Vjeru u ljekare srušila korupcija

Najčešće kritike na zdravstvene sisteme kod nas su da su neefikasni, da postoje duge liste čekanja na specijalističke preglede, da se ne poštuju prava pacijenata, a stanovnici oblast zdravstva smatraju jednom od najkorumpiranijih u društvu.

I u anketama koje Fond zdravstvenog osiguranja RS kontinuirano sprovodi, a na osnovu kojih ocjenjuje zadovoljstvo pacijenata uslugama u domovima zdravlja i bolnicama u Srpskoj, može se vidjeti da su pacijenti najčešće nezadovoljni dužinom čekanja od zakazivanja pregleda do prijema na pregled, te cjelokupnom organizacijom rada u domovima zdravlja.

To su samo neki od brojnih nedostatka našeg zdravstvenog sistema. Treba imati u vidu i činjenicu da se za veliki broj primjedbi na ljekare i uopšte uslove u domaćim bolnicama koje pacijenti svakodnevno spominju ne sazna jer se rijetko ko želi zamjeriti medicinarima, znajući da će im njihova pomoć ponovo zatrebati.

Preduge liste čekanja

Da su čekanja u bolnicama u Srpskoj i više nego duga, najbolje pokazuje podatak da je prvi slobodan termin u Kliničkom centru Banjaluka za ultrazvuk dojke za ambulantne pacijente 2. septembar ove godine, dok, kako kažu u KC, bolnički pacijenti ovaj pregled obavljaju odmah. Prvi slobodan termin za mamografiju dojke za ambulantne pacijente je 18. februar, a za bolničke pacijente odmah.

Nije li ovo alarmantan podatak i pokazatelj da u našem zdravstvu i nije sve baš kako treba?

U prilog ovom govori i činjenica da Fond zdravstvenog osiguranja RS svake godine izdvaja ogroman novac za liječenje pacijenata u inostranstvu.

Prema podacima Fonda, troškovi liječenja izvan Srpske u 2010. godini su iznosili oko 27.000.000 KM, dok su za ovu godinu planirani oko 19.000.000 KM.

- Smanjenje planiranog troška za liječenje izvan RS rezultat je, prije svega, početka rada Centra za radioterapiju jer više nema potrebe da se onkološki pacijenti kojima je neophodno zračenje upućuju u inostranstvo. Inače, zahvaljujući novim procedurama koje su uvedene u našim bolnicama, broj pacijenata koji se upućuju na liječenje izvan RS je prepolovljen u odnosu na podatke s početka 2006. godine. U Kliničkom centru Banjaluka uvedeno je 40 novih procedura za koje su ranije pacijenti upućivani u inostranstvo - rekli su u FZO.

Izgradnjom Centra za radioterapiju smanjenje broja upućenih u inostranstvo biće još očiglednije, a Fond zdravstvenog osiguranja planira da u ovoj godini preduzme i druge mjere koje će doprinijeti smanjenju upućivanja pacijenata u inostranstvo.

Medicinski centri i operacije

U tri najveća medicinska centra u Srpskoj: Banjaluci, Doboju i Istočnom Sarajevu tokom prošle godine obavljeno je više od 42.000 operacija, a najviše operativnih zahvata, i to 33.360, urađeno je u Kliničkom centru Banjaluka.

Rukovodilac Odjeljenja za plan i analizu u Kliničkom centru Banjaluka Mara Erceg rekla je da je od ukupnog broja operativnih zahvata u 2010. godini najviše urađeno operacija prepariranja vena, i to 10.669 i 1.179 operacija radikalnog odstranjivanja kožnog tumora.

- Lani je dosta bilo i operacija fazoemulzifikacije, i to 1.001, 668 pacijenata moralo je na operaciju vađenja krajnika, dok je urađeno i 599 adenotomija odnosno odstranjivanja trećeg krajnika kod djece i odraslih - istakla je Ercegova.

U Kliničkom centru Istočno Sarajevo rekli su da je tokom prošle godine urađeno ukupno 3.550 operacija.

- Najviše je bilo hirurških operacija, i to 1.400, i otorinolaringoloških, kojih je urađeno 1.200, zatim ginekoloških 750 i oftalmoloških 200 operacija - kazao je direktor Kliničkog centra Istočno Sarajevo Siniša Zubić.

U Opštoj bolnici "Sveti apostol Luka" u Doboju lani je urađeno ukupno 5.515 hirurških zahvata.

