Velikim djelima izborile status u društvu

Svaka od njih je posebna i drugačija na svoj način. Neke od njih su se borile i uspjele, neke su postavile dobar temelj da buduće generacije hrabrih žena nastave njihov put i ostvare zajednički cilj.

Za mnoga otkrića, bez kojih ne možemo ni zamisliti moderan život, možemo zahvaliti ženama koje je krasila visoka inteligencija, hrabrost i odlučnost.

Nobelovke

Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom pronalazaču, koji je 1895. godine obznanio ideju da se osnuje fond iz kojeg bi se dodjeljivala nagrada najzaslužnijima. Žene su se u tom periodu borile za svoju ravnopravnost i dokazale su da u nauci mogu biti uspješne kao i muškarci, te da je njihovo rijetko pojavljivanje u istoriji dostignuća rezultat ograničenja patrijarhalnog društva.

Najpoznatija nobelovka je Marija Kiri rođena u Poljskoj kao Marija Salomea Sklodovska, naučnica koja je život uglavnom provela u Francuskoj. Dobitnica je dvije Nobelove nagrade: 1903. za fiziku kao priznanje za istraživanje fenomena radijacije, a 1911. za otkrivanje novih elemenata - radijuma i polonijuma.

"Nobelom" je, na području hemije, nagrađena i Doroti Kraufut Hodin 1964. godine, a povod tome je bilo njeno otkriće strukture penicilina, a zatim i strukture vitamina B12. Za oba postignuća zaslužno je to što je ona razvila u usavršila tehniku kristalografije H-zracima, što joj je omogućilo da odredi trodimenzionalnu strukturu biomolekula.

Nobelovu nagradu za mir dobila je Majka Tereza, rodom Albanka iz Makedonije. Njena slava kao mirotvorke i humanitarne aktivistkinje bila je na vrhuncu krajem 20. vijeka, kada je dostigla i vrh Galupove liste najpoštovanijih ljudi.

Klara Cetkin, Jovanka Orleanka, Merilin Monro

Klara Cetkin, njemačka revolucionarka i član međunarodnog radničkog pokreta, organizovala je Prvu međunarodnu konferenciju žena na kojoj je izabrana za sekretara saveza. U Kopenhagenu 1910. Međunarodna konferencija žena, na njenu inicijativu, proglasila je osmi mart danom žena radnica.

Jovanka Orleanka živjela je u 15. vijeku, a svojom hrabrošću i nevjerovatnim duhom osvojila je srca vojnika, postala vojskovođa i branila je Francusku od Engleza. Tokom opsade Pariza ranjena je i zarobljena. Spaljena je na lomači, a nakon smrti je proglašena mučenicom i sveticom.

Merilin Monro odrasla je u siromaštvu pod imenom Norma Džin Bejker, ali brzo je postala ikona, filmska legenda i najveći seks simbol svih vremena. Poznata je po filmskim hitovima i ljubavnim avanturama sa moćnim ljudima. Iako je od njene misteriozne smrti prošlo 50 godina, i danas je idol mnogim glumicama.

Princezu Dajanu je, osim njene dvorske titule, krasio predan humanitarni rad zbog kojeg je prozvana kraljicom srca. Njen brak sa princem Čarlsom bio je obilježen brojnim aferama, ali u javnosti je ostala zapamćena po dobru. Tragično je preminula 1997. godine u automobilskoj nesreći koja do danas nije posve razjašnjena.

Žene zaslužne za velika otkrića

Za mnoga otkrića možemo zahvaliti ženama, čija imena su često nepravedno ostavljana po strani, te nikada nisu doživjele slavu i priznanje za to što su nabolje promijenile svijet.

Jedna od njih je Ledi Meri Vortli Montagu, plemkinja i pisac, koja je za vrijeme svog boravka u Turskoj posmatrala lokalne žene kako svoju djecu same vakcinišu da bi ih zaštitile od virusa velikih boginja. Meri, koja je i sama preboljela ovu bolest, odlučila je da viđeni postupak ponovi i na svom sinu. Nakon što se on uspješno oporavio, te razvio imunitet na bolest, ona je odlučila da obavijesti javnost Engleske o postojanju efikasnog lijeka. Ubrzo je lijek usavršen, i po istom principu koji je plemkinja opisala, njegovom upotrebom spriječeno je širenje ove opake bolesti.

