Vizionari koji su pomjerili granice

Oni ne samo da su i više nego uspješni u rukovođenju preduzećima, nego su postali i svojevrstan zaštitni znak svojih kompanija koje bez njih gotovo da i ne mogu. Njihove godišnje zarade su i po nekoliko desetina miliona maraka.

Saosjećajnost, milost, velikodušnost i humanost možda nisu termini koje ćete pronaći u njihovom poslovnom rječniku (ima naravno izuzetaka), ali ćete zato pronaći odlične lekcije za garantovan put do uspjeha.

Uspješnih, harizmatičnih biznismena, bez kojih je neke od najuspješnijih kompanija današnjice teško zamisliti u svijetu nema mnogo.

Stiv Džobs - čovjek kompanija

Amerikanac Stiv Džobs, osnivač i prvi čovjek kompanije "Epl", preminuo je u srijedu, 5. oktobra, uveče u 56. godini. Šta je Džobs značio za tu kompaniju, pokazalo se samo nekoliko časova kasnije kada je vrijednost akcija "Epla" pala čak pet odsto. Razlog pada akcija je veoma jednostavan: Džobsa su mnogi vidjeli kao čovjeka koji je od "Epla" napravio najvredniju tehnološku kompaniju na svijetu, pa su se pitanja o daljem poslovanju ove kompanije počela aktuelizovati već nakon što je on nedavno otišao sa mjesta izvršnog direktora. Vijesti o njegovoj smrti samo su dodatno podstakle spekulacije na ovu temu.

Jer Džobs je bio sve samo ne običan menadžer - on je bio čovjek kompanija. "Epl" je izgubio vizionara i kreativnog genija. Njegova lična harizma, menadžerska vizija i kreativna energija svakako će predstavljati ogroman gubitak za ovu kompaniju. Koliki, ostaje da se vidi.

- Stiv je bio jedan od najvećih američkih inovatora, dovoljno hrabar da misli drugačije, dovoljno smio da vjeruje da može da promijeni svijet i dovoljno talentovan da to i uradi - rekao je američki predsjednik Barak Obama povodom Džobsove smrti.

Njegov nasljednik Tim Kuk sada se suočava sa testom - hoće li uspjeti da bude vodeći na svjetskom tržištu kao što je to bilo ranije. "Epl" se suočava sa velikim izazovima gubitkom Džobsa i to će ponuditi drugim tehnološkim kompanijama mogućnost da ugroze njegovu poziciju.

Kompaniju "Epl" Džobs je osnovao u garaži 1976. godine zajedno sa partnerima Stivom Voznijakom i Ronaldom Vejnom.
Osjetivši se izolovanim u sopstvenoj kompaniji 1985. godine Džobs je prodao sve osim dionica u "Eplu" i osnovao drugu kompaniju "Nekst kompjuters", ali je "Epl" 1996. godine kupio "Nekst" i Džobs se vraća u kompaniju koju je i osnovao. Tada je pokrenuo niz projekata radi povratka profitabilnosti "Epla".

Predstavljanjem muzičkog plejera "aj pod", zatim mobilnog telefona "aj fona", "tablet" uređaja "aj peda" i digitalnog softvera "Aj tjuna", kao i internet prodavnice za preuzimanje muzike "Aj tjuns stor", kompanija je napravila veliki prodor među uređajima potrošačke elektronike i digitalne muzike u kombinaciji sa mobilnim telefonom i uređajem za surfovanje internetom. Stručna javnost ga smatra tvorcem uspjeha "Epla" posljednjih godina i čovjekom koji je kompaniju vratio s ivice bankrotstva.

Džobs je od povratka u "Epl" 1997. imao godišnju platu od samo jednog dolara, ali se procjenjuje da vrijednost njegovih akcija u kompaniji koju je vodio iznosi 6,1 milijarda dolara.

Najmenadžeri

Tržišna vrijednost "Epla" uvećana je tokom godina Džobsovog direktorovanja za oko 150 milijardi dolara, pa je on lani zasluženo bio proglašen za najuspješnijeg svjetskog menadžera među rukovodiocima koji su na dužnost došli od 1995. a najkasnije od 2007. godine,

Na drugom mjestu liste njujorškog "Volstrit žurnala" i fondacije "Hertridž", je šef južnokorejske kompanije "Samsung elektroniks" Jun Đong Jong, a na trećem predsjednik Upravnog odbora ruskog "Gasproma" Aleksej Miler.

