Zanemarljivo učešće mladih u vrhu političkog i javnog života

MLADOST  

Učešće mladih u političkom i privrednom životu, zakonodavnoj i izvršnoj vlasti krupno je, kako političko, tako i ekonomsko-socijalno i društveno pitanje. O njemu se, s vremena na vrijeme, debatuje na simpozijumima, okruglim stolovima, konferencijama, panelima i radionicama vladinih i nevladinih organizacija.

Iako se stranački lideri javno zalažu za masovnije uključivanje "mladih lavova" u politički život, praksa ih demantuje. Na ključnim pozicijama u političkim strankama, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, mlađih od 30 godina gotovo da i nema. Kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH.

Po međunarodnim i standardima UN mladim se smatra lice do 23 godine. Profesor sociologije na banjolučkom Univerzitetu Ivan Šijaković kaže da je zemljama i regionima dozvoljeno da tu starosnu granicu, u skladu sa tradicijom, okolnostima i drugim mjerilima, mogu pomjerati. Tako je, kaže on, starosna granica do koje se neko smatra mladim u zemljama jugoistočne Evrope pomjerena do 30 godina.

Ni to, izgleda, nije dovoljno da se mladi smatraju dovoljno zrelim da bi mogli preuzeti odgovornije pozicije u političkom i javnom životu.

- Čovjek je u najvećem naponu fizičke i intelektualne snage između 23. i 37. godine života. Poslije 37. godine počinje organsko starenje - kaže Šijaković.

I dok nekadašnji "mladi lavovi" u političkom establišmentu venu i postaju stari kadar, političke stranke u orbitu ne izbacuju nasljednike svojih vođa. 

POLITIČARI

Lider Nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik svojevremeno je bio najmlađi predsjednik izvršnog odbora u BiH i najmlađi premijer. Ni to više nije. Ima 49 godina.  

Predsjednik Demokratskog narodnog saveza Marko Pavić ima 61 godinu, a Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić 50. Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić i predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić imaju po 47 godina.

Predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić napunio je 64 godine, HDZ 1990 Božo Ljubić 59, Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić 57, Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija 53, HDZ BiH Dragan Čović 52...

Ni lideri političkih stranaka zemalja okruženja nisu u cvijetu mladosti. Predsjednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica napunio je 64 godine, Demokratske stranke Boris Tadić 50, Socijalističke partije Ivica Dačić 42, Liberalne stranke Čedomir Jovanović 37 godina...

Predsjednik  Hrvatske demokratske zajednice Ivo Sanader ima 55, Socijaldemokratske partije Zoran Milanović 42, dok predsjednik Demokratske partije socijalista Crne Gore Milo Đukanović ima 46 godina.

Mladih nema ni u zakonodavnim i izvršnim organima. Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović ima 77 godina, predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske Mirko Zovko 71, dok je predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić još uvijek najmlađi sa 42 godine.

Predsjednik Hrvatske Stipe Mesić zašao je u 75., Slovenije Danilo Turk ima 56, Crne Gore Filip Vujanović 54, a Makedonije Branko Crvenkovski 46 godina.

Prosječna starost članova Savjeta ministara BiH je 53,2 godina. Najstariji su ministar civilnih poslova Sredoja Nović (61), a najmlađi ministar spoljnih poslova i ekonomskih odnosa Mladen Zirojević (40).  

Prosječna starost Vlade Republike Srpske je 53,7 godina. Najstariji članovi Dodikovog kabineta su ministar privrede, energetike i razvoja Slobodan Puhalac (67), ministar za izbjeglice i raseljena lica Omer Branković (61), ministar za porodicu, omladinu i sport Proko Dragosavljević (60), a najmlađi član Vlade Republike Srpske je ministar finansija Aleksandar Yombić (40). Ministri zdravlja Ranko Škrbić i unutrašnjih poslova Stanislav Čađo imaju po 47 godina.

Iako premijer Srbije Mirko Cvetković ima "dobrih" 58 godina, a najstariji ministar u njegovom kabinetu Jovan Krkobabić čak 74, može se pohvaliti sa mladim, lijepim i pametnim kadrovima.

Najmlađi član Vlade Srbije je ministar pravde Snežana Malović koja ima 32 godine. Po 33 godine imaju ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić i ministar za prostorno uređenje i životnu sredinu Oliver Dulić.

Najstariji član crnogorske vlade je ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Jusuf Kalamperović (63), a najmlađi ministar finansija Igor Lukšić (32) godine.

Najstariji članovi hrvatske vlade su ministar kulture Božo Biškupić (70), a najmlađi član Sanaderovog kabineta je ministar spoljnih poslova i ekonomskih integracija Gordana Jandroković (41). 

