U koferu Kusturica i stručne knjige

A. Rajković, M. Pijetlović
U koferu Kusturica i stručne knjige

Soba bez knjiga je slična tijelu bez duše. Izgleda da se ovom Ciceronovom izrekom vode i javne ličnosti u Republici Srpskoj, pa rado posežu za dobrim štivom onoliko koliko im poslovne obaveze dozvoljavaju i ostavljaju vremena.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kaže da voli da čita, ali da nažalost, s obzirom na političke obaveze u Predsjedništvu BiH, ima sve manje vremena za to.

- Ipak, nastojim da pratim izdavačku produkciju u tri oblasti: stručnoj istoriografiji, političkoj publicistici i književnoj literaturi. Povremeno dobijam knjige na poklon od prijatelja i tokom službenih posjeta. Ljetni odmor mi dobro dođe da malo više čitam nego tokom ostalih mjeseca u godini - rekao je Radmanović.

On dodaje da je prije nekoliko dana uzeo ponovo da čita ponovljeno izdanje sjajne i proročke knjige Osvalda Špenglera "Propast Zapada", koju je prvi put čitao kao student istorije sedamdesetih godina.

- Volim ponekad da ponovo čitam knjige koje sam davno čitao u mladosti. Od publicistike za odmor sam spremio da pročitam aktuelnu tematsku knjigu "Neoosmanizam" Darka Tanaskovića, jednu zanimljivu knjižicu Miroslava Karaulca "Andrić u diplomatiji" i zaboravljenu knjigu bana Svetislava - Tise Milosavljevića "Četiri srpske vojvode" - kaže Radmanović.

Lijepa književnost i klasici

Od lijepe književnosti, ispričao je Radmanović, najviše čita klasične romane i autore, vraća se velikim ruskim piscima, koji ga uvijek inspirišu, pogotovo sad kada se ponovo izdaju uz novine djela klasičnih autora.

- Ponekad pročitam neki noviji roman od savremenih i mlađih autora. Među njima je i knjiga Emira Kusturice "Smrt je neprovjerena glasina", koja mnogo govori o životu i kulturnoj i političkoj atmosferi u Sarajevu i Bosni sedamdesetih i osamdesetih godina - kaže Radmanović.

Glumica Narodnog pozorišta Republike Srpske Ljiljana Čekić kaže da rado čita.

- Najkraći odgovor bi bio: čitam svašta. Uporedo po nekoliko knjiga. Različite žanrovski. Za različita raspoloženja i različite svrhe. Ljeti pročitam i poneki bestseler, uglavnom po preporuci. Nemam vremena da istražujem po lakoj literaturi. Trenutno sam završila čitanje jednog potresnog savremenog kineskog romana pod nazivom "Živeti", autora Ju Hua i počela sam da čitam roman u dramskoj formi "Mirni dani u Miksing Partu" norveškog pisca Erlenda Lua - ističe Ljiljana Čekić.

Ona priča da uporedo sa ovom literaturom kraće forme čita i Medakovićev "Efemeris" 3. dio, kao i "Kulturnu politiku kraljevine Jugoslavije 1918 - 1941" Ljubodraga Dimića, s tim što ovu posljednju, kako kaže, čita za stolom i sa olovkom u ruci.

- Više volim klasična djela iako u posljednje vrijeme češće čitam knjige savremenih autora. Bez obzira na velike svjetske pisce, najčešće se vraćam Andriću, Selimoviću i Crnjanskom. Kada su u pitanju dramski pisci, najviše volim Borislava Mihajlovića Mihiza, Ljubomira Simovića i Henrika Ibzena - naglasila je Čekićeva.

Stručna literatura

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić rekao je da ima vrlo malo vremena da čita knjige.

- Ima suviše materijala i dokumenata za skupštinu, suviše papira druge vrste, analiza i izvještaja koje čitam, tako da mi za knjige ostaje malo vremena. U periodu dok sam imao više vremena za čitanje knjiga, to je bila istorijska literatura te romani iz te kategorije - kaže Radojičić i dodaje da u posljednjoj godini nije imao vremena za čitanje i beletristiku.

- U toku godišnjeg odmora vjerovatno će biti više vremena za čitanje, ali još se nisam psihički pripremao za tu fazu jer smo još u fazonu skupštinskog zasjedanja - kazao je Radojičić.

Akademski slikar Mladen Miljanović ističe da nije veliki obožavalac forme romana ili poezije iako voli da posjećujem večeri poezije mlađih banjalučkih autora.

- Od knjiga koje nemaju prevelike veze sa mojom strukom, a da volim da ih povremeno čitam su knjiga Vladimira Pištala nagrađena NIN-ovom nagradom, "Tesla, portret među maskama" i paralelno sa njom Kusturičina knjiga "Smrt je neprovjerena glasina". To mi je kao osvježenje od struke! S druge strane, omiljeni su mi naslovi iz oblasti filozofije i teorije Žana Bodrijara, Žaka Ransijera, Valtera Benjamina ili Borisa Grojsa - priča Miljanović.

Kućna biblioteka

Književnik i satiričar Đorđe Latinović ističe da čita mnogo, različitu literaturu, na svim mjestima i u svim prilikama.