Jun, koji se na čelu južokorejskog giganta za proizvodnju informatičke opreme i raznih drugih elektronskih uređaja nalazio od 1996. do 2008. godine, takođe je uspio drastično da uveća tržišnu vrijednost "Samsunga", za oko 127 milijardi dolara, kao i čistu dobit te kompanije.

Treće mjesto koje je na listi najuspješnijih planetarnih menadžera zauzeo šef "Gasproma", ukazuje ne samo na Milerove poslovne sposobnosti, već i na značaj kompanije koja je svjetski lider u proizvodnji i izvozu prirodnog gasa.

U prosjeku, 50 najboljih svjetskih menadžera uvećali su bogatstvo akcionara njihovih kompanija, kroz isplatu dividendi i preuzimanje emitovanih akcija, za više od 48 milijardi dolara.

Ljudi koji su prekršili pravila

Kada je riječ o harizmi i viziji, Džobs svakako nije bio usamljen primjer u svijetu. Njemu uz rame, na primjer, stoje osnivač kompjuterskog giganta "Majkrosoft" Bil Gejts, kao i direktor osiguravajućeg društva "Berkšir Hetvej" Voren Bafet, koji je jedan od najuticajnijih poslovnih ljudi Amerike.

Magazin "Fortune" 1999. godine Džeka Velča proglasio je menadžerom vijeka. Džekov najpoznatiji poslovni uspjeh bilo je smanjenje broja zaposlenih u "Dženeral elektriku", izvedeno bez milosti, pri čemu je otpušteno skoro 80 odsto zaposlenih. Ipak, ovaj naizgled surov potez podigao je vrijednost firme sa 12 miliona dolara na 280 milijardi. Ovo je ujedno i najveći rast vrijednosti jedne firme u istoriji.

Vlasnik najvećeg američkog lanca supermarketa "Volmart" Sem Valton u svojoj autobiografiji "Made in America", kao najvažnije pravilo uspješnog poslovanja istakao je: "Najvažnije pravilo u poslovanju je da moraš prekršiti sva pravila".

Možda zvuči nevjerovatno, ali činjenica je da je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Bil Gejts bio i najveće spadalo i propalitet na fakultetu. Umjesto dovršavanja studija na prestižnom Harvardu, Gejts se odvažio da sa svojim cimerom Polom Alenom pokrene tada neizvjestan i neperspektivan posao. Bez velikih predznanja i iskustva na polju informacionih tehnologija, Gejts je stvorio svoja pravila, a sa njima i jednu od najmoćnijih kompanija današnjice. Njegov udio od 8,7 odsto u "Majkrosoftu" je procijenjen na 23 milijarde dolara.

Prije tri godine "Majkrosoft" je napustio da bi se posvetio filantropiji. "Majkrosoft" je sa njim na čelu postao najveća kompanija za proizvodnju softvera na svijetu i teško je bilo i zamisliti da će bilo ko moći da nastavi tamo gdje je on stao.

Iako "Majkrosoft" i dalje odlično posluje, Gejtsov odlazak se i te kako osjetio, jer je ove godine kompanija IBM po ukupnoj vrijednosti dionica prestigla "Majkrosoft" prvi put poslije 1996. godine.

Plate od jednog dolara

Mnogi menadžeri su i te kako sigurni u ono što rade, pa svoja primanja stavljaju u direktnu zavisnost od uspjeha kompanije i profitabilnosti njenih akcija.

Novi generalni direktor čuvene američke kompanije "Hjulilt Pakard" (HP) Meg Vitman, koja je na toj poziciji smijenila Lea Apotekera, imaće godišnju platu od jednog dolara, kao što je imao i Džobs.

Osnovnu godišnju zaradu od jednog dolara dobijaju i suosnivač kompanije "Gugl" Sergej Brin, aktuelni generalni direktor tog internet giganta Lari Pejdž i predsjednik borda direktora Erik Šmit, generalni direktor "Ciska" Don Čembers i predsjednik "Orakla" Lari Elison. Oni, međutim, u stvarnosti zarađuju milione dolara od podsticaja, nagrada u dionicama i nagradama za uspjeh u poslovanju.

Inače, ukupne kompenzacije generalnih direktora najmoćnijih kompanija snažno su u posljednjoj godini narasle usljed rasta nagrada zbog povećanog profita i rasta cijena dionica na berzama. Od deset kompanija koje najbolje plaćaju svoje direktore, čak četiri su medijske: "Vijakom", Si-Bi-Es, "Volt Dizni" i "Tajm Vorner".

