Vinko Dumančić: Granična policija ispunjava sve zahtjeve i obaveze

Goran Maunaga
Vinko Dumančić: Granična policija ispunjava sve zahtjeve i obaveze

Granična policija ispunila sve zahtjeve i obaveze koje su pred nju postavljane u procesu ukidanja viza za BiH. Međutim, treba imati u vidu i činjenicu da su pojedini zahtjevi iz Mape puta koncipirani tako da predstavljaju trajnu obavezu, pa je Granična policija BiH i poslije ukidanja viznog režima nastavila sa njihovim sprovođenjem.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" direktor Granične policije BiH Vinko Dumančić.

* GLAS: Da li je BiH u pogledu kontrole i nadzora državne granice ispunila sve standarde koje od nas očekuje i traži EU da bi se zadržao bezvizni režim?

DUMANČIĆ: Mapa je sadržavala četiri bloka kriterijuma od kojih se "Blok 2" odnosio i na bezbjednost granica. Taj "Blok" je, zapravo, sadržavao niz zahtjeva, od kojih se najveći broj odnosio upravo na Graničnu policiju i na sektore u Ministarstvu bezbjednosti sa kojima Granična policija neposredno sarađuje, uz napomenu da je Granična policija ispunila sve zahtjeve i obaveze koje su pred nju postavljane u ovom procesu. Međutim, treba imati u vidu i činjenicu da su pojedini zahtjevi iz Mape puta koncipirani tako da predstavljaju trajnu obavezu, zbog čega je Granična policija BiH i poslije ukidanja viznog režima za građane BiH nastavila sa njihovim sprovođenjem. U tom kontekstu važno je istaći da su značajni rezultati postignuti u oblasti nabavke i korišćenja čitača putnih isprava, te uspostavljanja informacionog sistema za kontrolu prelaska državne granice. Trenutno je na 46 graničnih prelaza instalirano ukupno 135 čitača koji su uvezani u jedinstveni sistem. Posebno je značajan projekat izrade nove aplikacije za kontrolu prelaska državne granice koji bi trebao biti testiran 1. jula ove godine. U odnosu na postojeći, novi sistem će omogućiti kontrolu i očitavanje dokumenata sa biometrijskim podacima i vršenje automatskih provjera za lica i dokumente, kako u bazama podataka Granične policije, tako i u evidencijama drugih policijskih agencija i institucija u BiH, te u bazama Interpola. U toku je i realizacija projekta koji finansira Evropska komisija pod nazivom "Poboljšanje Informacionog sistema za migracije (ISM)", u sklopu kojeg se unapređuje postojeći ISM koji se sastoji od četiri modula: prelazak granice, vize, azil i boravak.

* GLAS: Zbog eskalacije nasilja na sjeveru Afrike došlo je do naglog priliva migranata u Evropu. Ima li pokušaja organizovanog ilegalnog prelaska granice BiH?

DUMANČIĆ: Za sada ne raspolažemo podacima o pokušajima organizovanog ilegalnog prelaska državne granice BiH od strane migranata iz Sjeverne Afrike. Granična policija BiH je zajedno sa graničnim policijama zemalja u regionu zapadnog Balkana uključena u određene aktivnosti koje se odvijaju pod pokroviteljstvom FRONTEX-a (Evropska agencija za upravljanje operativnom saradnjom na spoljnim granicama država članica EU), a koje imaju za cilj, između ostalog, statističko praćenje i izvještavanje, te razmjenu informacija i saznanja o migrantima koji dolaze iz zemalja visokog migracionog rizika.

* GLAS: Kakve rezultate je dalo uspostavljanje zajedničkih graničnih kontrola sa susjednim zemljama?

DUMANČIĆ: Uspostavljanjem zajedničkih kontrola uz zajedničku državnu granicu unapređen je niz oblasti od kojih su najznačajnije razmjena informacija i komunikacijskih struktura, međusobno direktno i blagovremeno informisanje o predstojećim događajima i incidentima važnim za policiju, razmjena informacija radi omogućavanja operativnog planiranja kako rutinskih aktivnosti tako i posebnih operacija, uključujući i mjere predostrožnosti, obavještajne podatke o događajima i incidentima koji mogu imati uticaj... Za prva četiri mjeseca 2011. godine, u skladu sa potpisanim sporazumima i protokolima o sprovođenju mješovitih kontrola sa Hrvatskom je sprovedeno 388 mješovitih kontrola, sa Srbijom 47 i sa Crnom Gorom 94 mješovite kontrole. Pored preventivnog, ove mješovite kontrole dale su i konkretne rezultate u sprečavanju raznih oblika prekograničnog kriminaliteta. Među rezultatima rada izdvaja se više slučajeva otkrivanja ilegalnog prelaska državne granice, kao i slučajevi u kojima je na osnovu operativnih saznanja došlo do sprečavanja krijumčarenja određene robe.

