Veliki dugovi grada iz snova
Dubai je domišljati spoj smjelosti i arhitekture, blistavi spomenik egu i ambiciji koja je sićušni emirat usred Bliskog istoka pretvorila u ekonomskog džina. Ruski oligarsi šetkaju se uzduž i poprijeko ostrva u obliku palmi koja su načinile ljudske ruke, a šeici se skijaju niz snijegom pokrivene obronke sagrađene u trgovačkom centru.
U nedostatku rezervi nafte kojima obiluju susjedne države, vladajuća porodica u Dubaiju stvorila je paralelnu ekonomsku realnost koju krase skupe nekretnine, međunarodna ulaganja i umjetnost mogućeg. Emirat je oblikovan kao dotjerani gradski pejzaž od čijih prizora zastaje dah: islam koji balansira na ivici zavodničkog zapadnjačkog kapitalizma, i plemenske tradicije koje nestaju u nadolazećim trendovima globalizacije.
Dizalice, poput brojnih ruku, pokreću se duž horizonta, i svakog dana, ako ne i sata, sve ih je više. Podignuta je i najviša zgrada na svijetu, pustinja je ispresijecana autoputevima, a na međunarodnom aerodromu vlada gužva i danju i noću. Dubai je izrastao u trgovačko-komercijalnu raskrsnicu Azije, Evrope i Amerike, mjesto u kome su saloni za pušenje cigara, hoteli sa sedam zvjezdica i koferi puni para.
A onda je došao iznenadni šok.
Opšta recesija opustošila je Dubai, u kome su ostali kvadratni kilometri praznog, neiznajmljenog poslovnog prostora i gomila ugovora koji nisu mogli biti ispunjeni. Hiljade stranih inžinjera, arhitekata, bankara i radnika poslati su kućama. Kao i sve drugo što je krasilo Dubai u doba procvata, dug u koji se zaglibio je zapanjujući: najtačnije procjene govore o 80 milijardi dolara, od kojih gotovo 60 milijardi otpada na "Dubai vorld", konglomerat za poslovne projekte koje kontroliše država.
Vijest da Dubai želi da obustavi plaćanje duga uzdrmala je svjetska tržišta. Još se ne zna kakve će dugoročne posljedice ova odluka imati na berze.
Dubai je jedan od sedam emirata koji čine Ujedinjene Arapske Emirate, ukliještene između Persijskog zaliva i Saudijske Arabije. Centralna banka UAE ponudila je hitan paket pomoći bankama koje posluju u Dubaiju. Susjedni emirat, Abu Dabi, bogat naftnim rezervama, ponudiće ograničenu pomoć kako bi kriza bila obuzdana.
- Ne očekujem veliku štetu. Poslovna dinamika u Saudijskoj Arabiji, Kataru i Abu Dabiju potpuno je drugačija od dinamike u Dubaiju. Njihova privreda je razvijenija, oni imaju naftu i bogate novčane fondove koji će sanirati krizu, a njihov dug nije ni blizu onome što je dužan Dubai - uvjeren je Džo Kavkabani, direktor odsjeka za upravljanje nekretninama u banci Algebra kapital u Dubaiju.
Cijene stanova i poslovnih prostora u Emiratima drastično su pale prošle godine. Povremeno je obustavljeno 400 projekata izgradnje, vrijednih 300 milijardi dolara. Strahuje se da bi ogromni dug i narušeno povjerenje investitora najozbiljnije mogli pogoditi britanske banke, uključujući Kraljevsku banku Škotske i HSCB, koje su među najvećim kreditorima u Dubaiju i ostatku Emirata.
Kolaps vrijednosti nekretnina nije bila jedna od vizija vladara Dubaija, Šeika Muhameda ibn Rašida al Maktuma, koji je želio da podigne grad na međunarodnom nivou, u kome bi bili vidljivi tragovi grandioznosti prošlosti, u vrijeme dok su Bagdad i drugi glavni gradovi u okruženju simbolizovali moć islamskog svijeta. Nakon što je Dubai, poslije decenija britanske vlasti, postao nezavisan 1971, njegova vladajuća porodica brzo se okrenula svijetu finansija, otvorivši aerodrom, stvarajući zone slobodne trgovine i nastojeći da emiratu pronađe mjesto na regionalnim tržištima.
Maktum, pjesnik i pasionirani ljubitelj konja, usmjeravao je razvoj Dubaija i prije nego što je 2006. godine i zvanično imenovan njegovim vladarom. U knjizi "Moja vizija" tvrdio je da i druge zemlje treba da slijede primjer uspjeha njegovog emirata. Međutim kritičari, od kojih su neki i članovi kraljevske porodice Abu Dabija, kažu da je Maktum nagao i nepromišljen, previše insistira na razvoju, zbog čega je emirat preko mjere izložen hirovima i burama svjetskog tržišta.
Arhitektura zastupljena u emiratu, sa građevinama koje se talasaju kao da su na pučini ili se rotiraju pod složenim uglovima, simbolizuje sve veće samopouzdanje i uticaj zemalja Persijskog zaliva. Stil Dubaija predstavlja izazov jakim arapskim državama poput Egipta, i privlači mlade generacije Arapa profesionalaca, od režisera do knjigovođa.
Oko 85 odsto od 1,7 milion stanovnika Dubaija su stranci, među kojima je 250 hiljada građevinaca uglavnom iz Indije i drugih azijskih zemalja. Organizacije koje se bave ljudskim pravima kritikovale su ovaj emirat zbog niskih nadnica i loših uslova života koji se nude radnicima, te zbog zatvaranja očiju pred problemom organizovane prostitucije.
Zavist
- Dubai je je stvorio mnogo zavidnika među njegovim susjedima. Možda je insistiranje na razvoju i bilo riskantno, pomalo luckasto, ali svima je potreban san koji se zove Dubai. To je prvi arapski grad koji je svijetu dokazao da se može porediti sa gradovima na Zapadu - kaže Randa Habib, politički analitičar iz Jordana.
preveo: Milenko KINDL
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
