezavisan i nepristrasan i da sudije profesionalnim, odgovornim i efikasnim radom sa sudskom upravom, nastoje da opravdaju uložena budžetska sredstva.

* GLAS: Da li odluke Vrhovnog suda imaju uticaja na kaznenu politiku i uopšte na rad sudova?

BARIĆ: Odluke Vrhovnog suda RS mogu da imaju uticaja na kaznenu politiku okružnih sudova, a u odnosu na kaznenu politiku osnovnih sudova u manjoj mjeri.

* GLAS: Da li su sudovi nezavisni u radu. Ima li uticaja politike na sudske odluke?

BARIĆ: - Sudovi su u potpunosti nezavisni s obzirom na način izbora i imenovanja sudija od strane regulatornog tijela Visokog sudskog i tužilačko savjeta BiH, što je garancija nepristrasnog, fer i poštenog suđenja. Nema pritiska i uticaja politike na sudske odluke.

Sudska vlast pripada sudovima, što je uslov za funkcionisanje pravne države i vladavine prava. Odgovorno tvrdim da je Vrhovni sud RS u svome radu nezavisan, međutim, ima pojedinačnih urgencija stranaka da se neki predmet uzme u rad mimo redosljeda i datuma zaprimanja predmeta u sud, što je relikt prošlosti i ubjeđenja građana da se urgencijama može postići nešto više.

Naša nezavisnost se ogleda u sudskim budžetima, koji su u posljednje dvije ili tri godine dovoljni za nesmetan i efikasan rad sudova.

* GLAS: Proteklo je šest godina od početka reforme pravosuđa u RS i BiH. Koje su prednosti i mane reforme? Šta treba da se uradi da se unaprijedi rad sudova?

BARIĆ: Pošto sam po Zakonu o sudovima Republike Srpske odgovoran za rad suda čiji sam predsjednik osvrnuću se samo na dio reforme koja je pozitivno uticala na Vrhovni sud RS i njegovu efikasnost. Ovaj sud je dobio zgradu, prostor i opremu krajem 2004. godine.

Primjenom procesnih zakona o krivičnom i parničnom postupku i Zakona o upravnim sporovima, Vrhovni sud RS u okviru svoje nadležnosti odlučuje u vijećima od troje sudija, tako da može formirati više vijeća, za razliku od prije reforme kada se odlučivalo u vijeću od pet sudija. Pozitivne strane su pored imenovanja sudija i sudski budžeti, uređenje i adaptacija sudskih zgrada, edukacija sudija i administrativnog osoblja, ocjenjivanje predsjednika sudova, sudija i administrativnog osoblja, kompjuterizacija sudova, reforma sudova za prekršaje itd.

Ovo su prednosti, a mane su ako ih ima energičnije preduzimanje mjera i stvaranje zakonskog okvira da se komunalni predmeti izuzmu iz rada osnovnih sudova. BiH je sa entitetima i distriktom Brčko u zadnje dvije ili tri  godine lider u regionu u pogledu reforme pravosuđa.

* GLAS: Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za rad sudske policije koja je takođe formirana na početku reforme pravosuđa. Da li je sudska policija opravdala očekivanja u pogledu bezbjednosti sudova i sudija i njihovog efikasnijeg rada?

BARIĆ:  Sudska policija je bitna karika u lancu za bezbjedan i efikasan rad sudova, naročito u krivičnim predmetima. Sudska policija RS je nadležna da pomaže Vrhovnom sudu RS, okružnim i osnovnim sudovima i tužilaštvima. Sudski policajci su raspoređeni po odjeljenjima sa sjedištem u pet okružnih sudova i 19 detašmana u osnovnim sudovima. Sudska policija je moderno opremljena specijalnim putničkim i terenskim vozilima, naoružanjem sa kratkim i dugim cijevima, uniformama, palicama, lisicama i drugom odgovarajućom opremom. Sudska policija izvršava sudske i tužilačke naredbe za dovođenje osumnjičenih i optuženih lica, obezbjeđuje prisustvo pozvanih svjedoka, sprovodi osuđena lica u ustanove za izdržavanje krivičnih sankcija, održava red u sudnici, osigurava bezbjednost sudija i administrativnog osoblja, kao i bezbjednost zgrade u toku suđenja. Ovo su dovoljni pokazatelji iz kojih proizlazi da je ova institucija opravdala data očekivanja.

Kazne

* GLAS: Kako ocjenjujete kaznenu politiku sudova u RS. Da li sudovi u RS izriču oštrije ili blaže kazne u odnosu na sudove u Federaciji BiH?

BARIĆ: O kaznenoj politici sudova u Republici Srpskoj ne mogu se izjasniti, međutim možemo govoriti o kaznenoj politici samo u odnosu na one odluke okružnih sudova koje po žalbama optuženih i tužilaštava dođu na Vrhovni sud RS. U okviru svoje nadležnosti pazimo na ujednačavanje kaznene politike.

U 2008. godini smo na krivičnom referatu po žalbama potvrdili 231 odluku o kazni, dok smo preinačili kaznu u 39 predmeta. Da li su oštrije ili blaže kazne u RS ili Federaciji, ni o tome se ne mogu izjasniti. Mislim da javnost treba da zna, da kazna zatvora nije odmazda, može biti propisana od 30 dana do 20 godina, a za najteže oblike teških krivičnih djela izvršenih sa umišljajem može se propisati od 25 do 45 godina (dugotrajni zatvor).

I za ovakve kazne imamo institute pomilovanja i uslovnog otpusta. Tako osuđenik koji je izdržao polovinu kazne zatvora može se otpustiti sa izdržavanja, a za dugotrajni zatvor se može otpustiti nakon što izdrži tri petine kazne, a sve pod određenim uslovima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.