Veselje uz pjesmu, roštilj i bez mnogo para

Veliki broj građana Srpske tako će i ove godine obilježiti Praznik rada u prirodi i uz nezaobilazan roštilj. Najpopularniji oblik praznovanja 1. maja u Republici Srpskoj je na izletištima u prirodi, takozvanim “prvomajskim urancima”, koji nerijetko počinju 30. aprila uveče i traju nekoliko dana.

I dok jedni budu odmarali, sigurno je da će biti i onih koji će i te kako raditi. Najviše posla svakako će imati, kao i svake godine, mesari.

Najpoznatija banjolučka izletišta, Banj brdo, Trešnjik, Šibovi, Krupa na Vrbasu, plaže uz Vrbas i Vrbanju već su spremna za izletnike. Veliki broj Banjolučana Praznik rada proslaviće upravo na ovim izletištima, daleko od gradske buke.

- Prethodnih godina Banjolučani su uglavnom odlazili na ova izletišta, tako da i ove godine očekujemo da će biti tako. Izletišta se održavaju konstantno tokom čitave godine i spremni su za sve građane koji će Prvi maj proslaviti okruženi prirodom - rekli su u Administrativnoj službi grada Banje Luke.

Prijedorčani će tradicionalno Praznik rada, 1. maj proslaviti na obližnjem izletištu Mrakovica, planini Kozari, gdje se za ovaj praznik svake godine okupi više desetina hiljada Prijedorčana, ali i Banjolučana i mještana Gradiške i susjedne Kozarske Dubice. Smještaj za sve one koji će na ovoj planini provesti produženi vikend obezbijeđen je u hotelu “Monument”, gdje je pripremljen praznički aranžman po cijeni od 134 marke u dvokrevetnoj, odnosno 74 marke u jednokrevetnoj sobi.

Oni kojima je Kozara predaleka destinacija, praznički roštilj će potpaliti na obližnjim izletištima na obali rijeke Sane i na uređenom Pašincu, te u nešto udaljenijim Ljekaricama, gdje je najveći problem naplata ulaza u krug ove eko-oaze, koja po osobi košta dvije marke.

Prvomajski praznici u Semberiji, Podrinju i u podmajevičkom kraju veoma su omiljeni, jer se sa prijateljima i rodbinom provode u prirodi. Ovaj kraj Srpske, smješten pored dvije velike rijeke, nekoliko jezera i manjih vodotoka, na obroncima Majevice i u prostranoj ravnici ima bezbroj mjesta pogodnih za izlete u prirodi.

Prvomajske praznike Semberci će provesti pored rijeke Save i Drine, a doći će i veliki broj gostiju iz drugih krajeva, prijatelji i rodbina. Pogodnih mjesta za odmor ima i dalje od vodotoka, u šumarcima, na livadama i okućnicama, ali i na brdima iza ove ravnice.

Dosta posjetioca očekuje se i u Etno-selu “Stanišići”, Banji Dvorovi, te na bazenima u Crnjelovu i Ugljeviku.

I semberska prvomajska trpeza je interesantna. Uglavnom se priprema riblja čorba, peče se i prži riba iz rijeka, a nerijetko se priprema praseće i jagnjeće pečenje. Mladi više vole jela sa roštilja.

Stanovnici Istočnog Sarajeva, kao i svake godine, Praznik rada, 1. maj proslaviće na već poznatim izletištima na obali rijeke Željeznice u mjestu Kijevo u blizini Trnova. Veliki broj stanovnika odlazi i na planinu Trebević, sa koje se pruža prelijep pogled na Sarajevo.

Stanovnici Pala, Sokoca i Istočnog Starog Grada 1. maj obično provode na Jahorini, na kojoj se nalaze uređeni prostori isključivo za izletnike. Vrelo Bosne, iako locirano na području federalnog dijela Sarajeva, posljednjih godina privlači i stanovnike Istočnog Sarajeva, pa se može reći da je i ova lokacija poznata po “prvomajskom uranku” veoma posjećena. Ipak, veliki broj građana Istočnog Sarajeva ne doživljava ovaj dan kao neku vrstu praznika, zbog isključivo velike nezaposlenosti i besparice.

Sindikat

Predsjednik Konfederacije sindikata RS Obrad Belenzada rekao je da su radnici u teškoj situaciji i da nemaju novca za velike proslave, ali da je jako važno da se ovaj dan obilježi.

- Organizovane proslave neće biti, ali pozivam radnike da obilježe 1. maj zbog značaja koji ovaj dan ima za radnike širom svijeta. Na ovaj način treba da se borimo za prava koja smo imali pa izgubili, da ne kažem da smo ih sami nekome prepustili - rekao je Belenzada.

Banjolučanin Branko Mrdić kaže da svake godine za Međunarodni praznik rada odlazi na izletište Banj brdo.

- Do sada smo svake godine odlazili 30. aprila, pa ćemo tako započeti proslavu i ove godine. Kampovaćemo dva dana i u nedjelju se vraćamo kući, jer nas čekaju nove radne obaveze - rekao je Mrdić i dodao da su već nabavili razne vrste mesa za roštilj, kao i piće.

Mještanka Prijedora Mirjana Bogdanović ističe da će sa svojim bližnjima i prijateljima 1. maj proslaviti na planini Kozari.

- Nismo u mogućnosti da mnogo novca potrošimo, tako da će to biti skromno druženje uz roštilj. Nadamo se da će nas i vremenske prilike poslužiti i da ćemo bar na kratko zaboraviti na obaveze koje nas čekaju početkom sedmice - kazala je Bogdanovićeva.

Istorijat

Istorijat obilježavanja Prvog maja, kao Međunarodnog praznika rada, ima svoje korijene u specifičnoj borbi radništva za skraćivanje radnog dana.

Sve veće zaoštravanje socijalnih suprotnosti u kapitalizmu i porast svijesti radničke klase doveli su do stvaranja Međunarodnog udruženja radnika, odnosno Prve internacionale, 1864. godine u Londonu. Internacionala se posebno zalagala za borbeno insistiranje na skraćenju radnog dana na osam časova, a Karl Marks je u njeno ime tu potrebu formulisao i kao neophodan preduslov da radnici mogu da se umno razvijaju, međusobno komuniciraju i organizuju društveni i politički rad.

Kada je osvanuo Prvi maj 1886. godine, sprovedeno je, širom SAD 5.000 štrajkova uz učešće 340.000 radnika. U masovnim demonstracijama radnici su nosili transparente na kojima su bile ispisane tri osmice. Njihove parole su bile: “Počev od danas, nijedan radnik ne treba da radi više od osam časova: osam časova rada, osam časova odmora, osam časova kulturnog uzdizanja”. Već tog dana oko 200.000 radnika izvojevalo je osmočasovni radni dan, krajem mjeseca - još 50.000, a još oko milion radnika izborilo je skraćenje radnog vremena.

Istorija Prvog maja, kao međunarodne demonstracije radnika za osmočasovno radno vrijeme i ostala prava radničke klase, počinje zapravo tek događajima koji su se odigrali u Čikagu 3. i 4. maja 1886. godine. U ovom američkom gradu Prvi maj je protekao relativno mirno. Oko 40.000 radnika obustavilo je rad, a sljedećih dana pridružilo im se još nekoliko desetina hiljada. Poslovna i politička oligarhija bila je iznenađena i nastojala je da uz pomoć policije rastjera skupove i rasturi radničke povorke.

Policija je stupila u akciju 3. maja predveče. Na mitingu pred Fabrikom poljoprivrednih mašina, kojem je prisustvovalo 8.000 radnika, govorio je jedan od vođa anarhista Ogast Spajs. Odjednom su se otvorile kapije fabrike i iz dvorišta su izašli štrajkbrejkeri i plaćeni detektivi poslodavaca. Nastao je metež, počela je i pucnjava. Plaćenici poslodavaca i policajci, koji su se umiješali, počeli su da pucaju na radnike. Šest radnika je poginulo, a oko 50 ih je bilo ranjeno.

Sutra su ponovo bile organizovane manifestacije na Hejmarket skveru. U početku mirne, one su se poslije eksplozije jedne bombe pretvorile u strašno krvoproliće. Broj mrtvih nije tačno ustanovljen, a znatan broj manifestanata bio je uhapšen. Od njih je kasnije pet radnika osuđeno na smrt.

Pokolj u Čikagu odjeknuo je širom svijeta. Uspomena na ovaj događaj očuvana je u kasnijem praznovanju Prvog maja - dana borbe svih radnika svijeta protiv kapitalističkog ugnjetavanja.

Na Prvom kongresu Druge internacionale u Parizu 1889. godine odlučeno je da se svake godine, počev od Prvog maja 1890. godine, sprovode masovne demonstracije i štrajkovi za zaštitu interesa radničke klase. Na taj način je utemeljen Prvi maj kao međunarodni praznik radnih ljudi. Prvi maj je postao dan borbe za ostvarenje prava radničke klase cijelog svijeta.

Protesti

Međunarodni praznik rada 1. maj lani su mnoge zemlje obilježile žestokim protestima zbog ekonomske krize. U nekoliko gradova Grčke održane su tradicionalne proslave Prvog maja u organizaciji ljevice, a u Atini je izbio sukob kada je policija bacila suzavac na demonstrante koji su zapalili više vozila u centru grada.
U Berlinu i Hamburgu na Međunarodni praznik rada izbili su sukobi policije i demonstranata, koji su uzvikivali slogane protiv kapitalizma. Velike demonstracije sindikata organizovane su i u španskoj prestonici Madridu, kao i drugim metropolama u Evropi i svijetu. Više od 200.000 ljudi učestvovalo je širom Rusije na demonstracijama povodom 1. maja, dok je u Austriji Međunarodni praznik rada obilježen paradama, koje su bile u znaku globalne ekonomske krize.

Svetac i praznik

Nastojeći da Prvom maju oduzme njegov istorijski značaj Katolička crkva je 1. maj proglasila Danom svetog Josipa - zaštitnika radnika. Kongres Druge internacionale odlučio je da se 1. maj obilježava demonstracijama. U Francuskoj, na primjer, samo u Parizu je učestvovalo više od 100.000 radnika na protestima. Poslije Prvog svjetskog rata 1. maj počeo se slaviti u znaku borbe za očuvanje svjetskog mira.

Kratki izleti na more

Prvomajski praznici su i povod za putovanja, najčešće u vidu posjeta evropskim metropolama.

U turističkim agencijama ističu da su stanovnici Srpske zainteresovani za putovanja u susjedne države i kratki izlet na more. Kažu da vlada veliko interesovanje građana za izlete u Hrvatsku i Srbiju.

- To je kratak period odmora i stanovnici RS ga uglavnom iskoriste da bi upoznali bliže gradove u kojima još uvijek nisu bili i na kratko zaboravili na svoje radne obaveze - kažu u agencijama.

Vrijeme

Prema prognozama meteorologa u Republici Srpskoj za 1. maj očekuje se sunčano i toplo vrijeme. Minimalna dnevna temperatura biće 12 stepeni, dok će maksimalna iznositi 27 stepeni Celzijusa. U poslijepodnevnim časovima moguće naoblačenje, ali padavina neće biti. Slične vremenske prilike biće tokom cijelog vikenda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.