ISKUSNI I "ŽUTOKLjUNCI"

Nedovoljna zastupljenost mladih u političkom i društvenom životu po ocjeni analitičara je posljedica što lideri  nerado odlaze sa svojih pozicija. Često se poistovjećuju sa strankom i ne žele da je prepuste "političkim žutokljuncima", zaboravljajući da su mnogi od njih to svojevremeno bili. Mnogi smatraju da bi njihov odlazak doveo do gašenja stranke.

Na lokalnim izborima održanim u BiH 5. oktobra malo je mladih ispod 30 godina izabrano za odbornike u opštinske skupštine, ali je jedan od njih izabran za načelnika opštine. Riječ je o Darku Tomašu iz SNSD-a načelniku opštine Prnjavor, koji ima 28 godina.

Iako je unutar SNSD-a stasala plejada mladih socijaldemokrata  (Nikola Baštinac, Perica Rajčević, Staša Košarac, Srđan Mazalica, Dubravko Suvara...) jasno je da će im trebati još mnogo godina da se vinu u prvu postavu stranke.

Politički analitičar iz Banje Luke Tanja Topić kaže da su se jedino mladi u SNSD-u izborili za svoj status i da ih je zbog toga na izbornim listama za lokalne izbore bilo 30 odsto.

- To je samo slijed kursa koji je odavno prisutan u ovoj stranci. Od 41 poslanika koliko SNSD ima u Narodnoj skupštini RS čak 11 je mlađih od 35 godina. To je ono čime se ne može pohvaliti nijedna druga stranka i zato SNSD ne treba da strepi za svoju budućnost - kaže Topićeva.

Izvršni sekretar ove stranke Rajko Vasić kaže da se na kandidatskim listama za protekle izbore nalazilo 1.570 članova SNSD-a.

- Više od 50 odsto predloženih kandidata za načelnike i odbornike činili su mladi i žene - rekao je Vasić.

Iako Partija demokratskog progresa svoj imidž i dalje gradi na liku i djelu osnivača Mladena Ivanića u ovoj partiji najmlađi poznati funkcioner je Branislav Borenović koji je ušao u 35. godinu života.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Branislav Škobo (31) tvrdi da "omladinski pogon" SDS-a broji oko 12.000 članova i da se na izbornim listama ove stranke za lokalne izbore nalazilo između 20 i 25 odsto mladih. Ni to nije pomoglo SDS-u da sačuva pozicije koje je imao prije lokalnih izbora.

Po Platonovoj "Idealnoj državi" stari ljudi bi imali lijepu ulogu ("Stari ljudi treba da naređuju a mladi da slušaju"). Zato njegova idealna država ima sve karakteristike gerontokracije (čak bi se ljudi mogli "napijati" tek nakon četrdesete godine života).

Za razliku od njega Aristotel smatra da starost nije nikakva garancija mudrosti, a još manje političke sposobnosti.

Po njemu, starost je najčešće samo "gomilanje grešaka u duhu" koji je s godinama ogrubio.

Ovo svjedoči da je problem starosti oduvijek bio i politički a ne samo individualno psihološki problem. Zbog zdravlja društva, reformi i napretka demokratskih procesa mladima bi trebalo definitivno dati povjerenje, ali ne samo u izbornim kampanjama.

 Medvedev i Putin

Predsjednik Rusije Dimirij Medvedev ima 43. godine. Rođen je 14. septembra 1965. godine u St. Peterburgu.  

U politiku ga je 1999. godine, kada je imao 34 godine, uveo Vladimir Putin, a tokom 2000. godine bio je jedan od glavnih ljudi koji su radili u Putinovoj predsjedničkoj kampanji.

Svaki dan pliva tri kilometra, igra šah, navija za klub Zenit, a na utakmice najčešće ide sa sinom. Od rane mladosti sluša zapadnjačku muziku: Black Sabbath, Deep Purple, Led Zeppelin.

Vladimir Putin je predsjednik Rusije postao sa 38. godina. Rođen je 7. oktobra 1952. godine, a za predsjednika Ruske Federacije izabran je 2000. godine.

Od 31. decembra 1999. do 7. maja 2000. godine, po dekretu predsjednika u ostavci Borisa Jeljcina, vršio je dužnosti predsjednika Rusije.   

Američki predsjednici

Najmlađi američki predsjednik države inaugurisan je 1961. godine a bio je to četrdesettrogodišnji Yon Kenedi. Dvadeset godina kasnije, 1981. godine, inaugurisan je i najstariji šef države u istoriji, Ronald Regan, koji je tada imao 70 godina.

Najozbiljniji kandidati na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD su Barak Obama, rođen 1961. godine, i Yon Mekejn, rođen 1936. godine.

Ukoliko pobijedi Obama, biće prvi afro-amerikanac na čelu države, a ako pobijedi Mekejn preuzeće i titulu najstarijeg američkog predsjednika ikada sa svoje 72 godine. Zbog toga Amerikanci za predstojeće izbore i kažu da su istorijski.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.