Žarko Papić: Najveći problem u BiH biće uticaj svjetske ekonomske krize

- Svjetska ekonomska kriza je potcijenjena. Govorim o politici SAD i Evropske unije. Pored tog što je BiH politički i ekonomski zavisna od međunarodnih faktora, bitan element je i da mi uopšte nemamo podatke o tome kakvo je bilo posljednje tromjesečje u BiH - kaže Papić.

* GLAS: Šta mislite o jeziku ulice, mržnje i neprofesionalizma u medijima, poput onog u emisiji "60 minuta" FTV-a?

PAPIĆ: Moram dati kritiku na tu emisiju, posebno za njeno emitovanje u posljednjih nekoliko nedjelja. S druge strane, mada ne želim da je branim, ta emisija je u posljednjih šest godina otvarala neke važne teme. Jezik mržnje u medijima reflektuje neku vrstu tenzija i napetosti u širem smislu nacionalnih tenzija u BiH. To se radi kao da je neko ocijenio, u anegdotskom smislu, da će uskoro da budu vanredni izbori.

* GLAS: Kako procjenjujete vijesti i dokaze o ponovnom naoružavanju i pominjanje rata u BiH?

PAPIĆ: Rata u BiH ne može i neće biti.  Definitivno sam u to siguran. Ne vjerujem u naoružavanje jedne, ni druge, ni treće strane. Međutim, napetosti o kojima sam govorio jesu unijele strah u stanovništvo BiH, nezavisno od nacionalne pripadnosti. To je sasvim sigurno loše po BiH. Zašto? Zato što se formira opšta situacija, govorim o političkim elitama, o stanovništvu i medijima, u kojoj niko ne prepoznaje šta će biti u narednom periodu daleko najveći problem BiH. A to je uticaj globalne ekonomske krize. Do prije mjesec dana niko nije želio da govori o tome, svi su se nadali da će nas to mimoići, sve dok nisu počeli socijalni nemiri.

* GLAS: Kakve će posljedice u BiH ostaviti recesija i da li je preduzeto sve što se moglo za ublažavanje njenih posljedica?

PAPIĆ: Pitanje je, prvo, znamo li mi stvarnu dubinu i dužinu trajanja svjetske ekonomske krize jer se bojim da je i ona potcijenjena. Govorim o politici SAD ili Evropske unije. Mislim da je ona mnogo dublja nego što oni procjenjuju. Pored tog što je BiH politički i ekonomski zavisna od međunarodnih faktora, bitan element je da u svemu ovome mi uopšte nemamo podatke o stanju u BiH. Društveni bruto proizvod za 2008. godinu znaćemo tek u junu 2009. godine. Mi ne znamo kakvo je bilo posljednje tromjesečje u BiH. Postoje indicije da ulazimo u ono što se zove recesija, mada je taj termin savremeni i ekonomski eufemizam. Za zemlje u tranziciji i zemlje u razvoju, recesijom se smatra svaki rast koji je manji od šest odsto društvenog bruto proizvoda godišnje. Nije ista situacija za Njemačku i za Bosnu. Ekonomska i finansijska situacija u Federaciji BiH je znatno gora nego u Republici Srpskoj. Sve politike i ideologije se na kraju svode na to materijalno postvarenje, tako da će pasti sve kritike ove ili one retorike ako se pokaže ko je ekonomski uspješniji.

* GLAS: Hoće li biti socijalnih nemira u BiH?

PAPIĆ: Mogu se očekivati ozbiljni socijalni potresi, tenzije, nemiri. U polušali rečeno, ne bi me začudilo da zbog socijalnih problema narod direktno preuzme bonska ovlašćenja u svoje ruke. Nema vlade koja može izdržati tri dana zaredom 50 hiljada ljudi na ulici koji demonstriraju protiv nje. Da li se preduzimaju odgovarajuće neophodne mjere? Nešto je urađeno, nakon posljednjih zaključaka Fiskalnog savjeta donesene su dvije konkretne mjere. Ono što se meni čini veoma, veoma bitnim posebno kada govorimo o FBiH, je tražiti finansijsku pomoć i podršku sa strane. Govorim o Međunarodnom monetarnom fondu. Cijena za to je, uslovno rečeno, velika jer uslovi koje će postaviti MMF je drastično smanjivanje javne potrošnje i podsticaja socijalnih davanja. To je neophodno.

* GLAS: Kako objašnjavate rehabilitaciju lica kojima je visoki predstavnik ranije oduzeo putne isprave, ali bez prava na bilo kakvu odštetu?

PAPIĆ: Problem je u konceptu tog dijela bonskih ovlašćenja koje omogućuju visokom predstavniku da smjenjuje ljude i da im oduzima putne isprave bez ikakvih prava da oni da zaštite svoja ljudska prava. Te istrage nisu nikada dovedene do kraja. Samo ostane činjenica da je neko smijenjen sa svoje službe, izolovan, a sve ostalo je zaboravljeno. Mislim da to definitivno nije u redu. To samo govori o žalosnoj situaciji u kojoj se nalazi BiH s obzirom na neograničena prava međunarodne zajednice oličene u OHR-u.

