Zašto se sve manje smijemo

Koliko su šala i smijeh važni u životu, govori i fakt da postoji Svjetski dan šale. Iako se ne zna kada je i kako počelo obilježavanje 1. aprila, dana za kreiranje različitih smicalica i praktičnih šala uz obavezan podvik “Aprilili”, jedno je jasno, a to je da su ljudi odavno osjetili pozitivne strane smijeha i slavili ga kao praznik.  To je dan u kom je smijeh najvažnija aktivnost i zbog njegovog značaja za zdraviji i duži život u nekim zemljama postoje i muzeji posvećeni humoru i šalama.

Sociolozi i psiholozi smatraju da je razlog što se danas manje smijemo to što sreću sve više uslovljavamo onim što smo kupili ili imamo. A da nije srećan onaj ko puno ima, već je srećan onaj kome malo treba, često je govorio i patrijarh Pavle.

Zdrava ličnost

Sociolog i univerzitetski profesor Drago Vuković istakao je da je dobar smisao za humor pokazatelj zdrave ličnosti, kao i smijeh, koji čovjeka oslobađa napetosti i nekih loših misli.

- Živimo u jednom jako stresnom društvu. Naš globalni ambijent je jako loš i kao takav može samo da proizvede nervozu, otuđenja razne vrste, pa čak i suicide. Sve je to posljedica novog načina života - rekao je Vuković dodavši da ga je obradovalo i u jednu ruku iznenadilo da je,  uzimajući u obzir sva dešavanja u regionu, Srbija jako visoko kotirana kada je riječ o mladima koji su zadovoljni svojim životom, što je pokazalo nedavno istraživanje kojim su obuhvaćene zemlje Evropske unije.

To je jedan odličan indikator iako on suštinski, kaže, možda nije tačan.

Prema njegovim riječima, humor mnogo znači u vremenu krize, jer se zahvaljujući njemu bolje sagledava realnost u kojoj živimo. Humor, nastavlja on, rasterećuje čovjeka i bitan je u životu, a posebno tokom suočavanja sa teškim situacijama.

- Čovjek je društveno biće i ne može da funkcioniše bez drugog čovjeka. Prvo što primijetimo kod neke druge osobe je pogled, ako je namrgođen, odmah znamo da tu nešto ne štima, međutim, ako nam se obrati sa osmijehom i na šaljiv način, to je prvi korak dobrog odnosa - nastavlja Vuković koji, kako kaže, koristi svaku priliku da se šali, između ostalog, sa studentima, jer se tako poboljšava njihova koncentracija.

Humor na sopstveni račun odlika je, ističe on, visokozrelih ličnosti i jako dobra osobina kod ljudi, ali nije dobro da pređe u samonipodaštavanje.

- Sve me više zabrinjava opšte društveno stanje ljudi, jer su nervozni i sve manje se smiju, što se čak može i izmjeriti na bazi nekih parametara - kazao je Vuković.

Čovjek je prije dvije-tri i više decenija bio zadovoljniji nego danas, što je, tvrdi, jedan paradoks.

- Imamo jedan strašan napredak u svim sferama znanja, nauke, privrede i kulture. Po toj nekoj logici čovjek bi danas trebalo da bude zadovoljniji nego prije 50 godina, jer su dostupni svi izvori i pretpostavke boljeg života. Međutim, nije tako, jer je čovjek u tom vremenu manje bio opterećen nekim događajima na koje nije mogao da utiče - kazao Vuković.

Briga i uticaj

Dodao je da se danas najviše opterećujemo i sekiramo zbog nečega na šta ne možemo da utičemo.

- Ljudi koji prate rijaliti programe čak se brinu za te ljude koji učestvuju u tim programima. Čovjek je u prošlosti bio mnogo zadovoljniji, jer nije bio podređen velikim ciljevima, borbi za novac i društveni status. To je jedan od najvećih razloga zašto se danas mnogo manje šalimo i smijemo nego u prošlosti, jer zbog brzog života za to više nemamo vremena - rekao je Vuković i naglasio da narod na ovim prostorima u odnosu na druge i dalje koliko-toliko ima smisla za humor.

Ličnu sreću, kaže on, moguće je naći i u lošim društvenim okolnostima, ali je to dostižno samo malom broju duhovno blagorodnih ljudi koji sreću pronalaze i u sebi samima.

- Uprkos trendovima koje nam život nameće, treba da ostanemo originalni i zadržimo svoj identitet, a ne da iskačemo iz vlastite kože i dokazujemo da smo nešto što nismo i ne možemo da budemo. Ko to shvati, biće mnogo zadovoljniji, srećniji i nasmijaniji - kazao je Vuković. 

Da smijeh gubi svoju ljekovitost, bilo zbog činjenice da se sve rjeđe smijemo ili da je sve manje ljudi koji bi sa nama umnožili darove koje on donosi, saglasna je i psiholog i psihoterapeut Jelena Milić. Šala je, prema njenom mišljenju, odraz psihičkog raspoloženja ljudi, kao i znak dobre volje, što govori da takve osobe nisu preopterećene nekim životnim problemima.

- Smijeh je zdrav i uvijek poželjan. Samo srećni ljudi se uvijek smiju, ali na taj način oni i mogu da utiču na druge ljude, jer izazivaju u njima radost. Zato su ljudi koji se puno smiju i poželjni u društvu, dragi su drugima, jer zrače pozitivnom energijom - kazala je Milićeva.

Svjetski dan šale je, istakla je ona, ozvaničen kako bi ljude osvijestili i podsjećali da uvijek treba da njeguju šalu jer to je povezano sa smijehom, koji je odraz sreće.

- Pošalice podrazumijevaju ono što je dobro, znači da se to ne odnosi na kritiku, podvale, prevare i slično. Ljudi koji su pozitivni nose vedrinu u sebi, sreću, radost i to se vrlo lako prepoznaje, ali i osjeti u društvu. Sreća je svuda oko nas, samo je do nas koliko je znamo cijeniti i prepoznati - kazala je Milićeva.

Klubovi

U svijetu, pa i, između ostalog, u Srbiji se uveliko osnivaju klubovi u kojima  ljudi ponovo uče da se smiju.  Smijeh se, tvrde treneri, vježba i nakon nekog vremena poraste kapacitet za smijanje. Smijeh joga je fizički orijentisana tehnika koja odmah nakon prve vježbe mijenja raspoloženje u pozitivno i podstiče dječju razigranost u ljudima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.