* GLAS: Prema informacijama kojima raspolažete, da li je zaprečavanje neregistrovanih prelaza duž granice s Hrvatskom dovelo do smanjenja broja ilegalnih prelazaka granice?

DUMANČIĆ: Zaprečavanje mjesta pogodnih za ilegalne prelaske državne granice predstavlja efikasnu metodu koja doprinosi efikasnijem nadzoru i kontroli prelaska državne granice. Pored ove metode doprinos u efikasnom nadzoru državne granice daju i druge mjere i radnje kao što su donošenje adekvatnih zakonskih rješenja, obuka policijskih službenika, upotrebe materijalno-tehničkih sredstava i visokosofisticirane opreme kao i drugih aktivnosti na sprečavanju ilegalnih prelazaka državne granice. Na dijelu državne granice sa Hrvatskom ukupno je zapriječeno 119 lokacija, a radi se o putnim komunikacijama koje prolaze uglavnom kroz planinska područja i teško pristupačne terene, gdje je moguć saobraćaj terenskim vozilima. Zaprečavanje ovih putnih komunikacija omogućava efikasan nadzor državne granice sa manjim brojem policijskih službenika uz smanjenje troškova korišćenja materijalno-tehničkih sredstava.

* GLAS: Šta će u pogledu granične kontrole za BiH značiti skori ulazak Hrvatske u EU?

DUMENČIĆ: U okviru Granične policije se već razmatraju mogući efekti, odnosno implikacije ne samo u pogledu granične kontrole, već i šire u kontekstu ukupne transgranične saradnje dviju zemalja. U kontekstu mjera granične kontrole mišljenja smo da ulazak Hrvatske u EU neće značajnije uticati. Efekti bi se, zbog toga, ponajprije mogli tražiti u formalno-pravnim aspektima transgranične suradnje dvije susjedne zemlje. Primicanje granica EU, odnosno pristupanje Hrvatske u Uniju generalno unosi dodatni kvalitet u odnosima između zemalja.

* GLAS: Da li je Granična policija riješila problem nedovoljne kadrovske popunjenosti?

DUMANČIĆ: Granična policija BiH trenutno broji 2.283 zaposlenih od toga policijskih službenika 2.094, državnih službenika 43 i ostalih radnika 146. U odnosu na ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta nedostaje 253, od čega policijskih službenika 245, državnih službenika nedostaje pet i ostalih radnika tri. Nadamo se da ćemo problem nedostatka kadrova djelimično riješiti usvajanjem novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, uz školovanje nove generacije kadeta.

* GLAS: Kakvi su podaci o broju državljana BiH koje druge zemlje deportuju nazad u BiH i što su najčešći razlozi?

DUMANČIĆ: Pripadnici Granične policije BiH su tokom 2010. godine na graničnim prelazima evidentirali 580 lica, državljana BiH, koji su po raznim osnovama deportovani u BiH iz zapadnoevropskih i drugih zemalja. Razlozi za njihovu deportaciju su nezakonit boravak i rad u trećim zemljama (405), počinjeni teški oblici krivičnih djela (88), zloupotrebe opojnih sredstava (18) i drugi razlozi (69).

* GLAS: Koliko je graničnih prelaza opremljeno po standardima EU?

DUMANČIĆ: Od ukupno 89 graničnih prelaza u BiH devet je izgrađeno u skladu sa standardima EU. Uključujući još i četiri vazdušne luke u BiH, po standardima EU je izgrađeno 13 prelaza.

* GLAS: Kako ocjenjujete saradnju sa policijskim agencijama i drugim institucijama u BiH?

DUMANČIĆ: Pokazali smo spremnost da sarađujemo i sa drugim agencijama u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti. U okviru Ministarstva bezbjednosti, ostvarili smo kvalitetnu saradnju sa Predsjedništvom BiH, sa Parlamentom BiH, a naročito sa Parlamentarom komisijom za odbranu i bezbjednost kao i sa svim ministarstvima u Savjetu ministara BiH. Zavidan stepen saradnje ostvarili smo sa Upravom za indirektno oporezivanje, SIPA, MUP-om Republike Srpske... Svakako, primjeri takve dobro uspostavljene saradnje su brojne operativne akcije zahvaljujući kojima su otkrivena i spriječena razna krivična djela.

Smještajni kapaciteti

* GLAS: S kakvim smještajnim kapacitetima raspolaže Granična policija?

DUMANČIĆ: Riješili smo problem smještaja Glavne kancelarije, Centralne istražne kancelarije, kao i Terenske kancelarije za vazdušne luke, zatim terenskih kancelarija Bijeljina i Višegrad, te PGP Trebinje. Kupili smo zemljište za smještaj terenskih kancelarija Gradiška, Grahovo i Čapljina. Nadam se da ćemo uz podršku domaćih tijela ili putem donacija međunarodne zajednice obezbijediti sredstva za izgradnju navedenih smještajnih kapaciteta, čime bismo bili svoji na svome, a budžetska sredstva namijenjena za zakup sveli bismo na minimum.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana