Zaboravljeni pronalazač iz Fridrihdorfa

Koliko god današnji svijet ne možemo zamisliti bez telefona, naziv predavanja kojim je Rajs pozvao građane Frankfurta na Majni na predstavljanje svog pronalaska jedva da je nekom dao naslutiti kako počinje novo, informatičko doba - "O prenošenju tonova na željenu udaljenost posredovanjem galvanske struje".

Ni prve riječi koje je tada tek 27-godišnji pronalazač poslao kroz žicu pred zapanjenim pukom ne spadaju baš u antologiju velikih mudrosti: "Konj ne ždere salatu od krastavaca."

Konačno, ovakva besmislena rečenica je služila samo da bi se dokazalo kako nije riječ o - prevari.

Telefon mladog pronalazača iz Fridrihdorfa u njemačkoj pokrajini Hesen nije baš izgledao naočito: slušalicu je izrezbario od drveta, a u njoj je postavio opnu od životinjskog crijeva, na koju je postavio elektrodu.

Osim toga, istorijsko predavanje u Frankfurtu nije još izazvalo revoluciju i iz drugog razloga: problem je bio u tome što se mladi pronalazač nije dosjetio da ovaj efekat prenosa glasa putem žice može funkcionisati i u oba smjera. Drugim riječima, Rajsov telefon je samo prenosio glas s jednog mjesta na drugo.

Johan Filip Rajs, nažalost, nikada nije doživio procvat tehnologije koju je sam izmislio - umro je od tuberkuloze u 40. godini samo dvije godine prije nego što je i Aleksandar Grejem Bel u Americi 1876. predstavio svoj patent "govornog telegrafa".

Poslije toga ovaj pronalazak se širio vrtoglavom brzinom: samo pet godina kasnije otvorena je prva telefonska mreža u Berlinu, koja je, doduše, brojala tek 48 pretplatnika.

Telefonske mreže su nicale po čitavoj planeti, a uskoro su se pojavile i prve telefonske govornice.

Već 1889. je Almon Braun Strauger pronašao brojčanik na telefonu i broj korisnika je od tada praktično postao neograničen.

I dok danas stalno provjeravamo naš mobilni telefon i ljutimo se zbog kazni koje plaćamo zbog telefoniranja u vožnji, ko kaže da je mobilna telefonija izmišljena tek nedavno? Još 1918. su u kompozicijama njemačkih željeznica eksperimentisali s pokretnim telefonima, a od 1926. je i taj luksuz omogućen putnicima "Rajhsbana". Doduše, samo na relaciji Hamburg - Berlin i to putnicima prvog razreda.

Jer telefon je tih prvih godina bio čisti luksuz, koji je sebi malo ko mogao da priušti. Tako je to bilo prvih dana "fiksne" telefonije u 19. vijeku, ali i 1992, kada je u Njemačkoj počela s radom prva digitalna mreža mobilne telefonije.

Tada, prije jedva dvadesetak godina, malo koji tinejdžer je mogao i da sanja o slanju SMS-a sopstvenim mobilnim telefonom. Prvi uređaji su tada koštali oko 3.200 njemačkih maraka.

Pamćenje i heklanje

Telefonskim operaterkama je veoma brzo postao problem kako da pamte sve korisnike - inače, to je jedno od prvih zanimanja gdje su postao lakše dobijale žene. Smatralo se da su žene smirenije, a baratanje s brojnim žicama i priključcima pomalo je i nalikovalo na heklanje.

priredio: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.