* GLAS: Kako vidite novi mandat specijalnog predstavnika EU i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH?

PAPIĆ: Mislim da je jako dobro što dolazi osoba koja je, u širem smislu riječi, iz regije, i čija sredina ima stoljetno iskustvo te regije. Aktuelna je politička diskusija oko daljeg korišćenja bonskih ovlašćenja, ali ja se nadam da će visoki i specijalni predstavnik vratiti svoju pravu ulogu podržavanjem domaćih političara u konstruktivnim naporima. Ne bih volio da vidim korišćenje bonskih ovlašćenja na način na koji ih je koristio onaj engleski pukovnik. I jako bi dobro bilo da se OHR malo usmjeri na ekonomiju i na donatorske konferencije.  

* GLAS: Šta očekujete od skore sjednice Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira?

PAPIĆ: Ne očekujem ništa spektakularno. Pretpostavljam da će biti kritikovana situacija u BiH. Ja sam vrlo kritičan prema postojećem ustavu BiH, ali istovremeno moramo praviti neku vrstu ustava na način na koji je to rađeno u bivšoj Jugoslaviji. Ustavi su mijenjani četiri pet puta. Posljednja velika ustavna promjena je počela 1969. godine, pa je imala seriju amandmana 71. ili 72. godine, pa je onda to uobličeno u novi Ustav 74. godine, da bi se ustavne transformacije završile 76. godine. Dakle, proces ustavne transformacije trajao je sedam godina. Promjene Ustava su ozbiljna stvar. Zato je puno bolje na tome raditi pažljivo i ne izazivati nove političke tenzije. 

* GLAS: Kako procjenjujete dinamiku ispunjavanja postavljenih pet ciljeva i dva uslova za ukidanje OHR-a?

PAPIĆ: Ovaj amandman za distrikt Brčko je jedan od uslova koji obećava izvršavanje postavljenog, ali nije riječ samo o tome. Puno je važnije o poziciji međunarodne zajednice i neophodnim uslovljavanjem za BiH razmišljati na drugi način. Pridruživanje EU je sistem uslovljavanja, ali to uslovljavanje uzajamno povezano čini čitavu matricu i de fakto reformiše zemlju. Mislim da je uslovljavanje sa stanovišta pridruživanja EU puno racionalniji put da se BiH stabilizuje, razvija u ekonomsko socijalnom smislu, nego ova vrsta intervencija kad se postave neki kriteriji koji postaju presudni. BiH je u tome izgubila dvije godine.

* GLAS: Na šta konkretno mislite?

PAPIĆ: Potpuno je pogrešno bilo krenuti od reforme policije. Mnogo je važnije krenuti od nečega kao što su ekonomske razvojne teme, a to je proces pridruživanja EU. Jer onda će se ove administrativne političke stvari puno lakše rješavati. Za svaku vrstu dogovaranja postoji osnovno pravilo. Nemojte počinjati od najgorih tema. Počnite od onih tema gdje je dogovor moguć relativno lako, a onda uz to otvarate i one stvari koje su na početku teške. Jer, kad prvi dio dogovora ostvarite, onda je poslije sve lakše.

Podrška Prudskom sporazumu

* GLAS: Kako procjenjujete Prudski sporazum i banjolučki dogovor lidera najjačih bh. političkih stranaka?

PAPIĆ: IBHI od početka podržava Prudski sporazum. Ja naravno znam da on nije idealan. Volio bih da je to potpuno institucionalizovano. Međutim, tako je kako je. U situaciji u kojoj smo, to je dobar signal i korak. Iz tog sporazuma imamo i konkretan rezultat, a to je amandman o distriktu Brčko. To do čega se nije moglo doći godinama, postiglo se dogovorom, i stvar je završila u institucijama. Volio bih da ih ima više. Ali i ovo je dobar početak.

Glasačko tijelo

* GLAS: Kako komentarišete visinu socijalnih davanja u BiH?

PAPIĆ: Ukupna socijalna davanja u FBiH su skoro 25 odsto društvenog proizvoda. U RS je to oko 14 odsto. Prosjek EU je nešto više od 15 odsto. Znači, nešto tu očigledno nije u redu. Potencijalni sporazum sa MMF-om omogućio bi svježa sredstva za rješavanje budžetske krize. S druge strane, on bi bio pritisak ili podrška nekoj vladi da uradi ono što nijedna vlada sama od sebe neće imati političke snage da uradi. Jer tim velikim socijalnim davanjima i otvaranjima zakonskih mogućnosti faktički je kupovano glasačko tijelo. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.