Umjetnost u službi prekrajanja istorije

Dok jedni u tome ne vide nikakav problem, jer je "ipak samo riječ o filmu", drugi smatraju da se na takav način stvara pogrešna percepcija ili "kriva slika" u vezi sa određenim istorijskim događajima. Ponekad, dodaju, ignorisanje nekih događaja, činjenica ili velikih mana neke istorijske ličnosti jednostavno ne funkcioniše.

Uvrijeđeni poslanici

Epska drama "Linkoln", Stivena Spilberga, koja je ovogodišnji favorit za nagradu "Oskar", predstavlja portret Abrahama Linkolna, 16. američkog predsjednika, u vrijeme rasprave o aboliciji ropstva, što je jedan od najznačajnijih događaja u istoriji Amerike.

Nedavno se, međutim, Toni Kušner, scenarista "Linkolna" izvinio zbog "15 sekundi istorijske greške u filmu". Izvinjenje je uslijedilo poslije kritika kongresmena iz Konektikata Džoa Kortnija, koji je istakao da je dvoje poslanika iz njegove države lažno prikazano kako 1865. godine glasaju protiv ukidanja ropstva.

- Kongresmen je u pravu kada kaže da su sva četiri člana delegacije Konektikata glasala za amandman o ukidanju ropstva u SAD. Ipak, promijenili smo glasanje dvojice članova delegacije i dali nova imena osobama koje su ubacile svoje listiće u kutiju kako glasanje ne bismo pripisali stvarnim osobama - priznao je Kušner.

Kortni je na to rekao da je zadovoljan time što je scenarista priznao grešku "kako gledaoci ne bi izašli iz bioskopa vjerujući da su ondašnji predstavnici Konektikata bili na pogrešnoj strani istorije".

Greška za greškom

Magazin "Tajm" je objavio listu filmova u kojima je mimoilaženje istorije i filmske priče dostiglo vrhunac. Na vrhu liste našlo se ostvarenje "Patriot", spektakl o borbi za nezavisnost SAD reditelja Rolanda Emeriha. Najveća greška je sam glavni lik, Frensis Merion (u filmu nazvan Bendžamin Martin) kojeg igra Mel Gibson.

Merion je u istoriji ostao zabilježen kao čovjek koji je silovao svoje robinje i progonio Indijance, dok je u filmu prikazan kao civilizovan porodični čovek. Merionovoj maloj vojsci su se u filmu pridruživali i crnci, dok je on u stvarnosti bio robovlasnik, koji je činio veća zla od Britanaca protiv kojih se borio na platnu.

Na film je reagovao i slavni režiser Spajk Li, koji je u otvorenom pismu naveo da je u cijelom filmu ropstvo u potpunosti ignorisano.

- "Patriot" je čista američko-holivudska propaganda, potpuno prekrajanje istorije - istakao je Li.

Na listi "Tajma" našao se i čuveni film "Zaljubljeni Šekspir" iz 1998. koji je osvojio čak sedam "Oskara", uključujući i onaj za najbolji film. U filmu koji govori o vezi Viljema Šekspira i mlade plemkinje Viole, režisera Džona Mejdena, nisu tačni brojni detalji iz života slavnog književnika.

Istorijske činjenice izvrtane su i u filmovima "Daleki horizonti", "Robin Hud", "Hrabro srce", "Perl Harbur"…

Film Toma Hupera "Kraljev govor" dobio je brojne nagrade, a glavni glumac Kolin Firt odlične kritike za tumačenje lika kralja Džordža VI, ali kritičari nisu propustili priliku da upute na neke nepravilnosti u filmu, vezane za istorijske činjenice. Jedan od najvećih propusta tiče se lika Vinstona Čerčila, kojeg tumači Timoti Spal. On je prikazan kao pravi prijatelj Džordža VI i njegove supruge. "Pravi" Čerčil je, međutim, što je istoričarima dobro poznato, podržavao kraljevog starijeg brata.

Pored toga, u filmu je Džordž VI radio sa terapeutom za govor samo nekoliko godina tokom sredine tridesetih, a činjenica je da je njihov rad počeo oko 1926. godine.

Film "300: Bitka kod Termopila" imao je namjeru da pokaže herojsku borbu 300 Spartanaca koji su se avgusta 480. godine prije Hrista suprotstavili brojno nadmoćnoj persijskoj vojsci. Autori su događaj predstavili kao spartansko žrtvovanje za demokratiju, ali je činjenica da je njihovo društvo bilo uređeno izrazito rigidno i militarističko.

Istoričari imaju velike zamjerke i na holivudski film "Neprijatelj na vratima", u kojem Džud Lou tumači čuvenog sovjetskog snajperistu Vasilija Zajceva, a u kome su potpuno pogrešno prikazane aktivnosti Crvene armije.

U filmu Žan-Žaka Anoa sovjetski vojnici su slati u bitku sa samo jednom puškom na dva čovjeka, što je prema poznatim činjenicama nezamislivo. Snajperista Zajcev, koji je u bici za Staljingrad ubio 225 ljudi, u filmu vodi presudnu borbu sa njemačkim snajperistom Ervinom Kenigom, koji u stvarnosti - nije ni postojao.

"The Hurt Locker", film nagrađen sa šest "Oskara", prati tim stručnjaka za demontiranje bombi u Iraku. Najveće zamjerke na film imali su veterani rata u Iraku koji su ocijenili da glavni junak, narednik Džejms nije mogao da demontira 870 bombi u karijeri, kako se navodi u filmu. To bi značilo da je dnevno u Iraku demontirao tri eksplozivne naprave.

"Njindtalkers", akcija Džona Vua sa Nikolasom Kejdžom u glavnoj ulozi, bazirana je na upotrebi Navaho jezika za slanje šifrovanih poruka u Drugom svjetskom ratu. Dio priče da su pripadnici Navaho plemena koji su učestvovali u ratu i slanju poruka imali tjelohranitelje je tačan, međutim, demantovano je da su tjelohranitelji bili zaduženi da ih po potrebi ubiju, da ne bi pali u ruke Japancima. Stručnjaci su procijenili i da je Vu potpuno omašio sa scenama bitke, u kojima se niko ne ponaša kao vojnik.

Sulejman Veličanstveni

Turska serija "Sulejman Veličanstveni" koja govori o životu najmoćnijeg vladara Osmanskog carstva, postala je u kratkom roku veoma popularna u regionu, ali je i izazvala ljutnju, kako srpskih, tako i turskih istoričara. Jer, iako su je najavili kao istorijsku dramu, autori serije u mnogo čemu su odstupili od istorijskih činjenica.

U seriji je, što je najveći propust, dramatično

falsifikovana srpska istorija, pa je tako prikazano da je, kada je osvajao Beograd, sultan Sulejman dočekan raširenih ruku. Istina je, međutim, da je u odbrani Beograda izginulo svih 900 branilaca, a da su mnogi Srbi odvedeni u ropstvo.

Sultan je ispred šabačke tvrđave dočekan sa 60 "nevjerničkih" glava nabijenih na kočeve, što u seriji, naravno, nije prikazano.

Osim toga, ne pominje se ni da su Turci u opsadi beogradske tvrđave ratovali isključivo sa Srbima, pošto je Ugarska bila slaba, a pomoć sa strane nije stigla. Nisu prikazani ni slonovi i kamile koji su bili pod Beogradom.

Sultan Sulejman prikazan je kao romantični vitez, iako je u stvarnosti bio nemilosrdni osvajač.

Turski istoričar Jusuf Halakoglu naveo je čak 20 istorijskih grešaka u ovoj seriji. Između ostalog, sultan Sulejman je u pantalonama, iako su kod Osmanlija prve pantalone počele da se nose tek nekoliko vijekova kasnije. Žene u seriji nose odjeću kakva se u Francuskoj nosila u 19. vijeku i koja nema nikakve veze sa modom iz 16. vijeka.

Sultan nije gledao likvidacije, kao u seriji, a u seriji je prikazan vatromet iako takav običaj u to vrijeme nije postojao kod Osmanlija.

Kada je sultan Sulejman došao na tron, imao je 26 godina, a u seriji glumac ima 41 godinu, dok je sultanija Hurem imala 14 godina kada je došla na dvor. Glumica u seriji ima 27 godina.

Reditelj Stefan Arsenijević iz Beograda smatra da reditelji često griješe kada pokušavaju da od istorijskih tema naprave igrane filmove.

- Bitno je da se jasno razgraniči o kom je žanru riječ. Meni se, na primjer, sviđa kako Kventin Tarantino u filmovima pravi svoju verziju istorije, ali, naravno, znamo da je riječ o igranim ostvarenjima - rekao je Arsenijević. 

Dodaje da je za njega film "Linkoln" Stivena Spilberga "kao dosadan čas istorije".

- Međutim, baš u tom istorijskom dijelu napravili su grešku kada je riječ o stvarnim događajima - dodaje Arsenijević.

Piloti

Film "Red Tails" sa Kubom Gudingom Džuniorom u glavnoj ulozi je dirljiva priča o prevazilaženju rasne diskriminacije u vojsci SAD za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada su navodno tamnoputi piloti bili žrtve segregacije. Odred afroameričkih pilota je, međutim, u filmu prikazan kao nedodirljiv, pa potencira da nisu izgubili nijedan avion za vrijeme rata. Činjenice, međutim, pokazuju da je taj odred pretrpio gubitak 25 bombardera.

"The Green Berets"

Veliki broj filmova o ratu u Vijetnamu ima mnogo mana, ali, prema mišljenju kritičara, prednjači "The Green Berets" sa Džonom Vejnom.

Film je ocijenjen kao propaganda u korist rata, jer su, kao prvo, pogrešno prenesene i vojne i činjenice o raspoloženju javnosti u to doba. Kritičari su ovaj film nazvali "kaubojskim i indijanskim" i ocijenili da glorifikuje rat i svodi ga na gomilu klišea.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.