Meri Felps Džejkob je snalažljiva dama koja je početkom 20. vijeka otkrila grudnjak i tako spasila žene od muka koje im je zadavalo nošenje neudobnih korzeta. Meri je jednom prilikom kupila svilenu haljinu, a kada je shvatila da će joj korzet u njoj ružno štrčati, svezala je dvije svilene maramice roza trakom i prekrila njima grudi. Svoj patent je kasnije prodala jednoj kompaniji, a zapamćena je kao pokretač novog modnog perioda, koji je ženama obezbijedio veću slobodu u oblačenju.

Stefani Luis Nolek je zaslužna za prsluke otporne na neprobojne metke koji su spasili živote mnogih policajaca i vojnika. Ona je osmislila sintetički, lagani materijal kevlar, koji je pet puta jači od čelika. Izum je patentirala 1966. godine, a ubrzo je započelo njegovo korišćenje u proizvodnji nepropusnih prsluka, padobrana, raketa i raznih materijala. Osim ovoga, patentirala je još 28 drugih otkrića.

Tamnopute žene

Angela Dejvis ikona je u borbi za prava crnaca. Shvatila je da će jednakost između crnih i bijelih ljudi postojati samo ako postoji jednakost između polova, te je uskoro postala vodeća figura tzv. "crnog feminizma".

Varis Dirie je kao tinejdžerka pobjegla u London od ugovorenog braka sa čovjekom od 60 godina. U ime tradicije je obrezana kao djevojčica, te je borbu protiv genitalnog sakaćenja učinila borbom svog života. Kasnije je imenovana za ambasadora dobre volje Ujedinjenih nacija. Svoju potresnu životnu priču iznijela je u knjizi pod nazivom "Pustinjski cvijet" po kojoj je snimljen i istoimeni film.

Mišel Obama je postala prva tamnoputa prva dama u istoriji SAD , kada je njen suprug 2009. godine Barak Obama postao predsjednik. Njene humanitarne aktivnosti nisu ostale nezapažene, te je zato jedna od najcjenjenijih žena na svijetu.

Opra Vinfri je najbogatija Afroamerikanka 20. vijeka i prva koja je postala multimilioner. Prema jednom američkom magazinu birana je četiri puta za najmoćniju javnu ličnost u svijetu.

Prostitutke koje su se domogle moći

Istorija je puna priča o prostitutkama koje su upotrijebile svoje vještine da bi se domogle moći, ugleda i slave. Aspasija je živjela u Atini između 470. i 400. godine prije Hrista. Šanse za udaju su joj bile male, jer je rođena u siromašnoj porodici, pa je počela da se bavi prostitucijom i postala hetarea ili skupocjena prostitutka. Dospjela je u elitno društvo mislilaca i filozofa, te mnogi smatraju da je bila jedan od Sokratovih učitelja.

Kraljica Teodora živjela je u Konstantinopolju u petom vijeku, istorija je pamti kao ženu cara Justinijana. Takođe je rođena u siromašnoj porodici, ali je postala kurtizana i tako je upoznala cara. Zahvaljujući njoj zabranjena je prisilna prostitucija, silovanje se kažnjavalo smrću, a žene u carstvu su dobile pravo na privatnu svojinu. Bila je prijatelj siromašnih i jedan od najvećih boraca za ženska prava.

Feminizam

Feminizam je naziv za skup ideologija i političkih pokreta kojima je cilj bio poboljšanje položaja žene u društvu, odnosno izjednačavanje prava žene sa pravima muškarca.

Fokusi današnjeg feminizma su besplatna i sigurna kontracepcija, te pravo na pobačaj, ženska solidarnost, pravo na slobodu i život žena bez muškaraca i lezbijsko materinstvo, jednake plate muškaraca i žena, jednaka građanska i politička prava muškaraca i žena itd.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.