Volja građana u kandžama prevara

Iako je priča o reformi pravila koja kroje, prate i omogućavaju izborni proces stalna tema na domaćem dnevno-političkom stolu, preovladavaju mišljenja da iza kulisa zapravo nema istinske volje za donošenje rješenja koja bi na pravi način oslikala direktnu volju građana i dovela cijeli proces u pravednije okvire, jer političarima odgovara sadašnji status koji često, kao as, izvlače iz rukava da bi progurali neke lične i stranačke ciljeve ili ucjenjivali političke protivnike.

Zbog takvog odnosa na mnogim domaćim adresama BiH je u ovaj posljednji izborni ciklus, koji je okončan 15. novembra u 19 časova, kada su zatvorena birališta, ušla po pravilima na koja mnogi imaju primjedbe, ali rješenja ili nemaju ili ne nude. Stručnjaci podvlače da su preciznije zakonske odredbe, podizanje izbornog praga, drugi krug glasanja, bolja organizacija biračkih odbora pitanja na kojima je potrebno hitno raditi i iskoristiti i činjenicu da iduća godina nije izborna.

Lavirint

Izborni zakon BiH do sada je mijenjan više od 20 puta, ali tim potezima nisu riješeni oni suštinski problemi tog procesa. Važnijih izmjena, kako kažu upućeni, nije bilo od 2006. godine. Izmjene do kojih je došlo u međuvremenu su mahom bile kozmetičke prirode, a najznačajnija se desila neposredno pred raspisivanje lokalnih izbora 2016, kada je podignut unutarstranački cenzus za osvajanje mandata na stranačkoj listi sa pet na deset odsto za lokalne, odnosno na 20 odsto za opšte izbore, čime je smanjena mogućnost izbornog inženjeringa na listama.

Posljednji izbori sprovedeni su u specifičnim okolnostima, prvenstveno usljed drugačijih mjera na biralištima zbog pandemije virusa korona, ali i činjenice da su izbori prvi put izašli iz okvira zakonskih rokova jer nisu bili prve nedjelje u oktobru, već tek u novembru.

Izborni dan je, s druge strane, pokazao da stranački aktivisti imaju iste ili slične rezultate kao Centralna izborna komisija, samo i po nekoliko časova ranije, što su priznali i u CIK-u uz opasku da će morati nešto da urade i o tom pitanju.

Pokazalo se i da Izborni zakon ne nudi izlaz u situacijama kada, kao što se desilo u Travniku, kandidat za načelnika umre na dan izbora, a na kraju se pokaže da je pobjednik. Pitanje je i da li je cenzus od tri odsto glasova prenizak, prije svega kada je riječ o lokalnim izborima.

Izborni procesi u BiH godinama su pod budnim okom nevladinog sektora iz kojeg je stigao ne mali broj sugestija i konkretnih prijedloga šta je potrebno mijenjati u Izbornom zakonu BiH i u kojem pravcu. U tom poslu prednjači Koalicija “Pod lupom”, čiji je izvršni direktor Dario Jovanović pred ove izbore iznio stav da bi trebalo u određenoj mjeri da bude ukinuta mogućnost glasanja putem pošte, odnosno građana iz dijaspore, jer smatra da nema smisla da neko ko dvije, tri decenije ne živi u BiH, već samo dolazi u dane odmora, odlučuje o tome ko će krojiti politike u opštinama i gradovima. Član Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić kaže da su izbori protekli mirno kada je riječ o javnom redu i miru, a to ne znači da nije bilo stvari koje su u suprotnosti sa izbornim pravilima. Posebne zamjerke ima na djelovanje dobrog dijela predsjednika biračkih odbora koji se, kaže, postavljaju iznad prvih ljudi lokalnih izbornih komisija i Izbornog zakona. Takve je, naglasio je, potrebno sankcionisati i zabraniti im rad u izbornom procesu.

O podizanju izbornog praga sa tri odsto potrebno je, kako kaže, pričati.

- Potrebno je spriječiti zloupotrebu izbornog procesa, a tiče se stranaka koje se pojavljuju u svakoj izbornoj jedinici, a nemaju u njima ni opštinskog odbora niti ikakvog organa. Razlog tome je razmjena, odnosno kupovina mjesta u biračkim odborima, što je kršenje Izbornog zakona. To je masovna pojava, toliko raširena da u mnogim biračkim odborima većinu članova čine predstavnici jednog političkog subjekta ili bloka. I o tome se mora pričati jer se iza toga sigurno krije falsifikovanje izborne volje građana - istakao je Šehić i da dodao da CIK mora ubrzati objavljivanje prvih rezultata izbora.

Delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta BiH Lazar Prodanović (SNSD), koji je bio član nekoliko interresornih radnih grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva, smatra da je potrebno imenovati novo radno tijelo za ova pitanja jer su i ovi izbori pokazali da ima praznina. Kao primjer je naveo slučaj pobjednika za načelničku fotelju u Travniku, ističući da je potrebno u zakonu precizirati i kako da se postupa i takvim situacijama. On je i za to da bude podignut izborni prag na pet odsto.

- Fragmentacija političke scene vodi do veće nestabilnosti i trgovine. Minimalni cenzus bi trebalo da bude pet odsto i to treba da bude prva tačka dnevnog reda u budućim raspravama - rekao je Prodanović naglasivši da se mora srediti stanje u biračkim odborima.

Saglasan je i sa nekim razmišljanjima da bi trebalo da bude uveden i drugi krug glasanja ako kandidati ne pređu 50 odsto glasova.

- To ima smisla jer bi pojačalo kapacitet izabranih gradonačelnika kao i načelnika, a time i njihovu odgovornost - istakao je Prodanović.

Govoreći o nekim razmišljanjima iz nevladinog sektora da bi se moralo mijenjati i pravilo koje striktno određuje dan izbora u BiH, što je možda i pravilo samo kod nas, istakao je da postoji više problema.

- On je zakonima utvrđen, a ustavima entiteta i kantona je predviđeno, pa i Dejtonom, da izbori budu svake četiri godine. Najvažnija stvar koju je potrebno definisati je krajnji rok za konstituisanje izabranih organa i da nakon tog roka, ako se taj posao ne uradi, stupa na snagu obaveza da se ide na prijevremene izbore - zaključuje Prodanović.

Krupna pitanja

Jedno od najkrupnijih izbornih pitanja čeka epilog punu deceniju. Riječ o presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u famoznom predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” koja se tiče izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno mogućnosti kandidovanja onih koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda u BiH.

Na tu obavezu, na koju BiH stalno upozoravaju iz evropskih institucija, posebno jer je jedan od važećih prioriteta na njenom putu ka EU, mogla je biti stavljena tačna prije nekoliko godina, kada su ključni politički akteri u Republici Srpskoj i FBiH ozbiljno pregovarali o tome. Da bi ova presuda bila sprovedena u djelo, potrebno je “otvoriti” Ustav BiH, a Srpska je svojevremeno bila spremna da u tom najvažnijem aktu piše da, umjesto Srbin, piše jedan iz Srpske, ali nije bilo dogovora partnera u FBiH kako to u tom dijelu zemlje definisati.

Lazar Prodanović je, govoreći o ovome, istakao da je u ovoj priči, kao i u mnogim drugim, presudan kompromis političkih subjekata u BiH u kojoj ne smije biti maksimalističkih zahtjeva. Ponovio je da je sprovođenje odluke u slučaju “Sejdić i Finci” složenija materija, ali i da je naredna godina, koja nije izborna, idealna prilika da se otvore karte i postigne dogovor o izmjeni Izbornog zakona. Najveću odgovornost imaju federalne partije koje su, u određenoj mjeri, samim dogovorom o sprovođenju izbora u Mostaru, koji su zakazani za decembar, prvi put nakon punih 12 godina ozbiljnije otvorile ovaj paket. Na njima je da to i završe, ali se čini da to, ponovo, neće ići lako jer je već bilo nekih optužbi da je SDA odstupila od postignutog dogovora sa HDZ-om.

Generalni sekretar PDP-a Milko Grmuša smatra da prvi i osnovni problem kada je riječ o izbornim anomalijama leži u činjenici da pravosuđe gotovo uopšte ne reaguje na brojna krivična djela koja obilježavaju izborni proces godinama unazad.

- Kupovina glasova, prijetnje glasačima, obećanje posla ukoliko se glasa za neku partiju ili kandidata, takozvano “iksanje” kandidata na zbirnim listama, prepravljanje biračke volje na biračkom mjestu, zloupotreba ličnih podataka građana prilikom fiktivnih prijavljivanja glasača u inostranstvu, sprečavanje akreditovanih posmatrača da budu na biračkim mjestima, sve su to ozbiljna krivična djela za koja niko ne odgovara - kaže Grmuša.

Prema njegovim riječima, CIK je imao mogućnost da formira jedan ili više glavnih centara za brojanje u Republici Srpskoj i FBiH, što je, kako kaže, jedini način da budu spriječene eventualne zloupotrebe u radu biračkih odbora, kao i zloupotrebe u prijavama brojnih, praktično nepostojećih političkih stranaka koje se prijavljuju za izbore sa sumnjivim političkim motivima kako bi dobile određeni broj mjesta u biračkim odborima.

- Pored toga, CIK je imao pravo da u skladu sa članom 2.9 tačka 2. Izbornog zakona BiH donese administrativni propis na osnovu kojeg će biti određeno da glasačke kabine budu postavljene tako da glasači leđima budu okrenuti prema posmatračima radi sprečavanja mogućih zloupotreba, odnosno fotografisanja glasačkih listića koje je plod pritiska i kupovine glasova - kaže Grmuša.

Birački odbori

Što se tiče stvari za koje CIK nije nadležan, već su stvar izmjena Izbornog zakona BiH, on smatra da je neophodno da konačno bude uvedena mogućnost skeniranja glasačkih listića kao i video-nadzor na biračkim mjestima, jer je evidentno da bez toga neće biti moguće spriječiti samovolju članova biračkih odbora i izbornih komisija na višim nivoima.

Aktuelni potpredsjednik Skupštine grada Banjaluka, koji je u nedjelju ponovo izabran za odbornika iz reda nacionalnih manjina, Saša Čudić aktivni je učesnik svih izbornih procesa od 1996. godine. On smatra da je obavezno potrebno podići cenzus sa tri na pet odsto na lokalnim izborima, jer bi tako bio smanjen broj političkih subjekata u lokalnim parlamentima, a time i ucjenjivački kapacitet malih stranaka.

Pored toga, on kao jednu od revolucionarnih izmjena predlaže profesionalizovanje biračkih odbora, ističući da bi time na drugačiji način bilo riješeno i pitanje brojanja glasova.

- Ilustrovaću to na primjeru Banjaluke, gdje u radu biračkih odbora učestvuje oko 1.500 ljudi. Umjesto da članove biračkih odbora, kao što je sada slučaj, ravnopravno predlažu svi politički subjekti prijavljeni za izbore, potrebno je izabrati 2.000 ljudi koji će profesionalno raditi taj posao. Dakle, odrediti uslove koje moraju da ispunjavaju, potom raspisati javni oglas, što bi trebalo da bude nadležnost Gradske izborne komisije, a nakon što budu izabrani, te ljude je potrebno obučiti, kao što se i sada obučavaju i, naravno, obezbijediti pristojne dnevnice - objašnjava Čudić.

Na taj način, nastavlja on, bila bi izbjegnuta preprodaja mjesta u biračkim odborima i profesionalizovana izborna administracija, a politički subjekti bi na biračkim mjestima bili prisutni posredstvom svojih posmatrača, ali ne i članova biračkih odbora.

- Kada je riječ o brojanju glasova, potrebno je ukinuti brojanje glasova na biračkim mjestima. Znači, nakon zatvaranja biračkih mjesta potrebno je samo konstatovati koliko birača je glasalo na tom biračkom mjestu, zapečatiti vreće i transportovati ih u jedan lokalni centar za brojanje, a u slučaju Banjaluke, to bi bila, recimo, Sportska dvorana “Borik”. U dvorani ima dovoljno prostora da svim posmatračima bude omogućeno da nadgledaju rad članova biračkih odbora, odnosno brojanje glasova, na jedan potpuno transparentan način - kaže Čudić.

On dodaje da ti profesionalni članovi biračkih odbora ne bi taj posao radili samo na redovnim izborima, već i na prijevremenim ili vanrednim, kao i u slučaju eventualnih opoziva načelnika i gradonačelnika ili sprovođenja referenduma o nekom pitanju. Čudić na kraju ističe da bi po uzoru na Hrvatsku bilo dobro uvesti tzv. poluotvorene liste.

- To podrazumijeva da birači na otvorenim listama mogu da zaokruže samo jednog kandidata, čime bi se izbjeglo popularno “iksanje” kojim se često oštete pojedini kandidati od strane svojih stranačkih kolega - kaže Čudić.

Moderne tehnologije

Informacije o uvođenju novih, modernih tehnologija u izborni proces, kao što su skeneri i video-nadzor na biralištima, nekoliko puta su stizale u Parlament BiH, ali nije bilo potrebne saglasnosti nakon rasprava. Kao razlozi su navođeni preuranjeno posezanje za tim, manjak novca, ali i da je u pitanju samo skupljanje političkih poena u predizborno doba. Vehid Šehić, kao i tim Koalicije “Pod lupom” smatra da ti noviteti moraju biti što prije uvedeni u izborni proces te biometrijska identifikacija birača.

- Svjedoci smo bili pojava i na ovim izborima da je jedna osoba glasala za njih deset, donoseći njihove lične karte. Biometrijska identifikacija bi to onemogućila, dok bi skener automatski na licu mjesta, kada birač glasa, tu njegovu volju evidentirao u sistem. To bi ubrzalo rezultate - naglasio je Šehić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.