- Najčešće operacije bile su one koje se izvode u službi za hirurške bolesti, kojih je lani bilo ukupno 1.930, od kojih je najviše bilo operacija slijepog crijeva, preponske kile, žučne kese i tumora dojke - rekao je direktor dobojske Opšte bolnice "Sveti apostol Luka" Duško Vasić.

Stanovnici ipak imaju određenu dozu nepovjerenja prema našim ljekarima, pa često na operacije odlaze van Srpske.

Niko od njih ne želi da javno komentariše, ali se zato na forumima često mogu pročitati komentari pacijenata koji su ogorčeni uslugama medicinskih radnika i ustanova.

- Neće te niko dobar operisati ako nemaš para, danima ćeš čekati rezultate ako nemaš para, neće ti se mijenjati posteljina ako nemaš para, jednostavno, ni medicinska sestra neće da te obiđe ako nemaš čime da je počastiš - piše jedan od forumaša.

Privatne ambulante

Predsjednik UO Udruženja doktora medicine privatne prakse RS Gordana Šukalo kaže da su privatne ordinacije donedavno funkcionisale tako što su pacijenti isključivo iz svog džepa plaćali pregled.

- Funkcionisale su upravo zbog toga što pacijenti nisu sve svoje potrebe mogli zadovoljiti u javnim ustanovama iz mnogih razloga, a mi smatramo da je jedan od najvažnijih razloga taj što je javno zdravstvo dosta korumpirano - kazala je Šukalo.

Ona je istakla da se u javnom zdravstvu namjerno stvaraju umjetne liste nadajući se nekoj dodatnoj dobiti.

- Zbog toga, a i zahvaljujući dobro organizovanim privatnim ambulantama, svakog dana se povećava broj pacijenata koji odlaze privatnom ljekaru. Drago mi je što je Fond zdravstvenog osiguranja u saradnji sa Ministarstvom zdravlja prepoznao taj kvalitet, tako da smo napravili projekat poboljšanja dostupnosti konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite, jer smo primijetili da je tu najveći problem i od 1. jula prošle godine Fond je počeo sklapati ugovore sa privatnim zdravstvenim ustanovama - kazala je Šukalo.

Živ i zdrav

Kako god bilo, očigledno je da ljekarima iznad glave više ne lebdi nevidljivi oreol, a pacijenti nikada kao sada nisu više poštovali onu: "Samo nek' si ti meni živ i zdrav."

Jer, svaki, pa i najmanji zdravstveni problem koji zahtijeva odlazak ljekaru, ponovno otvara čitav niz pitanja: Koliko treba čekati ljekara i pregled, privatna praksa ili javna ustanova, mogu li doktori raditi i na klinikama i u privatnim poliklinikama, ko nadzire ljekarski posao, a ko etiku?

I na kraju, koliko to košta? Izgleda da je, nažalost, došlo vrijeme kada je biti bolestan veliki luksuz za mnoge.

Operacije van RS

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS rekli su da osiguranike upućuju na liječenje izvan Srpske onda kada liječenje nije moguće sprovesti u našim zdravstvenim ustanovama.

- Najčešće se osiguranici upućuju zbog operativnih zahvata iz oblasti kardiohirurgije i dijelom vaskularne hirurgije, kao i zbog složenih operacija na oku - kazala je portparol FZO RS Nikolina Dušanić i dodala da se osiguranici najčešće šalju na liječenje u zdravstvene ustanove u Srbiji, sa kojima Fond ima potpisan ugovor, a kada se radi o kardiovaskularnim bolestima, pacijenti se upućuju i u Centar za srce u Tuzli.

Srbija

Oboljeli od malignih bolesti iz zemalja regiona ubuduće više neće moći da se liječe u onkološkim centrima u Srbiji zbog velikih potreba građana Srbije za uslugama iz te oblasti, koje su veće od trenutnih kapaciteta zdravstvene službe.

Pacijenti iz zemalja regiona su se u srpskim zdravstvenim centrima liječili u okviru dopunskog rada i to će i dalje biti moguće, ali ne i u slučaju malignih oboljenja jer su liste čekanja predugačke i time bi bila ugrožena prava domaćih pacijenata.

Ranko Škrbić: Ministarstvo radi na poboljšanju uslova u zdravstvu

Zdravstvo u Srpskoj je u mnogo boljim uslovima nego u zemljama regiona, a resorno ministarstvo čini sve da bi uslovi u zdravstvu bili dobri i na visokom nivou, kaže ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Ranko Škrbić.

- Mnogo smo popravili situaciju u zdravstvu u odnosu na raniji period, kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, tako i u bolničkom sektoru. Modernizovali smo rad bolnica i edukovali kadar. Naravno, situacija uvijek može biti bolja, ali pacijenti, koji odu u neke druge ustanove u regionu, kada se vrate ovdje, uvjere se da su uslovi u kojima se liječi kod nas, daleko bolji nego što je bilo prije šest godina - kazao je Škrbić.

On je istakao da je u protekle četiri godine 275 miliona uloženo u infrastrukturu i opremu zdravstvenih ustanova.

- Otvorili smo i neke kapacitete koje nismo imali, kao što je Centar za radioterapiju, koji je najsavremeniji u ovom dijelu Evrope - istakao je Škrbić i dodao da je ovaj centar za sada dovoljan za potrebe stanovnika Srpske, te da se u njemu dnevno oko 100 pacijenata podvrgne različitim oblicima radioterapije.

On je kazao da se radi na jačanju kapaciteta i opremanju bolnica, kao što su one u Istočnom Sarajevu, Doboju, Bijeljini i Foči, kako bi mogle da pruže usluge hemoterapije.

- Smanjili smo broj pacijenata koji odlaze na liječenje van Srpske. Ranije smo imali dnevno oko 450 pacijenata na liječenju vani, što je sada drastično smanjeno. Ne odlaze više na radioterapije, stentove, intervencije na arterijama srca, jer se to sada radi, kao i niz drugih operacija, kod nas - istakao je Škrbić.

Dodao je da postoje dvije oblasti na kojima će se raditi u ovoj godini, a to je kardiohirurgija i razvoj transplantologije, jer postoje sve veće potrebe za transplantaciju tkiva i organa.

- Budžetom RS ove godine planirano je da se uloži 547 miliona maraka u zdravstvo, a u sklopu toga 40 miliona maraka predviđeno je za nezaposlene, odnosno za ona lica koja su zdravstveno neosigurana - kazao je Škrbić.

Kada je riječ o uslugama u zdravstvenim ustanovama, kojima pacijenti nisu zadovoljni, prema riječima Škrbića, Fond zdravstvenog osiguranja RS ima broj telefona na koji se pacijenti mogu javiti i reći svoje zamjerke, a sve zdravstvene ustanove su obavezne da imaju sanduče sa anonimnim prijedlozima i pismima pacijenata.

- Osnovni problem je u komunikaciji, odnosno neinformisanosti pacijenata. Oni ne znaju koja su njihova prava, ali to je problem i nas iz zdravstvenog sistema, što nismo dovoljno edukovali pacijente - kazao je Škrbić.

Prema njegovim riječima, zdravstvo u Srpskoj je enormno tehnološki uznapredovalo, a u isto vrijeme stanovništvo nije "tehnološki potkovano", jer ne zna šta može da dobije i šta se sve može uraditi za njihovo zdravlje.

- Često budemo zatečeni pitanjima i zahtjevima pacijenata, da se za "običnu stvar" koju radimo u našim bolnicama rodbina i prijatelji oboljelog ili sam pacijent, raspituju da li mogu to da urade u Beogradu ili nekoj drugoj bolnici, ne razmišljajući da bi tako nešto bilo jednostavno uraditi ovdje. Ne, u glavi im je Beograd ili neki drugi grad, a kada odu tamo budu tretirani kao stranci - kazao je Škrbić.

- Neki pacijenti odu na svoju ruku van RS da se liječe - istakao je Škrbić.

Prema njegovom mišljenu, osim neinformisanosti, postoji problem u određenoj vrsti odnosa zdravstvenih radnika i pacijenata, odnosno pacijenti se žale na ljubaznost zdravstvenih radnika.

Plate

Ranko Škrbić je istakao da se za plate zaposlenih u zdravstvu, u pregovorima sa sindikatom izračunato, treba izdvojiti oko 250 miliona maraka godišnje, kako je bilo prošle godine, a isti iznos trebalo bi da bude i ove godine.

 - Raspon plata u zdravstvu je od 650 do 2.500 maraka, odnosno od primanja medicinskih sestra do ljekara specijalista, ali na to treba da se dodaju i dežurstva, te rad na praznike i neradne sate, tako da su ta primanja veća - istakao je Škrbić.

D. K.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.