U srpskom sajber prostoru od informacija do sarme i poljubaca
U Srbiji ne postoji evidencija o tačnom broju registrovanih internet sajtova i portala, kao ni formalna kontrola informacija koje se na njima objavljuju, tako da svako može da postavi kakvu god želi informaciju.
To objašnjava činjenicu da su informacije objavljene na sajtovima često atraktivnije u odnosu na elektronske i štampane medije, ali i da treba zadržati izvjesnu rezervu kada je riječ o njihovoj vjerodostojnosti.
Pomoćnik direktora Registra nacionalnog internet domena Goran Milanković rekao je Tanjugu da je do danas registrovano 59.220 .rs domena, ali da to ne mora da se poklapa sa realnim brojem internet sajtova u Srbiji.
Prema njegovim riječima, jedan sajt može da ima i više domena, pa osim .rs, može da ima i .org, .net ili .com koji se kupuju u inostranstvu.
Prema nedavno objavljenom istraživanju agencije "Ipsos stratedžik marketing", koje je sprovedeno tokom aprila ove godine, više od polovine građana u Srbiji ima pristup internetu u svom domaćinstvu, a 68 odsto ispitanika ga koristi svaki dan.
Na više desetina hiljada sajtova, ta polovina srpske populacije može da pronađe informacije najrazličitijeg tipa, od klasičnih servisnih koje se dobijaju na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda, preko savjetodavnih tipa "kako izliječiti neku bolest" do toga kako skuvati pasulj ili saviti sarmu.
Naravno, postoje i zvanični sajtovi državne uprave i institucija u čiju pouzdanost ne treba sumnjati, počevši od sajta predsjednika Republike, Vlade do sajta grada Beograda i Agencije za privredne registre, koji omogućava pretragu i pronalaženje podataka o privrednim subjektima.
Jedan od korisnijih sajtova je formular.rs na kojem se mogu pronaći informacije o tome koja dokumenta su potrebna za na primjer vađenje lične karte ili pasoša, na kojoj adresi je nadležna policijska uprava, iznos taksi i broj žiro računa.
Ukoliko niste sigurni kako da dođete kod novog prijatelja ili rođaka, koje niste posjetili godinama, sajt planplus.rs ima mape više od 900 gradova i naselja u Srbiji i Crnoj Gori, koje olakšavaju snalaženje u nepoznatoj sredini.
A, ukoliko vam trebaju neka "osnovna tehnička znanja", na primjer kako da kradete struju, kako da se najbolje ljubite ili izliječe neku fobiju, sasvim je dovoljno da u neki od pretraživača ukucate ono što tražite i "informacije" su svakom nadohvat ruke.
U sajtove zanimljivog naziva i svrsishodnog cilja spadaju kradimamu.com namijenjen zaštiti intelektualne svojine i nisamovca.com, na kojem nezadovoljni potrošači mogu da iznesu svoje primjedbe i iskustva.
Vlasnik kompanije "Economic Internet Group" Srđan Janković, koja se između ostalog bavi izradom veb sajtova, naveo je da uz vrlo mala ulaganja svako može napraviti sajt.
- Ima puno gotovih rešenja koja se mogu tehnički iskoristiti, čak i osobe koje jako slabo poznaju cjelu filozofiju pravljenja sajtova, uz mala ulaganja od oko 20 evra godišnje mogu same da naprave neko osnovno rešenje - istakao je Janković.
Sa druge strane, za izradu ozbiljnih, korporativnih sajtova potrebno je gotovo trideset dana, naveo je on.
Kada je riječ o odgovornosti za informacije koje se postavljaju na sajtove, Janković je naveo da za to treba da bude odgovoran vlasnik:
- Na svakom sajtu treba da stoji impresum, u kojem je tačno navedeno ko je urednik sajta i ko je odgovoran za njega - rekao je Janković i dodao da to ipak nije slučaj u gotovo 99 odsto sajtova u Srbiji, uključujući i sajtove velikih institucija.
Kada je riječ o sociološkom aspektu informisanja preko interneta, sociolog Ratko Božović je istakao da se u Srbiji često vlada lakovjernošću građana.
- Možda oni i veruju u informacije koje se objavljuju na internetu, ali je pitanje koliko su one pravovremene, verodostojne i da li potiču iz pravih izvora - istakao je Božović.
Govoreći o odgovornosti za tačnost informacije koje se objavljuju na internetu, Božović je dodao da je sloboda pretpostavka za istinu.
- Ostaje pitanje kakva je ta sloboda ovde i koliko ima zloupotrebe na istim tim sajtovima, jer ako moja sloboda ugrožava vašu, onda je ona sporna - zaključio je Božović.
Za buduće studente
Ipak, pored ovih "uobičajenih" sajtova u srpskom sajber prostoru možete da pronađete sajt matematiranje.com namijenjen budućim studentima koji polažu prijemne ispite iz matematike i sadrži 3.300 riješenih zadataka, dok sajt metak.com, iako možda asocira na neku vojnu ili ratnu tematiku, u stvari predstavlja srpsko-engleski rječnik "brz kao metak".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