Najplaćeniji direktor "Vijakomov" šef Filip Pi Dauman u 2010. godini primio je čak 84,3 miliona američkih dolara, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2009. godinu. Razlog Daumanovih povećanih zarada je novi ugovor kojim mu je omogućena veća naknada u obliku dionica. "Vijakomovo" službeno objašnjenje je da je udvostručenje naknada opravdano jer, dok je S&P 500 indeks porastao za 13 odsto, vrijednost dionica "Vijakoma" je porasla 33 odsto u 2010. godini.

Preduslovi za razvoj firme

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da se u velikom broju slučajeva u svijetu pokazalo da vizionarstvo i sposobnost ljudi koji vode neku kompanije stvara preduslove za rast i razvoj te kompanije.

- U iskustvu koje se može pratiti u kompanijama koje su imale izvanredno velik promet i veliko napredovanje u svom rastu ima mnogo elemenata koji utiču na to i koji se mogu povezati sa sposobnošću lidera i vlasnika da se bavi strateškim pitanjima razvoja biznisa, a ne dnevnim poslovima. Mi imamo taj problem, jer kod nas, u našim krajevima, ljudi koji su pokrenuli biznis vrlo često ostanu u tom biznisu kao operativni menadžeri i na neki način zaustave dalji rast - kazao je Pavlović.

On je istakao da je najveća prednost razvijenih sistema i slobodnog tržišta ili slobodnog kapitalizma to što postoji čitav niz pratećih službi i servisa koje velike kompanije mogu voditi, na osnovu kojih će odluke donositi upravni odbori ili pojedinci kao što su magovi velikog biznisa.

- Ako danas pogledate "Forbsovu" listu stotinu najbogatijih ljudi vidjećete da su među prvih deset ili 15 barem polovina vlasnici kompanija odnosno ljudi koji su te kompanije i stvorili kao što su Džobs, Gejts, Bafet... Oni su imali viziju i sposobnost da predvide razvoj događaja na tržištu - kazao je Pavlović.

Najbolji na našem prostoru

Iako na ovim prostorima nema ljudi kao što su Gejts ili Džobs, mnogi ipak vjeruju da firme poput srpske "MK grupe", "Delte" ili "Ceptera" ne bi bile to što jesu bez svojih čelnih ljudi.

Vlasnici kompanija "Farmakom MB" i "MK komerc" Miroslav Bogićević i Miodrag Kostić, kao i generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović ove godine dobili su priznanja za najbolje menadžere u jugoistočnoj i srednjoj Evropi.

Direkcija za izbor najuspješnijih menadžera i kompanija jugoistočne i centralne Evrope u 2011. dodijelila je priznanja za najmenadžera u BiH direktoru Nove banke iz Banjaluke Milanu Radoviću. Najmenadžeri iz Hrvatske su predsjednik uprave "Adris grupe" iz Rovinja Ante Vlahović i predsjednik uprave kompanije "Erikson Nikola Tesla" iz Zagreba Gordana Kovačević.

Džobsovi recepti za uspjeh

- Ne možeš samo pitati korisnike šta je to što oni žele i onda se truditi da im to i daš. Dok ti to napraviš, oni će poželjeti nešto drugo. (1989)

- Jednostavno može biti teže od komplikovanog. Moraš naporno da radiš da bi napravio nešto jednostavno. Ali je vrijedno zato što na kraju kada dođeš do toga, možeš pomjeriti planine. (1998)

- Moj biznis model su "Bitlsi". Četvorica momaka koji su čuvali jedan drugog od negativnih tendencija. Činili su jedan drugog uravnoteženim i zajedno su činili nešto bolje od prostog zbira dijelova. Tako ja vidim biznis: sjajne stvari u poslovanju nikada ne radi jedan čovjek, nego tim ljudi. (2003)
- Tvoje vrijeme je ograničeno, nemoj ga trošiti živeći nečiji život. Nemoj da dopustiš da te zarobi dogma - živjeti kako drugi misle. Nemoj dozvoliti da buka tuđih mišljenja utiša tvoj unutrašnji glas. I najvažnije, imaj hrabrosti da pratiš svoje srce i intuiciju. Oni nekako već znaju šta zaista želiš da postaneš. Sve ostalo dolazi na drugo mjesto. (2005)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.