Valentina Vladimirovna Tereškova - prva žena u svemiru
Valentina Vladimirovna Tereškova ušla je u istoriju kao prva žena koja je poletjela u svemir.
Tereškova se rodila 6. marta 1937. u selu Maslenikovo u Jaroslavskoj oblasti u Rusiji. Oba su joj roditelja bili kolhozni radnici. Otac joj je poginuo u Drugom svjetskom ratu, poslije čega se majka s troje djece preselila u Jaroslavlj. Zbog siromaštva koje je vladalo u prvim godinama poslije rata, Tereškova nije pohađala školu sve do svoje desete godine.
Padobranstvo
Poslije završetka sedmogodišnje škole, kao sedamnaestogodišnja djevojka zaposlila se u lokalnoj fabrici automobilskih guma, ali je uz posao nastavila školovanje u večernjoj školi. Poslije toga počela je da radi u predionici pamuka gdje su radile i njena sestra i majka. Godine 1956. upisala je jaroslavski tehnikum lake industrije. Uz posao i učenje bila je i aktivna članica aerokluba u sklopu kojeg se bavila padobranstvom.
U to vrijeme padobranski treninzi bili su važan dio obuke budućih sovjetskih kosmonauta, jer su se oni pri povratku u Zemljinu atmosferu izbacivali iz svemirskog broda i prizemljivali padobranom. Ljubav prema svemirskom programu i njene kvalifikacije, podstakle su je da se pismeno obrati Sovjetskom svemirskom centru u Moskvi koje je upoznala sa svojim padobranskim sposobnostima i željom da učestvuje u svemirskom programu.
Svemirski program
Valentina je 1962. pozvana u Zvjezdani Grad nedaleko od Moskve da započne s pripremama za svemirski let. Tamo je bila podvrgnuta rigoroznim treninzima u izolaciji, letovima u bestežinskom stanju, upravljanju mlaznim letjelicama i skakanju padobranom u svemirskom odjeljenju.
Poslije devet mjeseci treniranja dodijeljen joj je čin potporučnika. Tereškova je izabrana među 400 kandidatkinja koje su se takođe prijavile za početak priprema. Uz nju, za let su se pripremale još četiri djevojke Tatjana Kuznjecova, Irina Solovjova, Žana Jerkina i Valentina Ponomareva. Nijedna od njih nije nikad poletjela. Sljedeća koja se vinula u svemirska prostranstva, čak 19 godina poslije Tereškove, bila je Svjetlana Savitskaja.
Let
Tereškova je sa kosmodroma Bajkonur u današnjem Kazahstanu u svemir poletjela 16. juna 1963. godine, brodom "Vostok šest", čime je postala prva žena u svemiru i šesta među sovjetskim kosmonautima.
Za vrijeme svog leta, komunicirala je s "Vostokom pet" koji se istovremeno nalazio u svemiru i kosmonautom Valerijem Bikovim. Poslije tri dana i 48 kruženja oko Zemlje, Tereškova se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju. Njen let se odvijao sedmicu prije održavanja moskovske međunarodne konferencije žena na kojoj su joj svoje priznanje odali, između ostalih, i engleska kraljica Elizabeta II i sovjetski premijer Nikita Hruščov. Proglašena je herojem Sovjetskog Saveza i nosilac je najviših državnih počasti i nagrada.
Privatni život
Nekoliko mjeseci poslije leta, Tereškova se udala za kolegu kosmonauta Adrijana Nikolajeva i 1964. im se rodila kći Jelena koja je danas ljekar. Rastali su se 1982. godine.
Tereškova je nastavila da radi kao inženjer u svemirskoj industriji, a 1969. godine diplomirala je na Vojnoj vazduhoplovnoj akademiji "Žukovskog". Valentina je doktor nauka i autor više od 50 naučnih radova.
Aktivno se bavila kosmonautikom sve do 1968. godine kada je u Zvjezdanom Gradu ukinuto žensko odjeljenje. Uprkos tome, i dalje je bila na popisu aktivnih kosmonauta do 1987. godine, a 1985. se čak i razmatrala mogućnost njenog povrataka u svemir. U svojoj 70. godini izrazila je želju za letom na Mars, čak i bez povratne karte. Od 1968. bavi se radom u društvenim organizacijama.
Njenim imenom nazvan je i jedan od kratera na Mjesecu, a 2000. godine proglašena je ženom vijeka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