- Čitam sve: od jelovnika, novina, turističkih vodiča, umjetničkih kataloga, do debelih nerazumljivih filozofskih knjiga. Čitam na službenom putu, na odmoru, na poslu, čitam kod kuće, u kancelariji, u autu, autobusu, na plaži, u avionu, u krevetu, na NjC šolji... Moj repertoar je širok i različit. Trudim se da svaku knjigu koju čitam i imam i tako je nastala kućna biblioteka od deset hiljada knjiga od studentskih dana do danas, u stanu, podrumu, šupi, kod komšije, rodbine.... - otkrio je Latinović.

On priča da je ovih dana završio čitanje dva romana, mladog ruskog pisca koji piše na francuskom: Andreja Makina "Francusko zavještanje" ("Gonkurova nagrada") i mladog španskog pisca Havijera Serkasa: "Vojnici Salamine", briljantnu knjigu o čovjeku i humanizmu u tragičnom vremenu španskog građanskog rata i sukobu ideologija.

- Preporučujem za čitanje dvije tanke knjige - Umberta Eka - "Razgovor o kraju vremena" i Alberta Mangela - "Sa Borhesom". Za svaki odmor unaprijed odaberem i ponesem desetak knjiga. Zbog ograničenosti vremena prestao sam da čitam naučnu fantastiku. Redovno čitam knjige i studije iz politologije, sociologije, filozofije i posebno međunarodnih odnosa, jer mi je to potrebno za posao koji obavljam - naglasio je Latinović.

Glumac i reditelj Nikola - Kolja Pejaković kaže da u posljednje vrijeme nema vremena da se posveti čitanju knjiga.

- Ništa ne čitam, samo gledam slike - kaže Pejaković.

Selimović i Stendal

Zamjenik gradonačelnika Banjaluke Jasna Brkić ističe da se uglavnom vraća klasicima i da koristi vrijeme ljetnog odmora da ponovo pročita neka kapitalna književna djela.

- Ponovo čitam "Tvrđavu" Meše Selimovića. Volim i novije i modernije autore, naročito romane koje ponekad pročitam i u dahu ako me tema privuče. Imam jako malo vremena za čitanje zbog prirode posla kojim se bavim, ali vrlo rado čitam kad god imam slobodnog vremena. Kada idem na odmor, uglavnom ponesem sa sobom lakšu, beletrističku literaturu koja me opušta - rekla je Brkićeva uz napomenu da još nije pripremila literaturu za ovogodišnji odmor, ali da će sigurno u njenom koferu biti i neka dobra knjiga.

Književnica Aleksandra Čvorović priča da je s obzirom na njeno zanimanje bibliotekara i dodatnu književnu profesiju uvijek okružena knjigama.

- Obično pravim neke kombinacije, npr. ako uzmem nešto klasično, poslije čitam nešto savremeno. Želim da znam šta se trenutno dešava u svijetu, ali ne želim da izgubim ni osjećaj za ono što se proslavilo kao vrijedno u književnosti. Čitam i stručnu literaturu za doktorat koji ću uskoro spremati, a to je sada "Postkultura" dr Jelene Đorđević - kaže Čvorovićeva.

Ona dodaje da joj se od savremenih pisaca dopadaju djela Harukija Murakamija.

- U međuvremenu sam ponovo čitala Stendala, a za odmor sam uzela "Hadrijanove memoare", koji su podsticajni i u stvaralačkom i u intelektualnom smislu. Čovjek koji se bavi kulturom mora stalno biti u kontaktu sa knjigama i mora stalno čitati - smatra Čvorovićeva.

Kompozitor i autor himne Republike Srpske Mladen Matović ističe da je okupiran stručnom literaturom.

- Pošto sam u fazi završetka postdiplomskih studija i pisanja obimnog i ozbiljnog naučnog rada, u potpunosti sam posvećen čitanju i prelistavanju stručne literature. Nažalost, trenutno nisam u mogućnosti da izađem iz tog okvira i pročitam nešto drugo - inače se uvijek rado vraćam klasicima u kojima svaki put pronalazim nešto novo - rekao je Matović.

Muzičke biografije

Dirigent Srpskog pjevačkog društva "Srbadija" Desanka Trakilović priča da najčešće čita knjige koje su u vezi s njenom profesijom.

- Imam odličnu knjigu kompozitora Svetislava Božića "Žamor leta", koja je veoma dirljiva. Volim literaturu koja se naslanja na stručne knjige, kao što je knjiga "Partitura mog života" dirigenta Zubina Mehte ili "Hronika mog života" Igora Stravinskog. Na odmoru čitam knjige Ljiljane Habjanović-Đurović. Nedavno sam pročitala knjigu "Smrt je neprovjerena glasina" Emira Kusturice, koja mi se jako dopala - ispričala je Trakilovićeva.

Lingvistika  

Lingvista Milorad Telebak kaže da čak ni na odmoru ne poseže za laganijim štivom i djelima iz oblasti beletristike već samo za stručnim djelima u vezi sa svojom profesijom.

- Čitam samo stručnu literaturu. Ostalo ništa ne čitam, čak ni novine. Samo se bavim stručnim knjigama. Sve što je lagano ne vrijedi, samo teške stvari vode ka uspjehu - smatra Telebak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana