Vjerna publika među lažnim ljubiteljima umjetnosti

Iako su česti zajedljivi komentari pojedinaca da nema dovoljno kulturnih dešavanja u Srpskoj, ne možemo a da se ne upitamo kada su neki od njih posljednji put prošli pored pozorišta i pogledali repertoar, kada su ušli u biblioteku da u carstvu pisane riječi pogledaju nešto njima zanimljivo ili u muzeju pogledali neku izložbu.

Nažalost, mnogo je onih koji umjesto da posjete neku instituciju kulture radije gledaju "Farmu", "Šeherzadu" i slično, ili odu u kafić. Pravi poznavaoci kulture uvijek će naći sebi interesantne sadržaje, dok će zajedljivi i nezainteresovani uvijek pronalaziti mane i nedostatke zbog kojih ne idu u pozorišta ili muzeje.

Pitanje je koliko je i među posjetiocima kulturnih dešavanja onih koji su istinski ljubitelji umjetnosti. Nažalost, ima i onih koji na kulturna dešavanja dođu da budu viđeni, da ih snime kamere, da pokažu nove skupe cipele ili bundu, ali i takvi su sastavni dio svakog društva.

Kada se oni zanemare, svaka institucija kulture ima svoju stalnu publiku. Publiku koja rado posjećuje hramove kulture, publiku koja istinski uživa u svim sadržajima. Nažalost, ona je malobrojna.

Istinska potreba za kulturom ili promocija

- Volim pozorište, ali već nekoliko mjeseci nisam otišla da pogledam neku predstavu. Otkad? Pa, od kraja srednje škole. Znate, imali smo u školi organizovane odlaske u pozorište, a ako više od polovine učenika iz razreda odluči da ide da gleda predstavu, taj dan ne bismo imali nastavu. Tako da je većina mojih drugara zato i išla u teatar. Ali, ja nisam jedna od tih, ja stvarno volim predstave...

Ovako nam priča student prve godine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Brankica Vujić i otkriva u nekoliko kratkih rečenica kako u našim krajevima "funkcioniše" kultura kod omladine.

Umjetnički direktor Narodnog pozorišta Republike Srpske Ljubiša Savanović ističe da je pitanje kulture kod nas kompleksno i da se ne može posmatrati crno-bijelo.

- Sigurno je da među publikom ima i jednih i drugih: onih koji su tu da bi bili viđeni i onih koji zaista žele da vide predstavu. Oni koji dolaze na reprizne predstave i koji plaćaju karte sigurno su tu jer žele da vide pozorišni komad - istakao je Savanović.

Dodao je da je ohrabrujuća činjenica to što je broj pozorišne publike iz godine u godinu sve veći i što je mnogo mladih koji dolaze u pozorište.

- Prosječan broj ljudi koji gleda sve naše predstave popeo se na skoro 5.000, a s obzirom na to da je prije svega nekoliko godina bio 3.000, napredak je evidentan - kazao je Savanović.

Najveći broj publike sliva se u pozorište u vrijeme održavanja tradicionalnog "Teatar festa".

- Normalno je da publika želi da vidi glumce koje gleda na televiziji i koji su poznati, a koji dolaze na "Teatar fest", jer je televizija moćan medij. Ono što nije normalno je veliki broj onih koji se sjete pozorišta samo za vrijeme te manifestacije i koji se sjete karata na dan predstave. To su oni isti ljudi kojima je svejedno kakvu predstavu gledaju i koji predstave ne promišljaju, nego pozorište doživljavaju kao mjesto gdje mogu da pokažu novu bundu ili cipele - naglasio je Savanović.

Prema njegovima riječima, ovdje se otvara problem "male sredine" gdje je sve tuđe "apriori bolje nego domaće". Ali, ono što raduje, ističe Savanović, je to što postoji mnogo mladih ljudi koji ne priznaju ovakav stereotip.

- Izložbe u našem muzeju traju po mjesec, što dokumentuje da tako ne bismo mogli raditi da nema posjetilaca. Nepogrešivo znamo koja će izložba imati kakvu publiku, jer su ljudi različiti. Mladi ljudi opsjedaju izložbe najmlađe generacije umjetnika, dok je srednja generacija uvijek više opredijeljena za sliku, fotografiju, grafiku - kazala je direktor Muzeja savremene umjetnosti RS Ljiljana Labović-Marinković.

Dodala je da zato zaposleni u ovom muzeju ponekad u isto vrijeme postave dva ili više potpuno različitih umjetničkih rukopisa, pa na taj način "posjetioci iz jedne umjetničke magije, ipak 'uđu' i u drugu, a mi širimo krug njihovog zanimanja".

Da odlazak u muzej u nekim slučajevima ipak ne predstavlja stvar prestiža najbolje dokazuje sad već tradicionalna manifestacija "Noć muzeja", koja svake godine okuplja veliki broj posjetilaca, mahom omladine, ali i ljudi različitih generacija i obrazovnih profila. U odličnoj atmosferi, uz muziku i izložbe brojnih umjetnika, posjetioci imaju priliku da se druže cijelu noć.

- Oko dvadesetak hiljada posjetilaca ugostili smo tokom 2009. godine u Muzeju savremene umjetnosti RS, a ovaj broj nas svakako obavezuje da radimo još bolje - istakla je Labović-Marinković.

Hod na prstima u biblioteci

Prema riječima zamjenika direktora gradske jedinice Narodne i univerzitetske biblioteke Ljilje Petrović-Zečić, biblioteka ne bi trebalo da predstavlja mjesto koje treba da bude usmjereno na elitu.

- Biblioteka nikada nije bila elitna institucija i nadam se da nikada to neće ni biti, jer programi koje biblioteka nudi poput književnih večeri, izložbi, radionica, nisu mjesto gdje bi se dolazilo da bi se bilo viđeno - istakla je Petrović-Zečić.

Naglasila je da je, u odnosu na period od prije desetak godina, danas cilj biblioteke da se ljudi u njoj lagodno osjećaju.

- Srušene su ranije postavljene norme, da se u biblioteci mora "hodati na prstima", ne smije pričati i tome slično - kazala je Petrović-Zečić.

Dodala je da je na svakoj književnoj večeri ili izložbi publika ista i da se taj krug veoma malo širi.

- Dešavalo se, kada su ovdje bili gosti poput Ljiljane Habjanović-Đurović ili Isidore Bjelice koje su opšteprihvaćene u narodu, da smo imali goste koji se nikada prije toga nisu pojavili u biblioteci. Ali, nama su i takvi interesantni, jer je i to način da se privuče publika - istakla je Petrović-Zečić.

Naglasila je potrebu za boljom saradnjom sa osnovnim i srednjim školama u kojima bi, kako kaže, trebalo da se razvija potreba za kulturom od malih nogu.

- Nadam se da ćemo tokom godina razviti taj odnos i da će se publika povećavati iz dana u dan. Ako se od, na primjer, 60 učenika koji posjete biblioteku, makar petoro njih vrati, postignut je efekat - rekla je Petrović-Zečić.

Kulturna praznina širom Srpske

Za razliku od Banjaluke, u manjim opštinama u Srpskoj stanovništvo nema priliku da prisustvuje kulturnim manifestacijama. U nekim opštinama razlog je nepostojanje adekvatnog prostora za održavanje kulturnih dešavanja, a u drugima nezainteresovanost stanovništva za iste.

Tako, na primjer, u zvorničkoj Narodnoj biblioteci kažu da je zainteresovanost stanovnika za knjigu prilično mala.

- Godinama pratimo izdavačku djelatnost i nabavljamo nove knjige, ali broj čitalaca stagnira, ustalio se na oko 1.000. Najviše je učenika kojima je dolazak u biblioteku obaveza - rekla je direktor Narodne biblioteke i muzejske zbirke Negosava Stjepanović.

Zvorničani godinama nisu imali ni adekvatan prostor za kulturna dešavanja. Izgradnjom Doma omladine taj problem je riješen.

Upravnik nedavno osnovanog "Zvorničkog teatra" Svetlana Miladinović kaže da su Zvorničani zainteresovani za pozorište, što potvrđuje zadovoljavajuća posjećenost predstava, kako ovog teatra tako i gostujućih.

- Evidentno je da u istočnom dijelu RS postoji jedna kulturna praznina, a u proteklih šest mjeseci rada potrudili smo se da je na neki način popunimo - rekla je Miladinovićeva.

Direktor Narodne biblioteke u Mrkonjić Gradu Biljana Ćelić ističe da u ovom gradu knjige više čitaju odrasle osobe nego djeca.

U Javnoj ustanovi Kulturni centar "Petar Kočić" u ovoj opštini svakog mjeseca se, u saradnji sa opštinom, organizuje gostovanje bar jednog profesionalnog pozorišta iz Srbije i RS sa njihovim najnovijim pozorišnim ostvarenjima.

- Interes građana za pozorišne predstave je predratna tradicija kada je naš grad važio za jednu od najznačajnijih pozorišnih sredina u BiH - rekao je direktor KC "Petar Kočić" Slobodan Ćoćkalo.

U opštini Trebinje su rekli da ono što zabrinjava kada je u pitanju kultura Trebinjaca jeste činjenica da se na promocijama knjiga i izložbama gotovo uvijek mogu vidjeti ista lica, a to su, naglašavaju, uglavnom starije osobe, dok su mladi poprilično nezainteresovani za ovaj vid kulture.

Naglasili su da sama opština posvećuje posebnu pažnju kulturnim događajima i da svake godine izdvajaju značajna sredstva za organizaciju, ali i pomoć u organizaciji brojnih kulturnih dešavanja.

Narodna biblioteka "Ćirilo i Metodije" u Prijedoru ima oko 1.500 članova a od tog broja 500 učenika, što je, prema riječima direktora ove ustanove Mare Ećim, bruka za ovako veliki grad.

- U Prijedoru se na manifestaciji Međunarodni susreti horova "Zlatna vila" traži karta više i tokom trajanja redovno se puni sala prijedorskog Pozorišta do posljednjeg mjesta - kažu u ovoj opštini, a kulturni radnici smatraju da je pozadina ove prestižne manifestacije da se većina posjetilaca ne razumije u tu vrstu umjetnosti, da horove nikada nisu ni slušali, ali dođu da budu viđeni.

- Slično je bilo i sa nekadašnjim festivalom "Kočićeva srpska scena" kada je publika stajala tokom cijele predstave jer su se poslije toga mogli vidjeti u "Festivalskoj hronici" koja se uživo emitovala na televiziji - kažu ljubitelji kulture u Prijedoru.

Prijedor više nije domaćin festivala "Kočićeva srpska scena", a publika na premijerama predstava poznatijih autora može se na prste prebrojati.

Ono što kulturni radnici u ovom gradu ističu je to da Prijedor, iako ima bogatu ponudu kulturnih dešavanja tokom godine, ima veoma malo edukovane publike.

- Zato se dešava da se aplauz čuje usred horske interpretacije ili arije operskog pjevača, ali budući da je riječ o malom broju znalaca koji mogu da se stide takvih ispada, većina ih i ne zna da je pogriješila - ističu prijedorski kulturni radnici.

Iz svega ovoga nameće se zaključak da se u posljednjih nekoliko godina stanje ipak značajno popravlja. Onih koji dolaze u hramove kulture da bi bili viđeni oduvijek je bilo i biće, kao i onih koje ne interesuju ni knjige, ni izložbe, ni muzeji. Ali, na svu sreću, ima i istinskih ljubitelja umjetnosti. 

Gostovanja

- Kada je riječ o gostovanjima u drugim gradovima, sve zavisi od toga gdje se gostuje i od načina na koji domaćini organizuju predstavu. Dešavalo nam se da je više glumaca na sceni nego publike u sali, ali postoje i drugačiji primjeri. Prošlog mjeseca smo otvorili renovirani Dom kulture u Drvaru i predstavi je prisustvovalo više od šest stotina ljudi - istakao je Savanović.

Dodao je da, prema tradiciji, Narodno pozorište RS ima dobar prijem u manjim gradovima, "jer se tamošnja publika poželi kulturnih sadržaja koji nedostaju".

Balet za "odabrane"

Nedavno je u Banjaluci održan gala koncert solista baleta vodećih teatara Rusije "Marinski" iz Sankt Peterburga i moskovskog "Boljšoj teatra" u okviru manifestacije "Dani ruske duhovne kulture u Srpskoj". Međutim, pravi poznavaoci ove umjetnosti ostali su uskraćeni za ovaj užitak, jer su pozivnice za plesni spektakl otišle na potpuno "pogrešne" adrese.

Nažalost, prema tvrdnjama mnogih, ovo će ostati upamćeno kao još jedan događaj na kojem je važno bili "biti viđen".

Nada Tešanović

Ljiljana Labović-Marinković istakla je da, kada je riječ o političarima, istaknuti favorit Muzeja savremene umjetnosti je potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nada Tešanović.

- Tešanovićeva nije propustila niti jedno otvaranje izložbe u našem muzeju, a njeno ime je u zvaničnom adresaru ove institucije već tridesetak godina - istakla je Labović-Marinković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.