U Hrvatskoj čak 78 odsto mladih živi s roditeljima, u Švedskoj 12 odsto
ZAGREB - Hrvatska se ponovno našla na samom vrhu neslavne liste zemalja Evropske unije kad je riječ o prosječnoj dobi u kojoj se djeca osamostaljuju i napuštaju roditeljski dom.
Prema najnovijim podacima Evrostata, muškarci iz Hrvatske prosječno su prošle godine odlazili od roditelja tek s 34,7 godina, a žene s 32 godine. U Hrvatskoj čak 78 odsto mladih od 18 do 34 godine živi s roditeljima, dok je u Švedskoj takvih – 12,5 posto, piše "Jutarnji list".
- Južne države tradicionalno održavaju bitno jače porodične veze od onih na sjeveru i kulturološki je prihvatljivije ostati s roditeljima duže, jednako kao što se od djece očekuje visoki stepen brige o starijim roditeljima. Osim kulturoloških, tu su i ekonomski razlozi jer se u Hrvatskoj objektivno teško osamostaliti zbog velike skupoće stanova u odnosu na prosječne plaće te nepostojanja učinkovite i širokodostupne stambene politike - ističe dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Međutim, dio stručnjaka ipak s određenom sumnjom gleda na ove podatke te ističe kako Evrostat nije predočio jasnu metodologiju dolaska do ovih podataka. Uvjereni su kako Evrostat u djecu koja žive s roditeljima ubraja i “djecu” koja su već zasnovala svoje porodice i koji žive s roditeljima u istoj kući, iako ne nužno i u istom domaćinstvu.
U Hrvatskoj, posebno u seoskim sredinama, uobičajeno je da u prizemlju žive roditelji, na prvom spratu jedno, a na drugom drugo dijete sa svojim porodicama. Ako Evrostat i njih računa kao “djecu koja se nisu osamostalila”, onda tako visoka dob osamostaljenja od roditelja za muškarce – gotovo 35 godina i gotovo 2,5 godine više od drugoplasiranih Bugarske i Slovačke – mnogo više ima smisla.
Kada stupaju u brak
Upozoravaju kako je prosječna dob za stupanje u brak u Hrvatskoj 29 godina za žene i 34 godine za muškarce: s obzirom na razmjerno visok udio oženjenih i udanih u Hrvatskoj, povežu li se ovi podaci s podacima o prosječnoj dobi odlaska iz roditeljskog doma, nameće se zaključak kako statistika i mnoge koji su već zasnovali vlastitu porodicu računa kao one koji se još nisu “osamostalili”.
Takođe, dok se prosječna dob odlaska iz roditeljskog doma na nivou EU neznatno smanjila tokom prošlih 10 godina (s 26,5 na 26,4 godine), u Hrvatskoj se ona povećala, i to za nemalih 1,8 godina za oba spola (s 31,6 godina na 33,4 godine). Međutim, ono oko čega se svi slažu jeste da Evrostatovi podaci sasvim sigurno ne griješe u registrovanju trenda: na sjeveru Evrope od kuće se odlazi praktično na dan stečene punoljetnosti, a višeporodična domaćinstva u tom dijelu svijeta rijetki su izuzeci.
Prema juče objavljenim podacima, u Švedskoj, Finskoj i Danskoj prosječna starost djece koja odlaze od roditelja je oko 21 godine: radi se o prosjeku, što jasno ukazuje da se mnogi mladi od roditelja odsele prije. Pri dnu liste su i Njemačka, Francuska i Austrija, u kojima mladi odlaze od roditelja u dobi do 23. do 25. godine.
Na vrhu liste, nakon Hrvatske, gledajući oba pola zajedno, slijede Slovačka, Italija, Bugarska, Malta, Španija, Portugalija, Grčka… uglavnom države južnog i mediteranskog kruga.
Muškarci se, posebno u tom dijelu Evrope, sele bitno kasnije od žena, a prema Evrostatu, apsolutni su prvaci Hrvati s gotovo 35 godina. Ni u jednoj državi žene nisu bile starije nego muškarci kad su, prema statističkom prosjeku, napuštale porodični dom. Muškarci su prosječno u tom trenutku bili stariji od 30 godina u devet zemalja, a žene su prešle 30. u samo jednoj državi članici EU – Hrvatskoj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
