- Kratke suknjice, majice na bretele, duboki dekolte, helanke i jaka šminka postale su uobičajena pojava na mnogim školskim hodnicima i učionicama. Alarmantnije od svega je i to što više nisu samo srednjoškolke te koje se slobodnije oblače, jer izazovni stil po uzoru na estradnu scenu i mnoge pjevačice "vlada" čak i među učenicama u osnovnim školama.

Iako bi odlazak u školu za učenike, prema mišljenju, stručnjaka trebalo da znači pristojno i uredno odijevanje, a svaka vaspitno-obrazovna ustanova bi trebalo da ima pravilnik odijevanja, to niko ne poštuje, niti razmišlja o tome…

Jedno je postalo jasno, a to je da je sloboda učenika u stilu odijevanja u školama širom Srpske prešla sve granice, ili bolje rečeno da za nju više granice i ne postoje.

"Kecelja iz raja izašla"

Kada je riječ o uniformisanju i donošenju pravilnika o odijevanju učenika i nastavnika, odnosno profesora, na svim nivoima obrazovanja - mišljenja su podijeljena.

Prema riječima direktora Poljoprivredne škole u Banjaluci Edija Haneša, učenici ove škole na praktičnoj nastavi obavezno moraju nositi uniformu, i to plave i bijele mantile.

- Đaci nose plave mantile na časovima praktične nastave prerade voća i povrća, dok učenici koji obavljaju praksu u veterinarskim ambulantama oblače bijele mantile - istakao je Haneš.

On je naglasio da kada je u pitanju opšta uniforma, u školama nema pravilnika.

- Uprkos tome što ne postoji kodeks oblačenja, đacima ne dopuštamo da u školu dolaze u šorcevima, kratkim majicama te mini suknjama. Dežurni profesor na ulazu u školu vraća sve one učenike koji su neprimjerno obučeni - dodao je Haneš koji smatra da obavezno treba donijeti pravilnik o ocjenjivanju, ali i o odijevanju.

Hitno donijeti pravilnik!

Direktor Osnovne škole "Sveti Sava" u Zvorniku Nada Zekić kaže da je potrebno hitno usvojiti pravilnike odijevanja za đake, ali i za nastavnike.

- Prije je situacija bila još gora i djeca su ljeti najčešće dolazila u školu u šorcevima, te mini suknjama. Potrebno je usvojiti dres kod oblačenja koji treba da se nalazi u svakoj učionici i zbornici, te na oglasnoj tabli u školi - rekla je Zekićeva.

I nastavnici da paze šta oblače

Sociolog Biljana Milošević smatra da bi svaka institucija, ne samo obrazovna, trebalo da ima propisani dres kod oblačenja i ponašanja.

- Ako bi samo jedna obrazovna institucija uvela dres kod oblačenja, onda bi se vjerovatno i neke druge škole ugledale na tu instituciju i preuzele slične kodekse o odijevanju i ponašanju - naglasila je Miloševićeva.

Ona je dodala da su i roditelji krivi za neprimjerno oblačenje đaka, te naglasila da se do nekog uzrasta djeci može svakako skrenuti pažnja kako treba da se ponašaju i odijevaju.

Psiholog Aleksandar Milić rekao je da je uobičajeno da se djeca odijevaju u skladu sa određenim socijalnim normama.

- Svaka bizarnost i sve što stavlja dijete u centar pažnje na izvjestan način izdvaja ga od ostalih - naglasio je Milić.

On je naglasio da djeca ne treba da budu uniformisana, ali da na nastavi treba da budu pristojno obučena.

- Škole i stručni timovi mogu blago u saradnji sa roditeljima uticati da djeca dolaze primjerno odjevena u školu. Samo tako se može promijeniti njihov stil - istakao je Milić.

I, gdje je bonton?

Na osnovu toga postavlja se pitanje da li je nepristojno odijevanje rezultat kućnog nevaspitanja ili, pak, rezultat koje su škole, odnosno prosvjetni radnici, svi nadležni na polju obrazovanja, svojim nemarnim propustom u radu odobrili i dozvolili.

- Nije tajna da su se tokom devedesetih godina đaci družili na osnovi marke patika. Ko je imao najbolje patike taj je "kul". I mene je to pratilo cijelo djetinjstvo, kao i šta ko ima na sebi i koje je to marke. Ne bih želio da i moje dijete prolazi kroz to - rekao je jedan od roditelja iz Banjaluke koji nije želio da mu objavimo ime.

Učenici koji poštuju bonton navode da nikako nije lijepo vidjeti djevojčicu u kratkim pantalonama, providnoj ili prekratkoj majici, jer u školi rade profesori koji su stariji od njih i koje treba da poštuju na sve načine.

S druge strane, đaci slobodnijeg stila odijevanja navode da živimo u demokratskom društvu i da svako treba da ima slobodu mišljenja, stil odijevanja i da se izdvaja od mase.

Oni se takođe žale da su ograničeni u slobodi odijevanja, dok profesorke dolaze u školu u kratkim suknjama i majicama sa dubokim izrezom.

Bilo kako bilo, jedno je sigurno, uvođenje nekih kodeksa je potrebno, kako bi ga se svi pridržavali, i đaci i nastavnici, jer nije u redu da u školskom klupama viđamo djevojčice kao da su se pripremile za estradni nastup.

Tetovaže i "inteligentne uniforme"

Pirsing i tetovaža postali su gotovo obavezan modni detalj mladih u svijetu, pa čak i osnovaca, zbog čega se mnogi roditelji u Srpskoj pribojavaju da će i njihova djeca poželjeti da prate ovu modu.

S druge strane, u nekim zemljama su mnogo rigoroznija pravila ponašanja i odijevanja nego kod nas. Tako da bi se smanjilo bježanje sa časova u nekim školama u Brazilu su uveli "inteligentne školske uniforme". Riječ je o majicama u koje su ugrađeni mikročipovi koji registruju kad je dijete stiglo u školu, koliko kasni na čas, o čemu se roditelji obavještavaju porukama.

Zabrane

U Italiji je zabranjeno da djeca nose mobilne telefone u škole. U Japanu svi nose samo jednu vrstu uniforme, ma u kojoj školi bili, ma u kom gradu bili... U Kini svi osnovci nose žute kape da bi ih razaznavali u saobraćaju.

I u Britaniji svi učenici nose uniforme, pantalone teget ili sive, bijele majice ili košulje, a džemperi su bordo ili zeleni.

Učenicima i nastavnicima u novosadskoj osnovnoj školi "Žarko Zrenjanin" od ove školske godine zabranjen je ulazak u školu ako su obučeni u helanke, majice na bretele, šorceve, bermude, papuče i mini suknjice.

Nova pravila su uvedena, kako objašnjavaju nadležni, zbog učenica sedmog i osmog razreda, koje najviše "trese" pubertet, ali i zbog nastavnica sklonih provokativnom oblačenju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.